"Društvo znanja" - jedan je od glavnih aduta s kojima su vladajući
opisivali našu svjetlu budućnost. Pa je uslijedio HNOS, potpuna
devalvacija broja udžbenika i demokratizacija njihovih sadržaja,
otvorenost školskih zbornica na zahtjeve (prijetnje) roditelja. Vidjeli
smo programe po kojima se navodno manje uči ali puno više zna, i mnoge
druge novotarije. Svjedočili smo i odgođenoj državnoj maturi, a kroz
sveučilišta je poharala Bolonja. Stotine milijuna kuna otišle su na sve
strane, tko zna kome i tko zna gdje. Nesumnjivo, uspjeh do uspjeha, ako
se pita nadležno Ministarstvo. Zato bez puno komentara prenosimo iz
Jutarnjeg lista rezultate koje su hrvatski srednjoškolci postigli na
ispitivanjima znanja iz matematike i hrvatskog jezika. Dakle, radi se o
predmetima koji u tradicionalnom shvaćanju školstva, a kojeg se usput
budi rečeno drži većina razvijenih zemalja, zauzimaju središnju ulogu.
No, mi valjda znamo bolje.(mm)
70% učenika palo matematiku
Najlošije rezultate učenici su postigli iz matematike, a nisu se iskazali ni u poznavanju hrvatskog jezika. Znanje se vrednovalo na dvije razine; viša je odgovarala gimnazijskom programu, a niža programu ostalih četverogodišnjih škola.
Iako čak 70 posto učenika iz matematike plaća instrukcije, prosječna je prolaznost na nižoj razini 32,07, a na višoj 41,24 posto. Iz hrvatskog jezika prolaznost je na nižoj razini 51,16, a na višoj 63,34 posto. Najbolje znanje učenici su pokazali iz francuskog jezika: prolaznost je 61,79 posto, dok se iz njemačkog i engleskog vrti oko 50 posto.
Najnovije podatke o uspjehu učenika trećeg razreda Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje u utorak je dostavio školama, uz zabranu objavljivanja, a 1. zagrebačku gimnaziju, koja je objavila podatke, Centar je čak natjerao da ih ukloni.
- Rezultati su loši već tri godine. Sustav nam je u potpunom kaosu. Ovo podaci najbolje govore o krahu projekta državne mature. Krajnje je vrijeme da Primorac i ekipa odstupe - komentirao je Zlatko Šešelj, ravnatelj privatne klasične gimnazije u Zagrebu.
Da je stanje alarmantno, posebice što se tiče znanja iz matematike, smatra i pedagog prof. dr. Zlatko Miliša, profesor na zadarskom sveučilištu.
- Obrazovanje izgubilo svoj obraz. Mi danas govorimo o zemlji znanja u kojoj je nacionalni heroj Hamdija iz Big brothera - kaže Miliša. Ništa manje zabrinut nije niti Ante Bežen, profesor na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu i autor brojnih čitanki.
- Istraživanja pokazuju da učenici ne poznaju niti pisana slova. Materinski jezik smatra se glavnom kompetencijom u EU, a mi smo smanjili satnicu iz hrvatskog jezika - tvrdi Bežen. Dekan FER-a Vedran Mornar kaže kako država mora školstvo prepoznati kao nacionalni prioritet.
Marina Čubrić, predsjednica stručne skupine koja je sastavljala ispit iz hrvatskog jezika, smatra, pak, da ovogodišnji rezultati i nisu tako loši.
- Oni se u potpunosti slažu s ocjenama koje učenici imaju u školi. Granica prolaznosti na maturi i u drugim zemljama je oko 30 posto - kaže Čubrić.
Ivana Kalogjera Brkić, Dora Koretić
{mxc}
Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na 
