Kako trenutno stvari stoje novi prijedlog zakona o zabrani rada nedjeljom, nije prihvatljiv ni poslodavcima ni Sindikatu trgovine. Tim prijedlogom nedjelja je uređena kao neradni dan uz određene izuzetke. Dana je mogućnost da sve trgovine rade od 6 do 13 sati i to od 1. lipnja do 1. listopada, kao i tijekom cijelog prosinca. U ostatku godine nedjeljom od 6 do 13 sati mogu raditi štandovi i klupe na tržnici, prodavaonice unutar tržnica, kiosci, pekarnice, cvjećarnice i suvenirnice. Matica hrvatskih sindikata protivi se trajnoj zabrani rada nedjeljom u trgovini, a zalaže se za privremenu zabranu od jedne godine. Tijekom jednogodišnjeg razdoblja trebao bi se urediti sustav inspekcije, uvesti odgovarajuća zaštitu i sankcije, te okončati pregovore za granski kolektivni ugovor u djelatnosti trgovine.Sustav inspekcije i sankcija trebao bi osigurati isplatu pravičnih i adekvatnih naknada radnicima za rad nedjeljom.Kako bi takav sustav funkcionirao sindikalni povjerenik mora imati ovlast sakupljanja i evidentiranja informacija o obavljenom radu, pravo nadzora nad provedbom zajamčenih radničkih prava te, u suradnji s inspekcijom rada, pravo na intervenciju i u trgovinama u kojima radnici nisu sindikalno organizirani.

Ako ne postoji kolektivni ugovor koji ta prava regulira, rad nedjeljom ne bi se mogao odvijati. Sindikalci navode kako im je trajna zabrana rada nedjeljom neprihvatljiva zbog ekonomskih razloga. Trgovina čini 10,9 posto nacionalnog dohotka i generira prihode koji imaju povoljan utjecaj na gospodarski rast. Zabrana rada nedjeljom mogla bi i za sedminu smanjiti utjecaj trgovine u reprodukciji društvenog bogatstva.Također im je nejasan motiv ograničavanja zabrane isključivo na trgovinu, obzirom da je rad nedjeljom prisutan i u drugim gospodarskim granama kao što su ugostiteljstvo, poljoprivreda, javne službe i druge. Prema riječima predsjednika Udruge trgovine pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP) Stipana Bilića, zakon nije rađen u suradnji ni s poslodavcima. Ono što je o njemu pročitao u novinama, kaže, na tragu je onoga zbog čega je Ustavni sud već jednom osporio taj zakon, prihvaćen u vrijeme bivše Vlade.

»Potiče se rad malih trgovina koje su leglo sive ekonomije, što znači da se pogoduje onima koji konkuriraju radu trgovačkih centara u kojima, u pravilu, nema takve ekonomije«, kaže Bilić. On smatra da je pitanje rada nedjeljom riješeno još 1992., kada je potpisana konvencija Međunarodne organizacije rada prema kojoj jedan dan u tjednu radniku mora biti neradni. Bilić smatra da Vlada mora primjenjivati iste kriterije za sve trgovce. Osim što se neprestano spore treba li ili ne zabraniti rad trgovina nedjeljom, najveći trgovački lanci i Sindikat trgovine Hrvatske različito tumače i kolektivni ugovor za trgovinu o plaćanju radne nedjelje. Naime, većina trgovačkih lanaca tvrdi da poštuje sve propise i radnicima za radnu nedjelju plaća dodatak od 35 posto, a Sindikat trgovine tvrdi da bi trebali plaćati 85 posto.

Prema računici Sindikata trgovine, s obzirom na to da je Zakonom o radu utvrđen radni tjedan od 40 sati, koji radnici u trgovini nerijetko odrade u četiri radna dana, nedjeljom trebaju dobiti dodatak od 50 posto za prekovremeni rad te 35 posto za rad nedjeljom, odnosno dodatak od 85 posto. A izgleda da se «dogovoriti» ne mogu ni građani. Prema posljednjem istraživanju portala MojPosao, 44% građana Hrvatske se slaže, dok se 43 % ne slaže s prijedlogom Zakona o zabrani rada trgovina nedjeljom. Nešto više od desetine ispitanika (11%) niti se slaže niti se ne slaže, a 1% ispitanika nije upoznato s tim prijedlogom. Jedini kontinuitet u cijeloj priči pokazala je Katolička crkva, koja sustavno dugi niz godina upozorava na ugovor koji je Hrvatska sklopila sa Svetom Stolicom o poštivanju nedjelje kao neradnoga dana. Smatraju također,  kako na Crkvu ne spada davanje konkretnih zakonskih rješenja no postoje mnogobrojna socijalna pitanja koja bi u našoj javnosti trebala biti diskutirana i ukoliko nisu i kada nisu politički atraktivna.