Znanstvenici tvrde - U ZERP-u potrebne hitne i restriktivne mjere

Slovenski premijer Janez Janša izjavio je u ponedjeljak u razgovoru za RTV Slovenije da s Hrvatskom nisu u toku nikakvi tehnički razgovori o ZERP-u. "Tehničkih konzultacija o ZERP-u nema jer Hrvatska nije dala nikakav novi prijedlog. Rješenje je ili da Hrvatska opozove odluku o ZERP-u ili da ponudi rješenje koje bi bilo prihvatljivo Sloveniji, Italiji i Europskoj komisiji", rekao je Janša odgovarajući u jednosatnom razgovoru za "Vrući stolac", aktualnu političku emisiju nacionalne televizije u kojoj se osvrnuo na više domaćih političkih pitanja. Janši je postavljeno pitanje jesu li o ZERP-u u tijeku tehničke konzultacije s Hrvatskom, Italijom i Europskom komisijom, što je u danas izjavio premijer Ivo Sanader.

Janša je ponovio svoje već ranije izraženo stajalište o ZERP-u da on nije bilateralni problem Slovenije i Hrvatske, nego pitanje odnosa Europske unije i Hrvatske, jer je dogovor državnih tajnika u ministarstvima vanjskih poslova Italije, Slovenije i Hrvatske iz 2004. godine utvrdio da se ZERP ne primjenjuje na članice EU-a. "To je problem između Europske unije i Hrvatske", rekao je Janša, dodajući da nije istina da je ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel Hrvatskoj dao jednotjedni rok da opozove primjenu ZERP-a na članice Europske unije dodavši da je Rupel samo ponovio upozorenja Bruxellesa. Hrvatska, po Janšinim riječima, treba opozvati ZERP i predložiti novo rješenje s kojom bi se složile sve tri strane i Europska komisija, "a ako se to ne dogodi, Europska komisija će donijeti sankcije i poduzeti (potrebne) korake."

Janša je rekao da se u pogledu ZERP-a ništa ne bi dogodilo ni u slučaju da vlada talijanskog premijera Prodija dođe u ozbiljnu krizu nakon što je iz vlade u ponedjeljak otišla jedna od koalicijskih stranaka, ponovivši da ZERP nije problem između Italije i Slovenije, te Hrvatske na drugoj strani, nego između EU-a i Hrvatske. Hrvatski premijer Ivo Sanader istaknuo je jučer kako je Hrvatska diplomatskim kanalima pokrenula inicijativu za kvadrilateralni sastanak sa Slovenijom, Italijom i Europskom komisijom o ZERP-u, ali da još čeka odgovor. Komentirajući ultimatum slovenskog ministra vanjskih poslova Dimitrija Rupela, koji je prošli utorak Hrvatskoj dao sedam dana da povuče ZERP, Sanader je apelirao na sve strane zainteresirane za problematiku ZERP-a, a posebno na Sloveniju, da se ponašaju europski. «Nitko nikomu ne može postavljati ultimatume» - poručio je Sanader.

Vezano uz problematiku, svoje su mišljenje iznjeli i hrvatski znanstvenici. Naime, dugogodišnja istraživanja pokazuju da je intenzivna eksploatacija u području Zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa (ZERP) dovela do izrazitih negativnih promjena u stanju obnovljivih bogatstava te da su potrebne hitne mjere kako bi se ribolov doveo u razmjer sa stanjem resursa u svrhu uspostave dugoročnog održivog gospodarenja, izjavio je Nedo Vrgoč, znanstvenik splitskog Instituta za oceanografiju i ribarstvo. Prema njegovim riječima, negativne promjene očituju se na više načina - intenzivna eksploatacija dovela je do značajnog pada biomase, i to prije svega vrsta koje su izrazito osjetljive na eksploataciju. - Negativne promjene najuočljivije su kod onih vrsta koje imaju dug životni vijek, spor rast i slabu reprodukcijsku moć - pojasnio je, dodavši da su očit primjer raže, morske mačke, kovač i slične vrste čije su populacije prepolovljene.

Osim toga, iz godine u godinu love se sve manji primjerci škampa, oslića itd. Suprotno njima, brzo rastuće vrste velike reprodukcijske moći relativno se dobro nose s intenzivnim izlovom. Riječ je o različitim vrstama glavonožaca te komercijalno nevažnih vrsta. Vrgoč upozorava da su relativno najveći pad biomase i najnegativnije promjene zabilježene u ZERP-u te da razlog treba tražiti u pretjeranom izlovu, prije svega talijanske flote. Očita je velika disproporcija u veličini flota i ostvarenog ulova između hrvatske i talijanske strane. Talijanski ulov u Jadranu veći je od 150.000 tona, a hrvatski samo 35.000 tona na godinu, dodao je. Zbog svega toga Vrgoč smatra da je potrebno provesti niz hitnih i izrazito restriktivnih mjera. Te mjere trebale bi ići u smjeru smanjenja ribolova, ali i promjene alata, uvođenja prostorno-vremenskih mjera regulacije ribolova, povećanja minimalne lovne dužine primjeraka i slično.

M.M.B.

{mxc}