Nažalost, Master plana Ministarstva zdravlja, sukladan Planu 21 Kukuriku koalicije, kojima je očiti cilj uništenje hrvatskog zdravstvenog sustava, djeluje. Desetci milijuna kuna bačenih na plaćanje eksperata (iz Srbije, Makedonije,...) već su se itekako "isplatili", budući da gubimo liječnike čije je školovanje Hrvatsku stajalo stotine milijuna kuna. (djl)
'Ovdje nikog nije briga ni za pacijente ni za nas'
"Sljedećeg tjedna odlazim raditi u jednu irsku bolnicu. Razlog? Ne vidim ni naznake da će se u Hrvatskoj u dogledno vrijeme nešto promijeniti na bolje. Postalo je frustrirajuće. Kao da nikog nije briga što će biti s pacijentima, ali i liječnicima u Hrvatskoj. Zbog toga sam spakirao torbe i odlazim”, kaže anesteziolog Dr. Viktor Đuzel. On je donedavno bio zaposlen u KB Dubrava, a samo je jedan od 91 bolničkog liječnika koji je od ulaska Hrvatske u EU odlučio svojim znanjem liječiti stanovnike nekih drugih europskih zemalja.
Zbog toga je u Hrvatskoj liječničkoj komori trenutno gotovo 600 zahtjeva liječnika za dobivanje međunarodnih dokumenata potrebnih za posao u inozemstvu.
Zbog toga će Hrvatska u prvoj godini članstva u EU izgubiti ukupno 324 milijuna kuna koliko je ukupno koštala edukacija tog 91 liječnika.
Nažalost, podaci koje je danas iznio HUBOL (Hrvatska udruga bolničkih liječnika) poražavajući su za hrvatsko zdravstvo i pacijente jer i bez toga u sustavu nedostaje oko 4500 liječnika. Najviše je otišlo anesteziologa, internista i ginekologa i to u Njemačku, Švedsku Irsku i Veliku Britaniju. Čak njih 18 doktori su znanosti, 6 primarijusi, dva su docenta i tri pofesora.
Osim u europske zemlje liječnici su otišli i u Saudijsku Arabiju, Novi Zeland, Ujedinjene Arapske Emirate, Libiju, SAD...Kao
što se i očekivalo najviše je liječnika otišlo iz KBC-a Zagreb njih 15 , a slijedi 9 iz KBC-a Osijek, 7 iz KBC-a Sestara milosrdnica po šest iz KBC-a Rijeka i s Merkura.
Još gore je kad se pogleda dobna struktura liječnika koji su otišli iz Hrvatske jer oni su najčešće u dobi od 35 do 45 godina što znači da su već specijalizirali i supspecijalizirali pa njihov odlazak dodatno zabrinjava . Naime, za školovanje liječnika supspecijaliste treba barerm petnaestak godina.
Zbog toga je predsjednik HUBOL-a dr. Trpimir Goluža upozorio kako je posljednji trenutak da se na državnoj razini uz konsenzus svih donese razborita odluka koje će spriječiti daljnje osipanje liječničkog kadra iz Hrvatske.
Naime, udruga je do ovih brojki došla ‘usmenom predajom ‘ odnosno prikupljanjem informacija od kolega bolničkih liječnika što znači da su one barem tridesetak posto veće jer primjerice u njih nisu uključeni liječnici obiteljske medicine.
Goranka Jureško
jutarnji.hr
|
Varga: 'Odlazak i jednog liječnika iz Hrvatske je gubitak za zdravstvo' Odlazak i jednog liječnika iz Hrvatske gubitak je za zdravstvo, izjavio je danas ministar zdravlja Siniša Varga komentirajući podatke o broju liječnika koji su napustili zemlju u prvoj godini dana članstva u EU. Po tvrdnjama Hrvatske udruge bolničkih liječnika (HUBOL) u godinu dana je 91 liječnik otišao iz Hrvatske, a još 600 ih je zatražilo potvrde radi odlaska, na što je Varga novinarima pred Banskim dvorima rekao da "i kad jedan liječnik ode - to je jedan previše". Varga kaže da Ministarstvo zdravlja radi "na socijalnom dijalogu i povećanju materijalnih prava te društvenog položaja zdravstvenih radnika općenito", ali u ovom trenutku ne može povećati njihove plaće. Ovog trenutka ne možemo izravno povećati plaće jer imamo određenih stvari o kojima moramo razgovarati sa socijalnim partnerima u vezi Granskog kolektivnog ugovora. Ali, postoji pregršt drugih mjera o kojima razgovaramo s jedinicama lokalne samouprave i poslovnim bankama, da se napravi drukčije vrednovanje stambenog pitanja ili kreditnog zaduženja, naveo je Varga. Riječ je o 76.000 zaposlenih u zdravstvu i o ekonomskoj snazi koja u pregovorima s poslovnim bankama može dobiti značajnija prava za naše djelatnike no što ih imaju danas, dodao je. Upitan koja su liječnička mjesta postala deficitarna s obzirom na odlaske iz Hrvatske, Varga je odgovorio da se događa isto što i 2004. prilikom ulaska devet novih zemalja u EU, koje su imale problem s anesteziolozima, kirurzima i internistima. "Prioritet nam je osigurati specijalizaciju za te grane", rekao je. Radimo da svatko tko treba dobije specijalizaciju i radno mjesto koje zaslužuje, rekao je Varga. (Hina) |
Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na 
