Hrvatska ispunjava političke kriterije, demokracija i vladavina prava su ojačani, postignut je snažan gospodarski rast i održana makroekonomska stabilnost, ali treba ubrzati reforme javne uprave i pravosuđa te borbu protiv korupcije, ocijenila je u utorak Europska komisija u svom godišnjem izvješću o napretku. "Hrvatska svojim napretkom pokazuje cijeloj regiji da je europska perspektiva realna i opipljiva. Pregovori s Hrvatskom dostigli su putnu brzinu", rekao je povjerenik za proširenje Olli Rehn na konferenciji za novinare predstavljajući izvješće. U tom izvješću najsnažnije dosad naglašava se napredak i uloga Hrvatske u odnosu na ostale zemlje u regiji pa bi se moglo zaključiti da takav pozitivan ton u stvari predstavlja istina neizravnu, ali opet jasnu podršku premijeru Sanaderu i njegovoj, još uvijek aktualnoj vladajućoj političkoj opciji. Pridodamo li tome i još neke svježe signale iz međunarodnih krugova koji su išli u tom smjeru, a o kojima smo već pisali na ovom portalu, čini se da bi uspjeh Sanaderovog HDZ-a na predstojećim izborima zapadnim čimbenicima bio itekako po volji. To je na karaju krajeva, reklo bi se, najjednostavniji način da se u Hrvatskoj održi status quo - bez opasnosti od poremećaja s kojima bi u Hrvatskoj na površini mogle pojaviti ponovo one političke ideje s kojima je Zapad morao računati do pred 7-8 godina. Više detalja o zaključcima spomenutog izvješća Europske komisije možete saznati u nastavku iz priložene vijesti Hine.

EK objavila izvješće o napretku za Hrvatsku

U izvješću, koje pokriva razdoblje od 1. listopada 2006. do 3. listopada 2007., opisuju se odnosi između Hrvatske i EU-a, analizira stanje u Hrvatskoj u pogledu ispunjavanja političkih i gospodarskih kriterija te njezina sposobnost preuzimanja obveza koje proizlaze iz članstva, odnosno usklađivanje s europskom pravnom stečevinom. Uz izvješće o napretku zemalja kandidata i potencijalnih kandidata za članstvo u EU, Komisija je objavila i dokument o strategiji proširenja i glavnim izazovima u sljedećih godinu dana, te nacrt pristupnog partnerstva za zemlje kandidate. "Hrvatska svojim napretkom pokazuje cijeloj regiji da je europska perspektiva realna i opipljiva. Pregovori s Hrvatskom dostigli su putnu brzinu", rekao je povjerenik za proširenje Olli Rehn na konferenciji za novinare predstavljajući izvješće.

"Hrvatska nastavlja ispunjavati Kopenhaške političke kriterije. Provedba strategije za reformu pravosuđa i borbu protiv korupcije je nastavljena", ističe Europska komisija, dodajući da je smanjen zaostatak u broju neriješenih sudskih predmeta, te da su postignuti prvi rezultati u borbi protiv korupcije. Također se kaže da je Hrvatska poduzela odgovarajuće daljnje korake za rješavanje problema manjina, i, u manjoj mjeri, za povratak izbjeglica. Hrvatska je nastavila punu suradnju s Haškim sudom, ratificirala sporazum o CEFTA-i i nastavila aktivno sudjelovati u regionalnoj suradnji. "Međutim, ostaju značajni izazovi u ključnim područjima, poput reforme neefikasnog pravosudnog sustava i javne uprave te borba protiv korupcije, koja ostaje široko raširena. Pojačanu pozornost treba posvetiti manjinskim pravima, posebice povratku izbjeglica. Procesuiranje ratnih zločina traži daljnju pozornost. Daljnja regionalna suradnja je od ključne važnosti, kao i napori na rješavanju otvorenih bilateralnih pitanja sa susjedima, posebice oko određivanja granica", kaže Komisija.

"Postoji potreba za većim naporima na sprječavanju, otkrivanju i procesuiranju korupcije", kaže se u dokumentu i dodaje da dosada nije izrečena ni jedna presuda za korupciju na visokoj razini. Europska komisija u svojoj strategiji proširenja na zemlje jugoistočne Europe i Tursku ističe da nastoji poboljšati kvalitetu procesa proširenja na način da se već u ranoj fazi pozabavi pitanjem javne uprave, pravosuđa i korupcije i to koristeći mjerila i unoseći veću transparentnost u proces. U području ljudskih i manjinskih prava Komisija navodi da je učinjen određen napredak, da postoje primjerene zakonske odredbe o zaštiti ljudskih prava, ali da važan izazov ostaje njihova implementacija. Od Hrvatske se traži da "potiče duh snošljivosti prema srpskoj manjini i da poduzme odgovarajuće mjere za zaštitu onih koji još mogu biti objektom prijetnji, diskriminacije, neprijateljstva i nasilja. Srbi su posebice suočeni s poteškoćama u području zapošljavanja".

Romska manjina je, prema izvješću, suočena s teškim životnim uvjetima i diskriminacijom, posebice u obrazovanju, socijalnoj zaštiti, zdravstvenoj skrbi, stambenom zbrinjavanju i zapošljavanju. U pogledu povratka izbjeglica, kaže se da je "iznimno slaba" provedba programa za stambeno zbrinjavanje bivših nositelja stanarskog prava. U dokumentu se kaže da je u Hrvatskoj osigurana sloboda izražavanja, uključujući slobodu i pluralizam medija, ali da i dalje ima "sporadičnih političkih pritisaka na medije". U izvješću se navodi da je Hrvatski sabor nakon ponovljenog natječaja imenovao preostala četiri člana Upravnog vijeća HINA-e, te da je Hrvatska radio televizija (HRT) povremeno izložena političkim pritiscima.

"Nakon ponovljenog javnog natječaja, parlament je imenovao preostala četiri člana Upravnog vijeća državne novinske agencije HINA-e. Međutim, HRT je i dalje izložena povremenim političkim pritiscima, što izaziva zabrinutost za slobodu izražavanja", kaže se u dokumentu. Što se tiče odnosa sa susjedima, Komisija navodi da "općenito dobro razvijeni odnosi sa Slovenijom" i dalje povremeno nailaze na poteškoće zbog otvorenih graničnih pitanja. Komisija smatra napretkom "neformalni dogovor" između premijera Hrvatske i Slovenije o "uključivanju treće strane" u otvorena granična pitanja. U nacrtu dokumenta stajalo je "načelni dogovor" dvojice premijera i "arbitraža treće strane", ali je na inzistiranje Slovenije to promijenjeno u "neformalni dogovor" i "uključivanje treće strane".

Komisija ističe da odluka Hrvatskog sabora iz prosinca 2006. da se Zaštićeni ekološko-ribolovni pojas (ZERP) počne primjenjivati od početka sljedeće godine i za zemlje članice EU-a "odstupa od političkog dogovora postignutog između zainteresiranih zemalja u lipnju 2004., a na koji se referiralo Europsko vijeće u svojim zaključcima od 16. i 17. lipnja 2004.". Komisija ističe potrebu da se riješi pitanje ZERP-a kao i sva ostala otvorena pitanja. Komisija je ocijenila da Hrvatska ima funkcionalno tržišno gospodarstvo koje bi se u srednjoročnom razdoblju moglo nositi s konkurentskim pritiskom na unutarnjem europskom tržištu, pod uvjetom da odlučno provede sveobuhvatni reformski program kako bi se smanjile strukturalne slabosti. Od 2004. godine Komisija je ocjenjivala da se Hrvatska može smatrati funkcionalnim tržišnim gospodarstvom.

Što se tiče gospodarstva, kaže se da je Hrvatska zabilježila snažni i ubrzani rast te da je zadržana makroekonomska stabilnost, uključujući nisku inflaciju. Komisija, međutim, upozorava da bi vanjski deficit mogao utjecati na makroekonomsku stabilnost. Također se navodi da je smanjena nezaposlenost, iako je stopa nezaposlenosti i dalje visoka. Hrvatska je poboljšala svoju sposobnost preuzimanja obveza iz članstva. U nekim područjima postignuta je velika usklađenost s europskom pravnom stečevinom, ali će za puno usklađivanje trebati značajni napori.

Hina

{mxc}