Energetska kriza

Svijet se suočava s ozbiljnom energetskom krizom! Rat Izraela i SAD-a protiv Irana uzdrmao je globalna gospodarstva - cijene nafte i plina porasle su, dio opskrbe i dalje je blokiran u Perzijskom zaljevu. Potraje li rat - slijedi lančana reakcija - rastu troškovi proizvodnje, prometa, rastu cijene hrane. 

Koliko je važno biti energetski samodostatan - postalo je jasnije nego ikada prije. Gdje je tu Hrvatska? Potencijala za domaće, obnovljive izvore energije imamo, no koliko ih koristimo? 

Dražen Jakšić, ravnatelj Energetskog instituta "Hrvoje Požar" kazao je u emisiji Studio 4 kako burze prate stanje na terenu i reflektiraju trenutačni odnos ponude i potražnje na tržištima, ali uzimaju u obzir i očekivanja budućih kretanja. Vlada je u srijedu donijela Odluku o puštanju na tržište 35 tisuća tona dizela iz obveznih zaliha nafte i naftnih derivata, čiji je smisao sudjelovanje u europskim naporima za stabilizaciju tržišta, te se ne radi o izvanrednoj mjeri ili situaciji, jer je opskrba gorivom u Hrvatskoj redovna.

- Na nivou EU je napravljena akcija gdje su otpuštene određene količine iz strateških robnih rezervi, upravo zato da bi se utjecalo na tržište u smislu smanjenja cijena, rekao je.

Dodaje kako mi nemamo problema s opskrbom, zalihama i nema problema da će doći do nestašice energenata i u to, kako kaže, možemo biti prilično sigurni. Hrvatska ima za 90 dana zalihe nafte i naftnih derivata.

- Ako rat potraje dugo, tržište će se sigurno na nekoj razini stabilizirati. Ako pretpostavimo da Hormuški tjesnac ne će biti otvoren kroz duže razdoblje, porast cijena nafte bi utjecao na to da postojeći proizvođači nafte povećaju svoju proizvodnju, što već sada rade, i za neko vrijeme situacija bi se ustabilila, ali na nešto većoj razini cijena no što je sada. S druge strane, veće cijene goriva smanjuju potražnju, istaknuo je.

- Jedini način na koji možemo u ovom trenutku reagirati je štednja. Nas Vlada ne može zaštititi od uvoznih troškova ako mi ne smanjimo potrošnju. Ono što Vlada kvalitetno radi je da trošak distribuira na određene sektore koji su ugroženiji uključujući poljoprivredu, socijalnu ugroženost stanovništva. Taj ćemo trošak platiti kroz poreze i druge oblike u proračunu jer ćemo morati servisirati povećani dug, naglasio je Jakšić.

Istaknuo je kako Hrvatska ima tri četvrtine proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora i tu stojimo bolje od većine zemalja EU

.- Problem je što daljnja izgradnja obnovljivih izvora energije ne supstituira u dovoljnoj mjeri pad proizvodnje fosilnih goriva. Mi imamo pad proizvodnje domaćeg prirodnog plina, nafte i naftnih derivata. Danas manje od 20 posto vlastitih potreba zadovoljavamo svojom naftom. Kada pogledamo ukupnu energetsku bilancu, Hrvatska uvozi preko 50 posto. Preko 80 posto naših potreba za naftom uvozimo i preko 75 posto plina uvozimo, kazao je. Naglašava kako je povrat investicije u obnovljive oblike energije 6-7 godina. Dosta su popularni solari na obiteljskim kućama. Fond za zaštitu okoliša i energetske učinkovitosti ima redovite natječaje za subvencioniranje izgradnje takvih postrojenja i mnogi su to iskoristili i povećali vlastitu energetsku neovisnost i smanjili račune za električnu energiju.

- Moramo doći do potrošača i promijeniti njihove stilove, navike. To traži investiranja, rekao je. Dodaje kako Hrvatska ima desetljeće intenzivnog razvoja vjetroelektrana. Izgradili smo ih preko 2 tisuće megavata i danas one čine značajan udio u našoj proizvodnji električne energije. Jakšić je zaključio kako je obnovljiva energija jedini način da se riješimo ovisnosti o fosilnim gorivima. Naš je cilj, kako kaže, do 2050. godine postati ugljično neutralni i ne proizvoditi CO2. Jedino je to način da postanemo energetski neovisni, piše HRT.

(hkv)