Pad indeksa ekonomske klime u travnju

Očekivanja u hrvatskom gospodarstvu zamjetno su pogoršana u travnju, odražavajući lošije procjene industrijske proizvodnje i potražnje za uslugama, pokazalo je mjesečno istraživanje Europske komisije.

Indeks ekonomske klime (ESI) u Hrvatskoj pao je u travnju za 4,9 bodova u odnosu na revidiranu vrijednost u ožujku, kliznuvši na 107,7 bodova.

Znatno blaži optimizam pokazali su u travnju menadžeri u industriji, uz pogoršana očekivanja proizvodnje u idućim mjesecima i lošije ocjene rezultata u prethodnom razdoblju i planirano slabije zapošljavanje. Indeks očekivanja u sektoru pao je za gotovo osam bodova u odnosu na ožujak.

Pogoršano je i raspoloženje u sektoru usluga i maloprodaje, iskazano u padu indeksa za 7,3 odnosno za gotovo šest bodova. Poslovanje u protekla tri mjeseca bilo je lošije no što su pokazivale ocjene u prethodnom mjesecu, a prognoza potražnje za uslugama znatno je pogoršana.

Blago se poboljšalo samo raspoloženje u građevinskom sektoru, prema rastu indeksa za 2,3 boda.

Među potrošačima je pak raspoloženje bilo stabilno u usporedbi s ožujkom, što se očituje u gotovo nepromijenjenoj vrijednosti indeksa, pokazuje istraživanje.

Menadžeri u gospodarstvu u cjelini očekuju da će manje zapošljavati u idućim mjesecima, prema padu indeksa EEI za tri boda. Neizvjesnost u poslovanju ublažena je pak u odnosu na ožujak, procjenjuju, i indeks EUI pao je za gotovo jedan bod.

Blago pogoršanje u eurozoni

Ozračje među menadžerima i potrošačima u eurozoni u cjelini marginalno je pak pogoršano u travnju, što se očituje u padu indeksa ekonomske klime (ESI) za 0,6 bodova u odnosu na revidiranu vrijednost u ožujku, na 95,6 bodova.

Marginalan pad indeksa odražava slabije ozračje među poslovnim čelnicima u industriji, iskazano u padu indeksa za 1,6 bodova.

Očekivanja su pogoršana i u maloprodaji u odnosu na ožujak, što se očituje u padu indeksa za 0,8 bodova. Slijede sektori usluga i građevinarstva, u kojima je ozračje blago pogoršano, iskazano u padu indeksa za 0,4 boda.

Raspoloženje među potrošačima bilo je pak gotovo nepromijenjeno u odnosu na ožujak.

Poslovni čelnici u 20-članom gospodarstvu očekuju slabije zapošljavanje u idućim mjesecima, prema padu indeksa EEI za 0,7 bodova. Neizvjesnost u poslovanju trebala bi po njihovoj procjeni biti neznatno blaža u odnosu na procjene u ožujku, što se očitovalo u padu indeksa EUI za pola boda.

Među vodećim gospodarstvima eurozone najviše se pogoršalo raspoloženje u francuskom gospodarstvu, prema padu ESI-ja za gotovo pet bodova. Slijedi Italija s padom indeksa za 1,3 boda.

U skupini 'velikih' raspoloženje se najviše poboljšalo u Španjolskoj i Njemačkoj, prema rastu indeksa za 2,3 odnosno 1,5 bodova.

Najveće gospodarstvo izvan eurozone, ono Poljske, također bilježi poboljšano ozračje, prema rastu indeksa za 1,5 bodova, piše HRT.

(hkv)