Rast gospodarstva

Hrvatsko gospodarstvo poraslo je i u četvrtom tromjesečju prošle godine, sedmi kvartal zaredom, no rast je usporen na 4 posto, dok je u cijeloj 2022. BDP porastao za 6,3 posto, a analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) u svom osvrtu ocjenjuju da je rast na kraju prošle godine bio široko rasprostranjen, kao i da se sada fokus prebacuje na izazovnu 2023.

DZS je u utorak objavio prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u trećem kvartalu porastao četiri posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

To je sporiji rast nego u prethodnom tromjesečju, kada je BDP porastao 5,2 posto, no to je već sedmi kvartal zaredom kako se gospodarstvo oporavlja od koronakrize.

Porasle sve sastavnice BDP-a

Rast BDP-a u četvrtom tromjesečju zahvaljuje se rastu svih sastavnica BDP-a, od osobne potrošnje do izvoza i investicija.

Prema podacima DZS-a, potrošnja kućanstava porasla je u proteklom kvartalu za 1,3 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije, sporije u odnosu na 5,6-postotni rast u prethodnom tromjesečju.

Kako ističu iz RBA, potrošnja kućanstava značajno je usporila u odnosu na tromjesečje ranije na godišnjoj razini, što je bilo i očekivano te vidljivo kroz pogoršanje raspoloženja i očekivanja potrošača u tijekom 2022. S druge strane, dodaju, potrošnja kućanstava i dalje podršku nalazi u snažnom tržištu rada.

Izvoz roba i usluga porastao je, pak, za 14,2 posto na godišnjoj razini, znatno sporije nego u prethodnom tromjesečju, kada je taj rast bio 23,3 posto. Pritom je izvoz roba porastao 13,4 posto, a usluga 13,9 posto.

Uvoz roba i usluga povećan je istodobno za 14,6 posto, također znatno sporije nego u prethodnom kvartalu, kada je porastao za 30,5 posto. Pritom je uvoz roba porastao za 16, a usluga za 7,8 posto.

"Dvoznamenkastu godišnju stopu rasta zabilježio je izvoz roba i usluga, što se može jasno povezati s nastavkom oporavka vodećih hrvatskih vanjskotrgovinskih partnera nakon pandemije te izvrsnim turističkim rezultatima. Ipak, pozitivan doprinos izvozne aktivnosti zamjetno je umanjen i dvoznamenkastim rastom uvoza roba i usluga", napominju iz RBA.

Bruto investicije u fiksni kapital porasle su, pak, u proteklom tromjesečju za 9,6 posto na godišnjoj razini, brže nego u prethodnom kvartalu, kada je rast iznosio 8 posto. Po ocjeni analitičara RBA-a, ohrabruje takav rast investicija, koje su rasle četvrto tromjesečje za redom, pri čemu je u posljednjem tromjesečju 2022. realan rast dodatno ubrzao te dodaju da je to sigurno i rezultat uspješnijeg korištenja EU novca.

Porasla je i državna potrošnja, za 6,8 posto, nakon što je u prethodnom tromjesečju ojačala 1,3 posto, a iz RBA navode da je to velikim dijelom posljedica niza Vladinih mjera pomoći stanovništvu i gospodarstvu.

Rast brži od prosjeka EU-a

Prema sezonski prilagođenim podacima DZS-a, gospodarstvo je u četvrtom tromjesečju poraslo 4,2 posto na godišnjoj razini, dok je na kvartalnoj razini poraslo 0,9 posto.

Rast domaćeg gospodarstva brži je u odnosu na prosjeku EU. Eurostat je nedavno objavio da je u proteklom tromjesečju gospodarstvo EU-a, prema sezonski prilagođenim podacima, stagniralo na kvartalnoj te poraslo 1,8 posto na godišnjoj razini.

Uspoređujući sa zemljama u okruženju, prema podacima Eurostata, Hrvatska je u četvrtom tromjesečju uz Rumunjsku, koja je imala godišnju stopu rasta BDP-a od 5 posto na godišnjoj te 1,1 posto na tromjesečnoj razini, predvodnik rasta.

U ostalim zemljama u okruženju rast je bio na godišnjoj razini umjereniji, pa je tako BDP Bugarske porastao za 2,1 posto, Slovenije 1,3 posto, Slovačke 1,2 posto, Mađarske 0,9 posto, Češke 0,4 posto te Poljske 0,3 posto.

Na razini cijele 2022. BDP je realno veći za 6,3 posto

U cijeloj protekloj godini, po podacima DZS-a, hrvatsko gospodarstvo poraslo je za 6,3 posto, nakon što je u 2021. poraslo za rekordnih 13,1 posto, pod utjecajem izlaska gospodarstva iz koronakrize.

Iz RBA ističu da se fokus sad prebacuje na izazovnu 2023., čije su prognoze već do sada više puta revidirane na niže, odražavajući visoku razinu nesigurnosti i neizvjesnosti, osobito povezanima s vanjskim okruženjem.

"Iako ključni vodeći indikatori sa razvijenih tržišta polagano ukazuju na nešto povoljnije izglede, još uvijek je prerano govoriti o brzom i laganom prijelazu iz stagnacije i možebitne blage recesije u održivi i stabilan gospodarski rast. Usporavanje svih sastavnica bruto domaćeg proizvoda u 2023., osobito najveće – osobne potrošnje je sasvim izgledno zbog visoke percepcije inflacije. I dok su investicije privatnog sektora opterećene visokom razinom neizvjesnosti i izglednim rastom troškova zaduživanja, rast javnih investicija financiranih europskim sredstvima trebao bi ublažiti nepovoljna kretanja", ocjenjuju iz RBA.

Procjenjuju i da bi ulazak u euro područje i Schengen trebali pozitivno utjecati na razmjenu roba i usluga, umanjujući negativne posljedice smanjenja inozemne potražnje, dok blizina i percepcija sigurne destinacije kao i poboljšanje ponude idu u prilog umjereno pozitivnim očekivanjima glede ovogodišnje turističke sezone.

S druge strane, navode da i statistika potvrđuje iznadprosječni rast cijena u segmentu hotela i restorana, ukazujući na smanjenje cjenovne konkurentnosti, koja u slučaju poboljšanja kvalitete ponude ne mora imati nepovoljan utjecaj.

"Stoga smatramo da su naša očekivanja rasta gospodarstva po stopi od 1,2 posto na razini cijele 2023. izložena blago pozitivnim rizicima", zaključuju analitičari RBA u svom osvrtu.

(hkv)