Visoki rast cijena goriva

Cijene goriva divljaju na mediteranskom tržištu, tečaj američkog dolara je jak pa se to onda prelijeva na cijene na domaćim benzinskim postajama, piše u subotu Jutarnji list navodeći četiri opcije za obuzdavanje cijena goriva zbog novog skoka od utorka.

Prema neslužbenim projekcijama, cijena litre eurosupera bi mogla porasti za 71 lipu te bi iznosila 14,20 kuna, dok bi cijena litre eurodizela porasla za gotovo kunu i pol te koštala 14,52 kune.

Realiziraju li se te projekcije, bit će to značajan udarac na standard građana. Iako je ministar financija Zdravko Marić ustvrdio kako je prostor za intervenciju države sužen, realno je za očekivati da će Vlada reagirati. Pitanje se stoga nameće – što Vlada može učiniti? Teoretski, Banski dvori imaju četiri opcije, a svaka od njih ima svoje prednosti i nedostatke.

OPCIJA 1: Zamrzavanje maloprodajne cijene goriva

Zamrzavanje maloprodajne cijene, i to na relativno niskoj razini, rješenje je koje bi Vladi kratkoročno donijelo najviše podrške od strane vozača, ali bi u duljem roku donijelo i najviše problema. Naime, takav model gotovo bi sigurno doveo do golemih gubitaka kompanija koje se bave prodajom naftnih derivata jer bi svako poskupljenje nabavne cijene goriva morale kompenzirati iz vlastite marže.

OPCIJA 2: Daljnje smanjenje trošarina

Ovo je opcija koju Vlada može najjednostavnije implementirati i za koju je najrealnije očekivati da će biti poduzeta. Ipak, efekti čak i maksimalnog mogućeg smanjenja trošarina nisu dovoljni da bi značajnije utjecali na cijenu. Minimalne dopuštene trošarine na goriva prema europskoj regulativi iznose 2,45 kuna po litru dizela i 2,69 kn za benzin. Ukratko, to znači da bi smanjenjem trošarina na tu razinu s finalne cijene goriva bilo oduzeto 25 lipa po litri benzina, odnosno 45 lipa po litri dizela.

OPCIJA 3: Uvođenje plivajućeg PDV-a

Drugi “prihodovni stup” preko kojeg država može izravno utjecati na cijene jest PDV. S obzirom na to da apsolutni iznos tog poreza koji država ubere raste kako raste i porezna baza (nabavna cijena derivata), pojedini stručnjaci već dugo zazivaju uvođenje modela po kojem bi se stopa PDV-a na gorivo automatizmom prilagođavala visini nabavne cijene goriva, tako da bi država ostvarila porezne prihode koje je planirala u proračunu, ali ne i više od toga.

OPCIJA 4: Intervencije za ciljanu zaštitu domaćih potrošača

Na koncu, ostaje i mogućnost da se na određeni način ciljano subvencioniraju samo domaći potrošači. Radi se o vrlo skliskom terenu, s obzirom na vrlo strogu regulativu zaštite potrošačkih prava i tržišnog natjecanja na zajedničkom tržištu EU. Jedan takav model Hrvatska već provodi kod poduzetnika u čijim troškovima cijena goriva predstavlja važnu komponentu, kao što su autobuseri ili cestovni prijevoznici tereta. Njima se refundira razlika između aktualnog važećeg i minimalnog dopuštenog iznosa trošarina, piše novinar Jutarnjeg lista Marko Biočina.

(hkv)