Porezno rasterećenje

Porezno rasterećenje rada najefikasnija je ekonomska mjera koju Vlada u ovom trenutku može napraviti kako bi zadržala visoko obrazovane mlade ljude u Hrvatskoj, poručeno je u srijedu s regionalne konferencije Hrvatske udruge poslodavaca u Osijeku pod nazivom „Kako tržište rada u Slavoniji učiniti konkurentnijim“.

Predsjednik izvršnog odbora HUP-a Regionalnog ureda Osijek Denis Sušac vlasnik je uspješne osječke IT tvrtke Mono i zalaže se da se porezni sustav učini ravnopravnim i pravednijim kako bi zaposlenike mogao više platiti.

Najčešći rad kod nas, onaj s ugovorom na neodređeno vrijeme, porezno je najnepovoljnije tretiran, tvrdi Sušac napominjući da bi prihvaćanjem HUP-ovih prijedloga poslodavci izdvajali jednake iznose za bruto plaće, međutim od tih iznosa zaposlenici bi dobivali bitno veće neto iznose, što posebice vrijedi za visoko obrazovane ljude koji imaju i visoke plaće. To je jedna mjera da se spriječi da najbolji ljudi bježe van, jer su tamo bolje nagrađeni, ističe Sušac.

Smatra kako svaka strana mora napraviti svoj dio - poslodavci će definitivno morati podizati plaće, ali Vlada će morati pronaći prostor da postanemo barem jednaki s ostalim tranzicijskim zemljama, ako ne i povoljniji, naveo je.

"Razumijemo da ima malo prostora u proračunu i da su prednapregnuti mirovinski i zdravstveni sustav, no nadamo se da će naši prijedlozi biti saslušani i uvaženi jer smatramo da se radi o odmjerenim zahtjevima i prijedlozima, koji su realni i ostvarivi", poručio je Sušac.

Podsjetimo, početkom svibnja HUP je predstavio prijedlog reforme hrvatskog poreznog sustava, kao i inicijativu za početak rada na reformi sustava doprinosa.

U poreznom dijelu, HUP tako predlaže povećanje osobnog neoporezivog odbitka na 5.000 kuna, zatim smanjivanje niže porezne stope na dohodak za pet postotnih bodova, s 20 na 15 posto, a uz zadržavanje one više na 30 posto, no uz povećanje praga za njezinu primjenu, s trenutnih 30 na 50 tisuća kuna.

Kada je riječ o doprinosima, HUP se zalaže za smanjivanje doprinosa za prvi mirovinski stup za dva postotna boda, s 15 na 13 posto, smanjivanje stope doprinosa za zdravstvo za 1,5 postotnih bodova, s 16,5 na 15 posto, a predlaže i limitiranje najvišeg iznosa uplata i za mirovinsko i za zdravstveno osiguranje na četiri prosječne plaće.

HUP je izašao sa setom prijedloga kojemu je cilj smanjenje poreznog opterećenje rada na razinu usporedivu s drugim zemljama članicama EU, rekla je u srijedu Iva Tomić, glavna ekonomistica HUP-a i formalni voditelj HUP-ove radne skupine za poreznu reformu.

Kako kaže, predložili su to potpredsjedniku Vlade i ministru financija Zdravku Mariću, no njega brine što bi, ukoliko se usvoje ti prijedlozi, došlo do određenih gubitaka u državnom proračunu.

"Mi nudimo rješenja kako da se to nadoknadi, s time da naglašavamo kako je najveće moguće rješenje sustavna reforma ne samo poreznog sustava, već cijele rashodne strane državnog proračuna", kaže Tomić.

U okviru prijedloga HUP-a je smanjenje niže porezne stope na dohodak s 20 na 15 posto, uz zadržavanje više porezne stope na 30 posto, ali i podizanje praga na koji se ona primjenjuje. Osim toga, predloženo je i povećanje neoporezivog osobnog odbitka s ciljem da se na taj način omogući rast plaća na višim razinama.

"Kada pogledate strukturu plaća, više od 30 posto čine doprinosi za mirovinsko i zdravstveno, tako da mi zapravo u našim prijedlozima, kako bismo smanjili to porezno opterećenje rada i omogućili veću neto plaću zaposlenima, predlažemo smanjenje stopa doprinosa", naglašava Tomić, dodajući da predlažu i povećanje neoporezivih iznosa koji nisu dio plaće, ali su jedna mogućnost da poslodavci nagrade svoje radnike.

Također, očekuje da će Vlada pri izradi idućeg proračuna uzeti i njihove prijedloge u obzir i da će početkom iduće godine stupiti na snagu određene izmjene u poreznom sustavu koje će omogućiti porezno rasterećenje rada.

Tomić potvrđuje da je u dosdašnjih pet krugova poreznih reformi donekle smanjeno porezno rasterećenje, međutim napominje da Hrvatska i dalje ima veću razinu davanja za plaće u odnosu na usporedive države.

"Mi se uspoređujemo s Češkom, Mađarskom i Slovačkom, a u usporedbi s tim zemljama Hrvatska ima više opterećenje na rad, pogotovo na višim razinama plaća", zaključila je Tomić, donosi Hina.

(hkv)