Umjesto da obrađuju polja, ukrajinski poljoprivrednici ratuju

Nastavak invazije na Ukrajinu, gdje su poljoprivrednici prinuđeni da ratuju umjesto da obrađuju polja, mogao bi imati teške globalne posljedice kakve nisu viđene od Drugoga svjetskog rata, piše u subotu Jutarnji list.

Gladuje 44 milijuna ljudi u 38 zemalja. Gotovo 283 milijuna ljudi u 81 zemlji suočeno je s problemima u nabavi hrane ili Hranaje pred rizikom da ih osjeti. Za njih bi bilo kakvo pogoršanje situacije moglo imati pogubne ishode.

Je li nakon ekonomskog udara koji je donijela pandemija koronavirusa, inflacije te sada rata koji bjesni Ukrajinom svijet suočen s mogućom velikom prehrambenom krizom, pitanje je koje ovih dana kruži medijima i međunarodnim forumima. Alarm je svakako oglašen.

Direktor UN-ova Svjetskog programa za hranu (WFP) David Beasley ovaj je tjedan u Vijeću sigurnosti dramatično upozorio da bi nastavak invazije na Ukrajinu, gdje su poljoprivrednici prinuđeni da ratuju umjesto da obrađuju polja, mogao imati teške globalne posljedice kakve nisu viđene od Drugoga svjetskog rata.

I dio zapadnih analitičara govori da ruska agresija prijeti rasplamsavanjem šire krize jer istodobni poremećaji žetve i proizvodnje umjetnih gnojiva, koji se događa zbog poskupljenja prirodnog plina, dižu cijene hrane i odašilju valove ekonomskog šoka diljem svijeta.

Moguće je da se stvara “savršena oluja” koja će donijeti “kataklizmični rast cijena hrane” kako je, pak, za časopis Foreign Policy procijenila Ertharin Cousin iz think tanka Chicago Council on Global Affairs, ujedno bivša direktorica Svjetskog programa za hranu.

U svakom slučaju, globalna prehrambena kriza za sve na kugli ne bi značila isto. Za siromašnije dijelove svijeta ona podrazumijeva ozbiljne nestašice, daljnje širenje gladi, humanitarnu katastrofu, pa i izbijanje političkih nemira, dok bi u razvijenim zemljama više bila riječ o logističkom i socijalnom problemu, teškoćama s uobičajenim opskrbnim lancima i širenju sloja ljudi koji si zbog visokih cijena ne mogu priuštiti dovoljno kvalitetne hrane.

Probleme u opskrbi zbog svoje ovisnosti o uvozu pšenice, jestivog ulja i kukuruza upravo iz Ukrajine i Rusije prvenstveno su ovog proljeća osjetile zemlje na Bliskom istoku i u Africi, a rast cijena energenata, umjetnih gnojiva i transporta pritišće poljoprivrednu proizvodnju više-manje posvuda, piše novinarka Jutarnjeg lista Gordana Grgas.

(hkv)

Ned, 14-08-2022, 11:21:41

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2022 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.