Rast cijena nafte

Nakon što su se Amerika, Velika Britanija i Kanada odrekli ruske nafte, kupci su u svojevrsnom štrajku, a cijena nafte i dalje raste, piše u četvrtak Jutarnji list.

Nakon što je Amerika zabranila uvoz ruske nafte, derivata, ugljena i ukapljenog prirodnog plina te američkim kompanijama da investiraju u ruski energetski sektor, a te nafte se odriču i Velika Britanija i Kanada, cijena Brent nafte je dodatno skočila, a čeka se i kakav će biti energetski odgovor Moskve, hoće li doći do daljnje eskalacije krize usred sankcija zbog ruske agresije na Ukrajinu, piše Hina.

Ipak, analitičari naglašavaju, kako piše Financial Times, da Europska unija zasad neće slijediti Amerikance u tim zabranama jer je mnogo ovisnija o ruskim energentima, da ne spominjemo da su po strani i Kina i Indija koje su najveći uvoznici ruske nafte.

Drugim riječima, američki potezi nisu dio uvođenja nekog općeg embarga Rusiji, kao što je to bio slučaj s Iranom 2018. godine, pa Moskva i dalje može izvoziti na druga tržišta. Rusija je treći po veličini izvoznik nafte na svijetu i najveći izvoznik proizvoda od nafte, a njezin potpuni nestanak sa svjetskog naftnog tržišta, ocjenjuje se, bilo bi teško nadomjestiti u kratkom roku. Amerika je, pak, najveće svjetsko naftno tržište, a iz Rusije uvozi oko osam posto ukupnih potreba te joj i nije tako teško nadoknaditi gubitak, iako će američke rafinerije osjetiti pritisak.

Kako se, međutim, to odražava na Rusiju? Iako i dalje može izvoziti na druga tržišta, analitičari ukazuju da su kupci u svojevrsnom štrajku, ili "samosankcioniranju", jer se kompanije nerado upuštaju u rizik preuzimanja ruskih isporuka nafte, što se velikim dijelom odnosi na tankere.

Ističe se pritom primjer Shella koji je prošli tjedan odlučio kupiti uralsku naftu od Trafi gura grupe, kojoj je cijena jako pala, pa su se izložili velikim kritikama u javnosti zbog tog poteza. Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba na Twitteru je, primjerice, postavio Shellu pitanje miriše li im ruska nafta na ukrajinsku krv, što su prenijeli svjetski mediji.

Nastavi li se s tim samosankcioniranjem, govore stručnjaci, to bi moglo imati domino-efekt na ruske rafinerije i prisiliti tamošnje proizvođače nafte da uspore ili posve prestanu s proizvodnjom, pišu novinari Jutarnjeg lista Gordana Grgas i Augustin Palokaj.

(hkv)