Projekcije rasta gospodarstva

Hrvatsko gospodarstvo u 2021. godini porasti će za 9,5 posto, a u 2022. za 4,6 posto, prognoza je glavnih ekonomista četiri najveće hrvatske banke u sklopu najnovijih "HUB Izgleda" objavljenih u petak.

U analizi, naslovljenoj "Više od V-oporavka: već iznad 2019., pa dalje po visokoj stopi", istaknuto je da je ovo još jedna revizija "prema gore" očekivanja ovogodišnje stope rasta BDP-a, s obzirom da je u srpanjskim Izgledima, kada je najavljen "V-oblik" oporavka, srednja očekivana stopa rasta iznosila 5,3 posto.

Tako naposljetku prosječna očekivana stopa rasta za 2021. iznosi 9,5 posto i to uz vrlo mali raspon, koji je određen najpesimističnijim očekivanjem jednog ekonomista od 9,2 posto i najoptimističnijim od 9,7 posto, stoji u HUB Izgledima.

"To nije iznenađenje s obzirom na događaje i podatke koji su objavljeni od srpnja naovamo. Hrvatska se čvrsto pozicionirala u skupini zemalja iz srednje i istočne Europe koje većinom prestižu razinu gospodarske aktivnosti prije pandemije", istaknuto je.

Kao dobru vijest istaknuli su i da optimizam glavnih ekonomista hrvatskih banaka ne posustaje u pogledu 2022. godine. Prosječna očekivana stopa rasta tako iznosi 4,6 posto, uz vrlo male razlike u prognozama - od "pesimističnih" 4,4 posto do optimističnih 4,8 posto.

Povećana inflacija "pojesti" će dobar dio rasta plaća

Ekonomisti očekuju da će se tako brz gospodarski rast preliti na tržište rada kroz smanjenje stope nezaposlenosti i rast plaća. Pritom, očekuju da će plaće rasti 3,7 posto, što je brže od prognoziranog rasta inflacije od 2,9 posto u sljedećoj godini.

No razlika dvaju stopa je manja u usporedbi s prethodnim godinama.

"Drugim riječima, povećana inflacija će "pojesti" dobar dio očekivanog rasta nominalnih plaća", napominju iz HUB-a.

Kada je riječ o gospodarskom rastu, dva najvažnija pokretača bit će izvoz i investicije. Tako, nakon spektakularnog rasta izvoza ove godine očekuje se nastavak rasta po visokoj stopi od 12 posto u 2022., dok bi rast investicija trebao ubrzati s 9,2 posto u 2021. na 11 posto u 2022. godini, napisali su iz HUB-a.

Poticaj investicijama iz NPOO-a

S obzirom da je korporativni sektor u investicijskom smislu još uvijek prilično pasivan, glavni poticaj investicijama u kratkom roku trebao bi doći iz domene državnih ulaganja, što ovisi o brzini aktiviranja sredstava iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO).

No pritom ekonomisti nisu suglasni kada se može očekivati najsnažniji učinak tih europskih sredstava, a ta razlika u odgovorima može se tumačiti kao logična posljedica neizvjesnosti u pogledu mogućnosti Vlade, odnosno administracije da pokrene velik broj projekata.

"Mjesta za skepsu u tom smislu ima, međutim za razvoj nije velika razlika hoćemo li snažnije učinke vidjeti već sljedeće godine ili ćemo pričekati do 2023. kada se očekuje i uvođenje eura. U svakom slučaju, riječ je o snažnom poticaju za rast koji će se i u narednim godinama prema očekivanjima ekonomista odvijati prema visokim stopama", istaknuli su iz HUB-a.

Hrvatska će sustići vlak ECB-ove monetarne ekspanzije

Nadalje, stoji u HUB Izgledima, saldo opće države u postotku BDP-a nalazi se u padu približno u skladu s vladinim projekcijama, za 4,5 posto u 2021. i za 2,9 posto u 2022. godini, te se očekuje da će bruto javni dug pasti s 87,3 posto, koliko je iznosio na kraju2020., na 82,9 posto na kraju ove i na 79,7 posto na kraju sljedeće godine.

"Iako fiskalni kriteriji iz Maastrichta zbog pandemije trenutno nisu na snazi, prikazana putanja glavnih fiskalnih omjera umirit će ministre financija Eurogrupe koji će polovinom 2022. odlučivati o tome može li se Hrvatska priključiti europodručju", apostrofirali su iz HUB-a.

U kontekstu izglednog ulaska Hrvatske u eurozonu s prvim danom 2023. godine, glavni ekonomisti očekuju da će se politika kvantitativnog popuštanja Europske središnje banke (ECB) nastaviti dovoljno dugo da Hrvatska stigne "uhvatiti taj vlak", u smislu utjecaja monetarne politike europodručja na potražnju za hrvatskim državnim obveznicama.

Pritom, tri ispitanika očekuju kraj ECB-ove politike kvantitativnog popuštanja do kraja 2023., a jedan otvara mogućnost produžetka do 2024., pri čemu većina očekuje postupno sužavanje programa otkupa prema modelu sve manjih otkupnih kvota. "Unatoč sužavanju, Hrvatska će sustići vlak ECB-ove monetarne ekspanzije. Iako je, ako je suditi po očekivanjima glavnih ekonomista, riječ o zadnjim vagonima", istaknuto je.

Inače, predsjednik HUB-ova kluba glavnih ekonomista hrvatskih banaka je glavni ekonomist Erste banke Alen Kovač, a u Klubu se nalaze i Ivana Jović iz Privredne banke Zagreb (PBZ), Zrinka Živković-Matijević iz Raiffeisen banke i analitičar Zagrebačke banke (Zaba) Hrvoje Dolenec. Najnovija anketa među njima provedena je tijekom prosinca ove godine, a rezultate je obradila Arhivanalitika, piše Hina.

(hkv)

Prilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.