Pad inozemnog duga

Ukupni hrvatski bruto inozemni dug krajem lipnja ove godine iznosio je 43,4 milijarde eura, što je 5,4 milijarde eura ili 11 posto manje nego krajem lipnja prošle godine, čime se na godišnjoj razini bilježi pad inozemnog duga sedmi mjesec za redom, pokazuju najnoviji podaci Hrvatske narodne banke (HNB).

Po podacima HNB-a, bruto inozemni dug je na mjesečnoj razini, u odnosu na svibanj, smanjen za 620,7 milijuna eura ili za 1,4 posto, dok je u prvom polugodištu ove godine smanjen za 2,1 milijardu eura odnosno smanjen je za 4,6 posto u odnosu na kraj prošle godine.

Analitičari Hrvatske gospodarske komore (HGK) u komentaru najnovijih podataka središnje banke zamjećuju kako se kontinuirani pad bruto inozemnog duga na godišnjoj razini bilježi od prosinca prošle godine, s tim da je on u zadnja tri mjeseca ubrzan na dvoznamenkastu stopu pada.

"Riječ je o nastavku i kumuliranju tendencija međugodišnjeg pada inozemnog zaduženja koji je kod drugih monetarnih financijskih institucija kontinuirano prisutan još od svibnja 2012. godine, kod izravnih ulaganja od listopada prošle godine, kod ostalih domaćih sektora od siječnja ove godine, a kod opće države od ožujka ove godine", navode iz HGK.

Na smanjenje ukupnog bruto inozemnog duga na godišnjoj razini najviše su utjecale druge monetarne financijske institucije odnosno banke te opća država.

"Riječ je o situaciji u kojoj banke pri zamrlom kreditiranju tvrtki i stanovništva te visokoj likvidnosti nemaju potrebu za inozemnim financiranjem, dok je istodobno međugodišnji pad bruto inozemnog duga opće države rezultat povoljnijih proračunskih kretanja, ali i odustajanja od izdavanja obveznice na inozemnom financijskom tržištu", napominju analitičari Komore.

Po podacima HNB-a, inozemni dug drugih monetarnih financijskih institucija krajem lipnja iznosio je 5,4 milijarde eura, što je u 2,7 milijardi eura ili 33,5 posto manje nego krajem lipnja prošle godine.

Vanjski dug opće države na godišnjoj je razini smanjen za 1,2 milijarde eura ili za 7,3 posto te je krajem lipnja ove godine iznosio 15,1 milijardu eura.

Na godišnjoj je razini smanjen i inozemni dug ostalih domaćih sektora i to za 443,5 milijuna eura ili za 2,7 posto te je krajem lipnja iznosio 15,9 milijardi eura.

Podaci središnje banke pokazuju da je u prvih šest mjeseci najviše smanjen dug opće države (za 804,4 milijuna eura), potom drugih monetarnih financijskih institucija (za 707,2 milijuna eura), ostalih domaćih sektora (za 447,4 milijuna eura) i središnje banke (za 226 milijuna eura). Unutar ostalih domaćih sektora najviše je smanjen inozemni dug privatnih nefinancijskih društava (za 464,1 milijun eura) i javnih nefinancijskih društava (za 109,4 milijuna eura), dok istodobno povećanje razine bruto inozemnog duga bilježe jedino ostale privatne nefinancijske institucije, osim monetarnih financijskih institucija, i to za 133,3 milijuna eura, napominju iz HGK.

"Tendencija smanjivanja razine bruto inozemnog duga uz istodobno postupno dinamiziranje gospodarskoga rasta odražava se na poboljšavanje pokazatelja zaduženosti zemlje. Tako je udio bruto inozemnog duga u BDP-u smanjen sa 103,7 posto na kraju prošle godine na 97,1 posto na kraju lipnja ove godine pa očekujemo da će se on na kraju ove godine zadržati ispod razine od 100 posto. Povoljnije kretanje bruto inozemnog duga pozitivno utječe na smanjenje rizika i ranjivosti zemlje, ali postojeća razina zaduženosti i dalje ostaje previsoka", zaključuje se u komentaru Komore.

Hina