Nepošteno poslovanje banaka

Prije gotovo mjesec dana, točnije 4. svibnja, Ustavni je sud donio i objavio odluku u postupku koji je tražio Visoki prekršajni sud, a tiče se 100-ak tisuća obitelji u Hrvatskoj, zaduženih kreditima s valutnom klauzulom ili bez nje.

Goran Aleksić iz Udruge Franak u HRT-ovom Studiju 4 kazao je da ova odluka suda nema direktnu vezu s kreditima u švicarskim francima, ali ima posrednu.

Radi se o tome da su početkom 2014. donesene izmjene zakona o potrošačkom kreditiranju na temelju kojega su banke s dužnicima, među ostalim, morale ugovoriti fiksni dio kamate, promjenjivi dio kamate i razdoblje promjena kamata. Umjesto da ugovore, banke su to nametnule dužnicima samovoljno i samo su ih obavijestile o tome koje su fiksne marže u njihovim kreditima, kazao je Aleksić.

Istaknuo je da se to odnosi na sve valute kredita. Riječ je o više od 100.000 kredita u kojima su banke nezakonito odredile fiksne marže, pa smo u udruzi Franak priredili predloške za prekršajne prijave i dužnici su krenuli optuživati banke na prekršajnim sudovima. Dosad imamo preko 30 nepravomoćnih presuda kojima se banke kažnjavaju od od 80.000 do 100.000 kuna kazne zbog toga što s dužnicima nisu ugovorile fiksni dio kamate. Budući da postoji neka dvojba da to možda nije ustavno, te prekršajne odredbe, Visoki prekršajni sud uputio je Ustavnom sudu zahtjev za ocjenu ustavnosti prekršajnim odredaba prije nego što odgovori na žalbe banaka da ne bi kasnije banke na Ustavnom sudu srušile zakon. Ustavni sud odbio je ocjenu ustavnosti i obrazložio da je zakon ustavan, ali je samo promijenio načelo primjenjivosti zakona. U zakonu piše da banke moraju uskladiti sa zakonom do 1.1.2014., a Ustavni sud odlučio je da je to razdoblje do 1.4.2014.

Na pitanje kakve su posljedice Ustavnog suda, Aleksić je kazao da bi sada država mogla preko svojih tijela sveobuhvatno prijaviti sve banke na prekršajnim sudovima po svim ugovorima i prikupiti za državu ukupno 9 milijardi kuna u proračunu.

Aleksić napominje da je minimalna kazna 80.000 kuna. Znači ako se presudi minimalna kazna za svaki od tih 100.000 ugovora u kojima je nezakonita fiksna marža to je onda 8 milijardi kuna. Odgovorne osobe u bankama dužne su platiti kaznu 10.000 do 50.000 kuna. Ako one plate minimalnu kaznu od 10.000 puta 100.000 ugovora to je milijardu kuna. Dakle 8 milijardi + 1 milijarda = 9 milijardi kuna za državni proračun. Država može prijaviti banke, pokupiti novac, zasluženo i legalno. To bi bio akt protiv nepoštenog poslovnog subjekta koji krši zakone već više od jednog desetljeća u Republici Hrvatskoj, izjavio je Aleksić.

hkv