Merkel: Bez Ustava nećemo moći primiti Hrvatsku u EU
Njemačka kancelarka Angela Merkel, koja je trenutačno prva osoba u
hijerarhiji Europske Unije, u ekskluzivnom je intervjuu za novine medijske kuće
WAZ, među kojima je i Jutarnji list, izjavila da se sporazum o ustavnim
promjenama u EU mora postići jer s postojećim zakonskim okvirom Unija neće moći
normalno funkcionirati.
Razgovor s kancelarkom Merkel vodili su šef WAZ-ova ureda u Bruxellesu Knut Pries i novinar Gert Niewert, i to u povodu obilježavanja 50. godišnjice Rimskih sporazuma.
Merkel u tom intervjuu govori o procesu pregovaranja za rješenje ustavne krize te o dogovaranju sadržaja Berlinske deklaracije kojom će se proslaviti uspjeh europskih integracija u proteklih 50 godina, ali i odrediti smjernice puta kojim će EU ići dalje.
Na pitanje kako vidi Uniju na stoti rođendan, odgovorila je da EU ne vidi kao federalnu državu, ali da će ona svakako biti dublje integrirana. - Tada će sve članice EU imati euro za valutu, a cijeli zapadni Balkan bit će integriran u Uniju - rekla je Angela Merkel.
No, njemačka je kancelarka i u ovom intervjuu izjavila da, kad je o Turskoj riječ, preferira “privilegirano partnerstvo” umjesto punopravnog članstva, a isto bi vrijedilo i za Ukrajinu. Merkel smatra da će EU imati čvršće posebne veze s Izraelom i nekim drugim mediteranskim državama.
Govoreći o Ustavu, rekla je da je nužno pronaći rješenje jer EU, prema Sporazumu iz Nice, neće biti sposoban funkcionirati ako se ne promijeni.
- Ne znamo koliko će članova imati Europska komisija i nećemo moći integrirati druge države u članstvo kao što je Hrvatska - upozorila je njemačka kancelarka. Govoreći o ustavnim promjenama, što je prioritet njemačkog predsjedništva i najteži posao koji Merkel do kraja lipnja mora odraditi, kancelarka je rekla da nije pretjerano optimistična zbog činjenice da je Ustav odbijen u dvije države te da se njihovim građanima više ne može predočiti isti ustavni tekst, a 18 država koje su ratificirale Ustav ne žele, pak, da se iz njega izbace najvažniji dijelovi.
Razgovor s kancelarkom Merkel vodili su šef WAZ-ova ureda u Bruxellesu Knut Pries i novinar Gert Niewert, i to u povodu obilježavanja 50. godišnjice Rimskih sporazuma.
Merkel u tom intervjuu govori o procesu pregovaranja za rješenje ustavne krize te o dogovaranju sadržaja Berlinske deklaracije kojom će se proslaviti uspjeh europskih integracija u proteklih 50 godina, ali i odrediti smjernice puta kojim će EU ići dalje.
Na pitanje kako vidi Uniju na stoti rođendan, odgovorila je da EU ne vidi kao federalnu državu, ali da će ona svakako biti dublje integrirana. - Tada će sve članice EU imati euro za valutu, a cijeli zapadni Balkan bit će integriran u Uniju - rekla je Angela Merkel.
No, njemačka je kancelarka i u ovom intervjuu izjavila da, kad je o Turskoj riječ, preferira “privilegirano partnerstvo” umjesto punopravnog članstva, a isto bi vrijedilo i za Ukrajinu. Merkel smatra da će EU imati čvršće posebne veze s Izraelom i nekim drugim mediteranskim državama.
Govoreći o Ustavu, rekla je da je nužno pronaći rješenje jer EU, prema Sporazumu iz Nice, neće biti sposoban funkcionirati ako se ne promijeni.
- Ne znamo koliko će članova imati Europska komisija i nećemo moći integrirati druge države u članstvo kao što je Hrvatska - upozorila je njemačka kancelarka. Govoreći o ustavnim promjenama, što je prioritet njemačkog predsjedništva i najteži posao koji Merkel do kraja lipnja mora odraditi, kancelarka je rekla da nije pretjerano optimistična zbog činjenice da je Ustav odbijen u dvije države te da se njihovim građanima više ne može predočiti isti ustavni tekst, a 18 država koje su ratificirale Ustav ne žele, pak, da se iz njega izbace najvažniji dijelovi.
Ustavna kriza
Ustav EU predviđa reforme Unije kako bi ona kao
proširena zajednica mogla bolje funkcionirati
Nacrtom Ustava reformiraju se proces odlučivanja, raspodjela glasova u Vijeću, sastav Europske komisije te broj zastupnika država članica u Europskom parlamentu
Ustav je dosad ratificiralo 18 država članica
Ratifikaciju Ustava referendumom su odbili građani Francuske i Nizozemske
Države u kojima je referendumom odbijena ratifikacija ne žele isti tekst Ustava stavljati ponovno na glasovanje. Države u kojima je tekst ratificiran ne žele da se izvorni tekst znatnije promijeni
Protekle dvije godine u EU bile su ‘faza promišljanja’ o budućem tekstu Ustava ili drugog ustavnog ili institucionalnog rješenja
Njemačka kao predsjedavajuća EU ima zadaću postići dogovor do kraja lipnja između država članica o vremenskom redoslijedu kako bi se neki budući tekst mogao usvojiti, ratificirati i stupiti na snagu prije europskih izbora 2009. godine
Nacrtom Ustava reformiraju se proces odlučivanja, raspodjela glasova u Vijeću, sastav Europske komisije te broj zastupnika država članica u Europskom parlamentu
Ustav je dosad ratificiralo 18 država članica
Ratifikaciju Ustava referendumom su odbili građani Francuske i Nizozemske
Države u kojima je referendumom odbijena ratifikacija ne žele isti tekst Ustava stavljati ponovno na glasovanje. Države u kojima je tekst ratificiran ne žele da se izvorni tekst znatnije promijeni
Protekle dvije godine u EU bile su ‘faza promišljanja’ o budućem tekstu Ustava ili drugog ustavnog ili institucionalnog rješenja
Njemačka kao predsjedavajuća EU ima zadaću postići dogovor do kraja lipnja između država članica o vremenskom redoslijedu kako bi se neki budući tekst mogao usvojiti, ratificirati i stupiti na snagu prije europskih izbora 2009. godine
Augustin Palokaj
Jutarnji list
Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na 
