Srbija i sporni zakon

Zastupnici Europskog parlamenta prihvatili su na plenarnoj sjednici u Strasbourgu rezoluciju o napretku Srbije, uključujući i amandman hrvatskih zastupnika iz Europske pučke stranke, kojim se Beograd poziva da razmotri svoj zakon o suđenjima za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije.

"Europski parlament poziva Srbiju da u duhu pomirenja i dobrosusjedskih odnosa u suradnji sa susjedima i Komisijom razmotri svoj Zakon o organizaciji i nadležnosti državnih organa u postupku za ratne zločine", glasi usmeni amandman koji su podnijeli zastupnici iz EPP-a Andrej Plenković, Dubravka Šuica, Ivana Maletić, Davor Stier i Marijana Petir.

Amandman je prošao vrlo tijesnom većinom - 347 zastupnika glasovalo je za, 319 protiv, a 28 ih je bilo suzdržanih.

"Na prijedlog zastupnika HDZ-a i HSS-a prvi put je internacionalizirano pitanje spornog srpskog zakona o širenju jurisdikcije na druge države bivše Jugoslavije. Srbija je pozvana da razmotri svoj zakon zajedno sa susjednim državama, što uključuje i Hrvatsku na koju se on, između ostaloga, i odnosi te uz suradnju i pomoć Europske komisije. Na ovaj način, Europski je parlament poslao politički signal da se riješi otvoren problem, koji ne pridonosi regionalnoj suradnji, dobrosusjedstvu i pomirbi u mjesecima koji su pred nama", rekao je Hini zastupnik HDZ-a Andrej Plenković.

Petero hrvatskih zastupnika ranije su, dok se izvješće razmatralo na razini Odbora za vanjsku politiku, podnijeli amandman kojim su tražili da se kao mjerilo za otvaranje pregovora u poglavlju 23 postavi zahtjev Srbiji da promijeni svoj zakon kojim je sebi dala nadležnost za suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije. Međutim, taj amandman nije dobio potporu ni njihove skupine EPP, ni ostalih, pa je sada prošao ovaj amandman.

Plenković kaže da su, s obzirom na tijesan rezultat, za amandman glasovali zastupnici EPP-a, liberala i europskih konzervativaca, dok su socijalisti i zeleni bili protiv, s tim da su hrvatski zastupnici u tim skupinama glasovali za amandman.

Slovenska zastupnica uz Srbiju

Slovenska zastupnica u Europskom parlamentu Tanja Fajon oštro je napala hrvatske zastupnike, optuživši ih da zlorabe Europski parlament za bilateralna pitanja.

"Izražavam žaljenje što su unatoč pozitivnom izvješću o napretku hrvatski kolege još jednom zlorabili Europski parlament kao poligon za raščišćavanje bilateralnih odnosa sa Srbijom. Uvjerena sam da poziv da se prouči zakon o jurisdikciji za ratne zločine nikako ne spada u ovo izvješće. Svojedobno su prije nekoliko mjeseci, hrvatski zastupnici iskoristili europski prostor za obračun s osuđenim ratnim zločincem (Vojislavom) Šešeljem", poručila je Fajon.

Plenković je komentirao istup Tanje Fajon, kazavši da ona koristi neutemeljene argumente.

"To ukazuje da ona ne zna razliku između univerzalne jurisdikcije, koja postoji kao institut u pravnim sustavima brojnih zemalja i selektivne, teritorijalno proširene jurisdikcije temeljem srpskog zakona, koji se može primijeniti i na slovenske državljane. Bilo bi zanimljivo vidjeti što bi Tanja Fajon kazala da se dogodi slovenski slučaj Veljko Marić", rekao je Plenković.

U prihvaćenoj rezoluciji o napretku Srbije, Europski parlament je pozdravio obvezivanje srbijanske vlade prema europskom integracijskom procesu, te njezin konstruktivni odnos sa susjedima.

Od Srbije se u tekstu traži da učini više na području pravosuđa, poveća transparentnost vlasništva medija (problem slobode medija), te bolje uskladi vanjsku i sigurnosnu politiku s pripadajućom politikom EU-a, pogotovo po pitanju odnosa s Rusijom.

"Prošla 2014. bila je važna godina za Srbiju koja je započela otvaranjem pregovora. Trajanje pregovora ovisit će o sposobnosti Srbije za kontinuirani napredak u važnim područjima kao što su vladavina prava, ekonomsko upravljanje i normalizacija odnosa s Kosovom. Uvjeren sam da je taj napredak moguć i bit će učinjen. Vlak iz Beograda je na putu prema Bruxellesu", rekao je izvjestitelj za Srbiju David McAlister, njemački zastupnik iz redova CDU-a.

hkv

Prilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.