Komisija kaže da Zagreb mora ostvariti napredak prije ulaska u EU

Hrvatska mora napraviti domaću zadaću prije nego se sljedećeg ljeta, kako je planirano, priključi Europskoj uniji, kaže povjerenik za europsko proširenje Štefan Füle. On je za Spiegel kazao da je izvještaj o napretku objavljen ovaj mjesec bio pokušaj „buđenja" Zagreba i naglasio da se pristupni proces može zaustaviti bilo kad.

Hrvatska ima neke moćne zagovornike kad je riječ o njezinoj ambiciji da iduće godine bude najnovija zemlja koja se pridružila Europskoj uniji. Nakon sastanka hrvatskoga premijera Zorana Milanovića i Pape Benedikta XVI. Vatikan je objavio izjavu koja glasi: „Sveta Stolica ponovno je izrazila podršku legitimnim nastojanjima Hrvatske prema punoj europskoj integraciji".

Strogo uzevši, Papina podrška nije potrebna; malo tko ozbiljno sumnja u to da će Hrvatska postati 28. članica EU-a u skoroj budućnosti. Ipak, napredak te zemlje u ispunjenju niza pristupnih zahtjeva ovaj je mjesec doživio široku kritiku nakon što je Europska komisija 10. listopada objavila svoj izvještaj o nadzoru. A oštriji ton, kaže europski povjerenik za proširenje Štefan Füle u najnovijem broju Spiegela, ono je na što je ponajprije mislio.

„Zadnjim izvještajem željeli smo probuditi Hrvatsku," kazao je on. „Hrvatska mora napraviti domaću zadaću na području tržišnog natjecanja, sudstva i temeljnih prava."

Posljednjih tjedana Njemačka je prva kad je riječ o otvorenom izražavanju sumnje u to je li Zagreb uistinu spreman za članstvo. Najistaknutiji među onima koji su izrazili sumnju jest Norbert Lammert, predsjednik njemačkog parlamenta i dugogodišnji član Kršćansko-demokratske unije (CDU) kancelarke Angele Merkel.

„Primjeri Rumunjske i Bugarske pokazuju kako očekivanje da će se problemi lakše rješavati nakon dovršetka pristupnog procesa ne funkcionira u praksi", kazao je prošli tjedan za Spiegel. „Ne možemo dvaput napraviti istu pogrešku." Slične je bojazni izrazilo još nekoliko njemačkih političara.

Više nema iznimaka

Oprez„Više neće biti iznimka od pravila kao u slučaju Rumunjske i Bugarske", rekao je Füle. Naglasio je da su države članice EU-a direktno uključene u pristupni proces i dodao da „ako postoje zahtjevi koje neka kandidatkinja ne ispunjava, države EU-a u svako doba mogu usporiti ili potpuno zaustaviti proces."Füle je za Spiegel potvrdio da su problemi na koje su te dvije balkanske zemlje naišle doveli do novog pristupa proširenju. „Nakon pristupa (Rumunjske i Bugarske) uveli smo novi mehanizama nadzora kako bismo osigurali da zemlja od trenutka pristupa može ispuniti svoje europske odgovornosti na svim područjima."

I Rumunjska i Bugarska imaju teškoća u iskorjenjivanju korupcije i ispunjenju drugih zahtjeva EU-a. Posebno je Rumunjska posljednjih mjeseci bila na naslovnim stranicama zbog aktualnog sukoba premijera i predsjednika, prijepora koji je Bukurešt naveo da katkad zanemari temeljna demokratska načela.

„Više neće biti iznimka od pravila kao u slučaju Rumunjske i Bugarske", rekao je Füle. Naglasio je da su države članice EU-a direktno uključene u pristupni proces i dodao da „ako postoje zahtjevi koje neka kandidatkinja ne ispunjava, države EU-a u svako doba mogu usporiti ili potpuno zaustaviti proces."

U izvještaju o nadzoru objavljenom ovaj mjesec navode se nedostatci u nekoliko područja, uključujući sigurnost hrane, agrikulturu i ruralni razvoj i okoliš. Ubrzanje privatizacije i napredak u sudstvu također se nalaze među problemima izdvojenim u izvještaju.

Füle kaže kako vjeruje da će Zagreb ipak ostati na pravom putu prema ulasku sljedećeg ljeta. „Uvjeren sam da će ta zemlja na vrijeme postići potreban napredak", kazao je za Spiegel.

Der Spiegel