BiH pred izazovima

Bivši američki veleposlanik u Bosni i Hercegovini Michael Murphy ponovo je u petak upozorio kako toj zemlji prijeti trajna podjela po etničkim kriterijima, a to je učinio uoči sjednice Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira (PIC) koji će narednog tjedna odlučivati o budućoj ulozi Ureda visokog predstavnika (OHR).

Michael Murphy koji je veleposlanikom u Sarajevu postao u vrijeme administracije Joea Bidena bio je aktivno uključen u sve najvažnije procese u BiH, uključujući tu uspostavu vlasti nakon izbora 2022. godine kao i donošenje zakona o Južnoj interkonekciji odnosno povezivanju plinskih mreža Hrvatske i BiH. Nakon što Murphyju početkom 2025. istekao mandat administracija Donalda Trumpa nije postavila njegova nasljednika ali je promijenila pristup BiH uključujući tu zalaganje da OHR odnosno novi visoki predstavnik ne posežu za izvršnim ovlastima nego da preuzmu ulogu medijatora koji bi domaćim političarima pomogao rješavati probleme u zemlji .Pune suglasnosti između Trumpove administracije i drugih zapadnih država a posebice onih iz Europske unije o tome još nema pa se očekuje da to bude predmetom rasprave na sjednici Upravnog odbora PIC-a zakazanoj za 3. i 4. lipnja.

Tada bi mogao biti imenovan i novi visoki predstavnik koji će naslijediti Christiana Schmidta nakon što je taj njemački političar pod pritiskom sadašnje američke administracije 10. svibnja podnio ostavku. Dvojica bivših visokih predstavnika Carl Bildt i Wolfgang Petritsch ranije ovog tjedna predložili su ukidanje OHR-a i provedbu reformi kroz proces pristupanja BiH Europskoj uniji. Bildt se nakon toga našao pod žestokim kritikama nekih bošnjačkih udruga i političara uz optužbe da je suodgovoran za genocid u Srebrenici 1995. godine. Bivši veleposlanik Murphy koji dobro poznaje stanje u BiH u objavi na društvenim mrežama upozorio kako prije bilo kakve odluke države-članice Upravnog odbora PIC-a moraju dati jasne odgovore na neka pitanja.

- Prvo, koji je njihov osnovni strateški interes u BiH? Drugo, može li OHR s bonskim ovlastima unaprijediti taj interes? Treće, ako je tako, tko je najpogodniji za funkciju visokog predstavnika, napisao je.

Murphy: Izetbegović spreman na etničku podjelu

Murphy smatra da je administracija Donalda Trumpa izabrala pogrješan pristup i da su u Washingtonu loše procijenili kako s Miloradom Dodikom mogu imati dogovor koji će osigurati trajnu stabilnost BiH što se može dokazati njegovim opetovanim zagovaranjem raspada te države i nakon što su mu u listopadu 2025. ukinute sankcije pod kojima je bio od 2017.

- Kroz 30 godina SAD su razumjele da izazovi teritorijalnom integritetu BiH riskiraju nasiljem unutar BiH i zapadnog Balkana. Signali koji dolaze od sadašnje administracije sugeriraju da je ovoj tridesetogodišnjoj dvopartijskoj politici došao kraj. Umjesto toga, administracija je prihvatila 'lokalno vlasništvo' zajedno s Dodikom - čovjekom koji je u posljednjih nekoliko dana sugerirao da Republika Srpska treba svoje vlastite oružane snage, doveo u pitanje teritorijalni integritet BiH i naglasio da mu je cilj raspad BiH. Odvojeno, pozivi na stvaranje trećeg entiteta su u porastu, a vodeći bošnjački etnonacionalist predložio je stvaranje mega-kantona unutar Federacije, elaborira Murphy svoje stajalište. Vodećeg bošnjačkog etnonacionalista nije imenovao, no nešto ranije je tvrdio kako je sadašnji čelnik Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović izražavao spremnost na etničku podjelu BiH po kojoj bi Bošnjacima pripao dio "veličine Slovenije".

Izetbegović je nakon toga burno reagirao optuživši Murphyja da laže. Prema dostupnim informacijama SAD za sada kao svog kandidata za novog visokog predstavnika protežira talijanskog diplomata Antonia Zanardi Landija kao osobu spremnu provoditi politiku "neutralnosti" OHR-a no upravo zbog jasne potpore iz Washingtona rezerve prema njemu izražavaju neke od važnih europskih država. No Murphy upozorava kako nije toliko bitno tko će voditi OHR koliko što će osoba na njegovu čelu raditi. Murphyjeva je teza da je na kocki obrana samog Daytonskog sporazuma odnosno zaštita BiH i njenih institucija.

- OHR to ne može učiniti s povučenim visokim predstavnikom kojem nedostaje podrška PIC-a da koristi svoje bonske ovlasti kada je to potrebno. Ako je procjena PIC-a da to više nije potrebno ili poželjno, onda OHR više nije potreban. U tom slučaju, zemlje za stolom PIC-a morat će smisliti neku drugu kredibilnu strategiju za zaštitu BiH od onih koji je žele uništiti, zaključio je Murphy, piše HRT.

(hkv)