Projekt Južne plinske interkonekcije

S dolaskom nove američke administracije s predsjednikom Trumpom, počinje projekt spajanja plinskih mreža BiH i Hrvatske, što se čekalo punih godinu dana. Kako je strukturirana nova tvrtka koja će upravljati projektom te kakve se mogućnosti otvaraju Hrvatskoj, odgovorio je u "Studiju 4" HRT-a stručnjak za energetiku Ivica Jakić.

Stručnjak za energetiku Ivica Jakić ustvrdio je kako je pokretanje projekta Južne plinske interkonekcije prirodan proces.

- To je prirodan energetski proces koji povezuje LNG terminal u Omišlju i Bosnu i Hercegovinu. Plinska mreža je došla do Dugopolja i prirodno je da ide prema središnjoj Bosni - gdje bi se koristila za kućanstva i industriju. Južna interkonekcija omogućuje opskrbljivanje velikim količinama plina. Plin će se transportirati u BiH, ali cilj je napraviti i alternativni pravac za Srbiju, rekao je.

O tom projektu, pojasnio je, govorilo se dugo i nije bilo dogovora bošnjačke i hrvatske strane u BiH.

- BH Gas je nositelj transportne mreže u BiH, a s hrvatske strane nije postojala tvrtka koja bi upravljala mrežom u Hercegovini. Stoga je napravljeno kompromisno rješenje koje u potpunosti podržavam. Napravljena je nova tvrtka - BH Gas ima 33 posto vlasništva, kao i Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne. Plinacro Zagreb će također imati 33 posto. Američka vlada je odlučila da će tom tvrtkom upravljati američka tvrtka koja će izgraditi interkonekciju i naplaćivati svoje marže. Tako se cijeli projekt stabilizirao i dobio jednu ozbiljnu formu. To odgovara i Hrvatima i Bošnjacima, kazao je.

Podsjetio je kako je bivša Bidenova administracija favorizirala BH Gas.

- Hrvatskoj strani to nije odgovaralo, a sada se našlo rješenje koje je prihvaćeno i koje odgovara sustavu, dodao je.

Ipak, Jakić je upozorio kako će prelazak na plin zahtijevati velike investicije u plinske priključke.

- Gledajući na kartu smjera plinovoda - on se račva prema Mostaru zapadno, a sjeverno ide prema središnjoj Bosni - Bugojnu, Travniku pa Zenici i Sarajevu. Povećat će se kapacitet cijelog sustava, ali ne zaboravimo da je građanstvo dosta rezervirano prema priključcima. Potrebno je platiti priključke i napraviti infrastrukturu. Ako dobijete priključak, a nemate centralno grijanje - niste puno toga riješili. Investicije na građanstvu će biti jako velike, rekao je.

Zbog toga, pojasnio je, potrebno je izgraditi hibridne plinske elektrane u Mostaru i Kaknju.

- Sadašnji kapaciteti na ugljen bit će opterećeni CO2 certifikatima koji od 1. siječnja stupaju na snagu. Električna energija će zbog toga biti izuzetno skupa. Neminovnost je da hrvatska i bošnjačka strana naprave dvije plinske hibridne elektrane kako bi se došlo do milijardu i pol kubičnih metara potrošnje plina, istaknuo je.

To bi, kako je istaknuo, smanjilo ruski utjecaj na energetiku.
,
Ocijenio je i kako zaokret energetske politike američke administracije odgovara i Sarajevu i Mostaru.

- U svakom slučaju, izgradnja plinske infrastrukture bit će katalizator koji će ujediniti bošnjačku i hrvatsku stranu da nađu zajednički jezik na gospodarskom planu. Bez gospodarskog interesa, nema budućnosti BiH, kazao je.

- Ovo je velika mogućnost za hrvatske tvrtke. Moj prijedlog je da se ide s inicijativom kako bi se povećala potrošnja plina koji će ubrzo doći. Takvom inicijativom bošnjačkih i hrvatskih tvrtki može se dobro definirati energetika i industrija u BiH. Potrebna je potpora Hrvatske bošnjačkoj strani, dodao je, piše HRT.

(hkv)