- Detalji
I dok je javnost s velikim negodovanjem primila vijesti kako većinsko protivljenje hrvatskih građana ulasku u NATO našim političarima nije bitno, pripreme za ulazak Hrvatske u ovaj vojni savez su po svemu sudeći daleko odmakle. Tako je primjerice ministar obrane Berislav Rončević izjavio prije par dana kako očekuje da će Hrvatska u travnju iduće godine, na sastanku NATO-a u Bukureštu, dobiti pozivnicu za pristup tomu savezu. Članak iz Slobodne Dalmacije koji ovdje prenosimo iznosi neke pojedinosti o tome što će Hrvatska ponuditi i dati NATO-u.- Detalji
Prenosimo vijest Hine o smrti Ivice Račana: "Nakon kratke i teške bolesti u noći sa subote na nedjelju umro je Ivica Račan, bivši hrvatski premijer i donedavni predsjednik SDP-a, priopćio je Ured SDP-a za odnose s javnošću". U nastavku vijesti Hina daje kratki životopis Ivice Račana.
- Detalji
Prenosimo vijest Hine o rezultatima ankete Centra za istraživanje tržišta, prema kojima 91% građana Hrvatske smatra da Hrvatska ne treba odustati od tužbe protiv Srbije zbog genocida. Ta brojka ne čudi, ali trebalo bi čuditi ponašanje hrvatskih vlasti i medija. Hrvatska vlada, naravno, "razmatra situaciju" i, opet naravno, "učinit će sve najbolje za Hrvatsku". Tako se njen predstavnik Ivan Šimonović odmah po donošenju presude u sudskom postupku u kojem je Bosna i Hercegovina pokrenula protiv Srbije zbog genocida požurio izjasniti da bi Hrvatska trebala odustati od tužbe. Što se medija tiče, prvenstveno Hrvatske televizije, po kontakt emisijama koje su se bavile tim pitanjem moglo bi se zaključiti da je većina građana Hrvatske za odustajanje od tužbe. Naime, u emisijama HTV-a koje se bave temama od nacionalnog interesa, a koje vode "perjanice" hrvatskog novinarstva Bago, Merlić, Latin itd., uvijek gostuju naravno vrhunski eksperti i moralne vertikale hrvatskog društva, gospoda Puhovski, Šimonović, Kregar, Prodanović, i sl.. Ovi gosti javnosti odašilju uvijek jasne poruke. No, vidi peha, iako se to vješto skriva ovim porukama se uporno protivi ogromna većina hrvatskih građana. Razvidno je da je na djelu pluralizam javne nezavisne transparentne televizije, kojeg većina građana ne razumije, ili zapravo upravo suprotno, vrlo dobro razumije. (djl)
- Detalji
Iz Hrvatskoga
slova (broj 626) prenosimo razgovor s Tomicom Sertićem, vijećnikom općine
Udbina. On opisuje sudbinu Udbinjana koji su 1942. morali pobjeći iz svojih
domova pred naletom "partizana". Kao rezultat tog naleta većina hrvatskog
stanovništva izbjegla je iz Udbine, čime je u potpunosti izmijenjena nacionalna
struktura Udbine kao hrvatskog mjesta. Pojedinci koji su se poslije progona iz 1942.
godine pokušali vratiti bili su zatvarani, mučeni i na kraju osuđeni kao
"narodni neprijatelji", bez obzira radilo se o starim nemoćnim
osobama, svećenicima ili pak bilo kom drugom. Danas, Tomica Sertić traži
"povrat dostojanstava i prava za Udbinjane koji su 1942. protjerani bez
prava na povratak". No, pravda će se teško dostići kada su današnje političke
okolnosti, kako svjedoči Sertić, u nekim segmentima slične onima za i poslije drugog
svjetskog rata: "Hrvati ne participiraju u izvršnoj vlasti općine Udbina.
To je jedino mjesto gdje većina stanovnika ne sudjeluje u izvršnoj vlasti...
Lakše Hrvatica postane dopredsjednica Vlade Srbije negoli Hrvat uđe u izvršnu
vlast na Udbini."
- Detalji
Nakon izjave predsjednika Mesića dane 22. travnja na komemoraciji u Jasenovu kako je "Jasenovac je bio jedno od najgroznijih stratišta što ih je u okupiranoj Europi uspostavio fašizam" (valjda nacizam, op. ur.) nije trebao dugo čekati da netko u Beogradu politički poentira na ovu izjavu. Jutarnji list danas javlja kako je Vlada Srbije službeno protestirala protiv “nelegitimne i nedobronamjerne” kampanje u Hrvatskoj nakon presude kojom je Srbija oslobođena krivnje za genocid u BiH. Kao jedan od razloga zbog kojih bi Hrvatska trebala odustati od svoje tužbe u protestu Vlada Srbije navedeno je "nekoliko desetljeća unazad, kada je na prostorima sadašnje Hrvatske i BiH počinjen sistematski i državni genocid nad Srbima, Židovima i Romima, nije bilo ni pravne mogućnosti da se sudi za genocid".- Detalji
Iz tjednika Lider prenosimo vrlo dobru raspravu mentaliteta hrvatske i srpske diplomacije, izvedenu kroz efektnu usporedbe rada Ivana Šimonovića i Gorana Svilanovića. Iz teksta koji potpisuje Višnja Starešina izdvajamo dio koji jezgrovito opisuje razlike između dviju spomenutih diplomacija: "Dok Goran štiti interese svoje države, čak i kad je riječ o moralno vrlo problematičnom prikrivanju odgovornosti za ratne zločine, Ivan u ulozi neformalnoga glasnogovornika Vijeća sigurnosti tumači svojoj državi što bi ono moglo misliti ako Hrvatska pokrene to pitanje. Dakako, razlike između Gorana i Ivana samo su metafora razlika između dvaju mentaliteta i dviju diplomacija. Srpska diplomacija, oličena u Goranu, ima dugu tradiciju i služi tome da bi u međunarodnoj političkoj areni "istrgovala" za Srbiju što povoljnije pogodbe, što je, uostalom, klasična uloga svake diplomacije.
Hrvatska diplomacija, oličena u Ivanu, njeguje ipak tradicionalno podanički mentalitet i služi tome da bi o državnom trošku politički izabranici pohodili središta svjetske i međunarodne politike, a zatim nas izvijestili čije sve brojeve mobitela imaju, tko ih je primio, tko pogladio, a tko im dao lijepo obećanje.".
- Detalji
Iz novog broja Glasa Koncila od 29. travnja 2007. prenosimo zanimljiv članak diplomiranog pravnika Stjepana Androića o tome kako je Srbija agresiju na svoje susjede priznala u svojim zakonima. Autor navodi: "
Ako se tvrdi da Hrvatska nije bila u ratu sa Srbijom i Crnom Gorom a niti sa SR
Jugoslavijom, treba utvrditi da su Srbija i Crna Gora bile u ratu s Hrvatskom.
Srbija je agresiju na susjede priznala u svojim zakonima... Iznenađuje neznanje Europe i svijeta pa i naših političara "koji obično sve
znaju" da ne uočavaju takve činjenice i okolnosti, odnosno pogreške i priznanja
od strane bivših neprijatelja, ili možda to ne žele znati.".
- Detalji
- Detalji
Hina je u jednoj od svojih vijesti danas javila da je premijer Ivo Sanader pozdravio jučerašnju Rezoluciju Europskog parlamenta o Hrvatskoj. Premijer je s tim u svezi rekao na početku Vladine sjednice kako Europski parlament potvrđuje napredak Hrvatske na putu ka punopravnom članstvu u EU, a prvi put spominje 2009. kao datum priključenja Uniji. Međutim, izjave kojima hrvatski političari časte domaću javnost često nemaju puno veze sa stvarnim činjenicama. Tako tek iz druge Hinine vijesti saznajemo na koji način odista treba tumačiti spominjanje 2009. u Rezoluciji. Naime, austrijski socijalistički zastupnik Europskog parlamenta i izvjestitelj
za Hrvatsku Hannes Swoboda rekao je da se "stvarni" ulazak Hrvatske u
Europsku uniju ne može očekivati prije 2010. ili 2011. godine: "Godine 2009. bira se novi saziv Europskog parlamenta pa bi stari
Parlament još mogao glasovati o pristupu. Međutim, trebaju mjeseci da
se tako komplicirani kompleks ugovora formulira do kraja. Stvarni
pristup tako ne će biti moguć prije 2010. ili 2011. godine".
Potkategorije
Hrvatska 4748
Magazin 94
Dokumenti 127
Afere 307
Jugo-ostavština 314
Mediji 276
Domovinski rat 435
Razgovori 356
Komentari 3222
Svijet 2555
Sport 176
Sport
Politika 4288
Gospodarstvo 998
Zagreb 242
Inozemni tisak 1460
Potpora
Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.
Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

Telefon
Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.
AKT
Poveznice
Snalaženje
Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".
Administriranje
HR kalendar
- 14. lipnja 1854. rođen Ivan Ljubić
- 14. lipnja 1991. Arkan pušten iz pritvora u Zagrebu
- 14. lipnja 1992. - ratna zbivanja
- 15. lipnja 1573. umro Antun Vrančić
- 15. lipnja 1881. umro Franjo Krežma
- 15. lipnja 1910. otvoren bosansko-hercegovački sabor
- 15. lipnja 1993. u Biogradu stradali civili
- 14. lipnja 1930. suđenja u Beogradu
Pretraži hkv.hr
Kontakti
KONTAKTI

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Elektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

