- Detalji
Iz uvoda komentara Ivice Marijačića u Hrvatskom listu može se saznati kako je general Gotovina u skladu s kršćanskim svjetonazorom poslao brzojav sućuti obitelji Ivice Račana: "U hrpi brzojava sućuti što ih je obitelj primila, doznaje se da je njegova supruga Dijana bila posebno dirnuta Gotovininom sućuti, kao što je bila i zamjenica predsjednika SDP-a Željka Antunović. Gotovini prijatelji kažu da je general Gotovina time samo pokazao svoju kršćansku veličinu, isto kao i u slučaju sućuti obitelji srbijanskog predsjednika Slobodana Miloševića koji je preminuo u ćeliji do Gotovinine u Haagu... ". U nastavku Marijačić piše o odnosu Račanove i Sanaderove vlade prema generalu Gotovini, sugerirajući da je ova prva bila i bolja prema Gotovini nego ova druga. Pri tome se autor nije osvrnuo na važnu činjenicu da je jedna od prvih odluka Račanove vlade bila jednostrano davanje nadležnosti Haaškom sudu nad "Bljeskom" i "Olujom". Bilo kako bilo, nama se čini da su obje vlade prvenstveno gledale kako provesti zahtjeve vanjskih čimbenika uz što manje političke štete na unutarnjopolitičkom planu. Sve ostalo je bilo sporedno, što uključuje i generala Gotovinu, i istinu o Domovinskom ratu.
- Detalji
Iz Večernjeg lista doznajemo kako je zbog nazočnosti osoba s ustaškim
odorama i znamenjem na bleiburškom skupu predsjednik Mesić službeno
izrazio čuđenje što austrijska policija nije ništa poduzela. Nije teško
vidjeti kako time Mesić ozbiljnu raspravu o partizanskim zločinima,
koju je otvorio kardinal Bozanić, pokušava sabotirati jeftinim
politikantstvom vezanim uz pojavu manjih grupica ljudi u ustaškim
odorama na komemoraciji na bleiburškom polju. Pri tome se kao što
vidimo ne libi i službeno intervenirati kod austrijske strane,
provocirajući diplomatski skandal. Ovdje ćemo samo primijetiti kako
nedavno službeno rehabilitiranje cijelog četničkog pokreta u Srbiji
nije nagnalo Mesića da izrazi bilo kakvo službeno čuđenje ili prosvjed.
Stoga je teško vidjeti razliku između antifašizma koji iskazuje
predsjednik Mesić i onoga koji četnički pokret izjednačava s
partizanskim. (mm)
- Detalji
Iz Večernjeg lista prenosimo kolumnu Tihomira Dujmovića "Za more krvi ni dan zatvora". Autor komentira tvrdnje bivšeg komunističkog tužitelja i bivšeg čelnika antifašističke udruge Ivana Fumića koji bezobzirno i bezobrazno minimizira zločine komunističkih vlasti počinjene nakon završetka II. svjetskog rata. Takve izjave, bolje reći ispade, Dujmović smatra posljedicom nikad provedene lustracije u Hrvatskoj i nikad, makar i na simboličkoj razini, osuđenih počinitelja i nalogodavaca poslijeratnih (do 1990.) zločina. (djl)
- Detalji
Prenosimo iz Hrvatskog slova komentar
Nikola Debelića, člana Hrvatskoga kulturnog vijeća, povodom obilježavanja bleiburške tragedije. Debelić piše: "Pokojnici su za mnoge narode svetinja. Piramide, bogate grobnice,
balzamiranje, amajlije, kućni oltari i raznovrsni spomenici govore o
kultu umrlih. U mnogim kulturama poštivanje predaka poprima status
religije. Posebno mjesto zauzimaju pokojnici koji su pali žrtvom
nasilja, bez mogućnosti obrane, žene, djeca, civili, zarobljenici…Već
je kodeks viteškog ratovanja branio ubijanje zarobljenika, a moderno
doba ih je od osvete pobjednika zaštitilo međunarodnim zakonodavstvom.
Stoga su zastrašujući podatci koji govore da se gotovo tijekom cijelog
posljednjeg stoljeća Hrvate gotovo slobodno ubijalo bez kazne, kao
lovinu, uz pohvale počiniteljima zločina.".
- Detalji
Donosimo Hinin izvještaj sa središnje komemoracije u povodu šezdeset i druge obljetnice bleiburške tragedije. Posebnu pažnju privlači govor Josipa Bozanića koji je predvodio svečano euharistijsko slavlje. Bozanić je citirao riječi Titovog suradnika Milovana Đilasa: "Da budem iskren, mi nismo shvaćali zašto Britanci ove ljude nama
vraćaju. Uglavnom su to bili obični seljaci. Oni nisu nikoga ubili.
Njihov je jedini zločin bio strah od komunizma. Oni (Englezi) učiniše
nešto sasvim pogrešno kada su ove ljude prebacili preko granice, kao
što smo i mi pogrešno učinili što smo ih sve poubijali". Hina dalje piše: "Kardinal je rekao kako vjernici i državljani Hrvatske s pravom očekuju
da državne institucije učine ono što su po zakonu dužne: istraže te
zločine i objave tko je kriv za njih, da se jasnije očituju o
komunističkom režimu i nedjelima koja je taj režim planirao i sustavno
provodio, te da se na temelju istine promiču one vrijednosti koje nisu
u skladu s komunističkim krivotvorinama, ni u povijesnom ni u
svjetonazornome smislu".
- Detalji
Vjerojatno je svakome koji imalo prati zbivanja u Hrvatskoj jasno kako jučerašnja propovijed kardinala Josipa Bozanića na komemoraciji u Bleiburgu predstavlja važan događaj o kojem će se zasigurno još dosta pisati i raspravljati. Štoviše, za nadati se je da će riječi koje je Bozanić uputio državnim tijelima pomaknuti s mrtve točke problem koji silno opterećuje hrvatsko društvo, a to je dosljedno poštivanje žrtava 2. svjetskog rata. Naime, u situaciji kada je i dosljedno poštivanje žrtava iz Domovinskog rata postalo upitno, podjele se u Hrvatskoj svakim danom čine sve većima. Točnije, umjesto da se hrvatsko društvo kao cjelina pozabavi ozbiljnim pitanjima koje pred njim stoje, Hrvatsku se stalno vrača unazad uz pomoć već sto puta viđenih ideoloških obrazaca što jedino naravno može odgovarati političkim grupacijama koje žive od lova u mutnom. Milan Ivkošić, čiji komentar jučerašnjih zbivanja u Bleiburgu prenosimo u cijelosti, ustvrdio je kako će jučerašnje "obilježavanje hrvatske tragedije u Bleiburgu ući će u povijest". Treba željeti da je to točno, i da je to odista znak zrelijega stava cjelokupnog hrvatskog društva prema svojoj prošlosti, a time onda i prema budućnosti. Ipak, pri tome treba imati na umu da će raščišćavanje istine i dalje izazvati velike otpore, i da ovaj proces ne će teći nimalo lako. (mm)
- Detalji
Donosimo propovijed zagrebačkoga nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića koju je on održao jučer, 13. svibnja 2007. godine, u sklopu obilježavanja 62. godišnjice bleiburške tragedije. Tekst propovijedi objavila je Informativna katolička agencija (IKA).
- Detalji
Središnja komemoracija u povodu šezdeset i druge obljetnice bleiburške tragedije održava se danas 13. svibnja na Bleiburškom polju u Austriji. Komemoracija će započeti u 11 sati molitvom kod grobnice hrvatskih žrtava na mjesnom groblju u Unter-Loibachu, te će se nastaviti procesijom do Bleiburškog polja. Prije dva dana Hina je objavila vijest u kojoj je Ivan Fumić, jedan od istražnih sudaca u postupku
protiv članova Bugojanske skupine i dugogodišnji predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista RH, komentirao zbivanja u Bleiburgu i ono što se događala nakon kraja 2. svjetskog rata. Fumić je između ostalog rekao: "Bleiburško je polje simbol zbivanja kraja Drugoga svjetskog rata, a
ne mjesto pogubljenja... Činjenica jest da je kod Maribora ubijeno 1500 ustaša čuvara
jasenovačkog i drugih logora, da je i putem ubijen određen broj osoba,
što mi osuđujemo, jer su ubijeni bez suđenja i ikakva kriterija. Iz
izvještaja jugoslavenske armije proizlazi da je na taj način nakon
Bleiburga ubijeno 12.000 do 14.000 osoba.".
- Detalji
Potkategorije
Hrvatska 4749
Magazin 94
Dokumenti 127
Afere 307
Jugo-ostavština 314
Mediji 276
Domovinski rat 435
Razgovori 356
Komentari 3223
Svijet 2555
Sport 176
Sport
Politika 4288
Gospodarstvo 998
Zagreb 242
Inozemni tisak 1460
Potpora
Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.
Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

Telefon
Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.
AKT
Poveznice
Snalaženje
Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".
Administriranje
HR kalendar
- 14. lipnja 1854. rođen Ivan Ljubić
- 14. lipnja 1991. Arkan pušten iz pritvora u Zagrebu
- 14. lipnja 1992. - ratna zbivanja
- 15. lipnja 1573. umro Antun Vrančić
- 15. lipnja 1881. umro Franjo Krežma
- 15. lipnja 1910. otvoren bosansko-hercegovački sabor
- 15. lipnja 1993. u Biogradu stradali civili
- 14. lipnja 1930. suđenja u Beogradu
Pretraži hkv.hr
Kontakti
KONTAKTI

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Elektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

