Detalji

Objavljeno: 31. srpnja 2007.

Već smo na portalu izvještavali o tome kako Inoslav Bešker pišući iz Rima za Jutarnji list prekraja vijesti i činjenice. Meta tih prekrajanja obično je Katolička crkva, odnosno papa [1,2]. U sličnom stilu, što se činjenica tiče, Silvije Tomašević napisao je članak u Večernjem listu u kojem se govori o odnosu Vatikana prema fašistima i antifašistima, pri čemu se kao izvor navodi tekst objavljen u vatikanskom glasilu "L'Osservatore romano". Glas Koncila dao si je truda rasvijetliti što je točno napisao "L'Osservatore romano", objavivši poduži članak iz pera Tomislava Vukovića na ovu temu. Postavlja se pitanje za što su to točno plaćeni Silvije Tomašević i Inoslav Bešker? Naime, po načinu na koji izvještavaju hrvatsku javnost iz Rima teško da se mogu nazivati novinarima. U nastavku prenosimo pojašnjenja Tomislava Vukovića objavljena u Glasu Koncila, kao i članak Silvija Tomaševića objavljen u Večernjem listu. (mm)

Detalji

Objavljeno: 31. srpnja 2007.

Više medija u Hrvatskoj, a među njima i Slobodna Dalmacija u članku Šenola Selimovića, donosi priču o šokantnom oslobađanju trojke u Splitu osumnjičene za reketarenje. "Iako ih kaznena prijava tereti da su reketarili liječnika i vlasnika mjenjačnica, prijetili čovjeku propucavanjem koljena i pucali u automobil jednog od njih, te zastrašivali njihove obitelji, Petar Jurčević iz Omiša te Aleksandar Dimitrov i Renato Hittel iz Splita pušteni su kući, jer Općinsko državno odvjetništvo za njih nije ni zatražilo pritvor". Nakon svega konačno se oglasio i glavni državni odvjetnik Mladen Bajić zatraživši izvješće o njihovom puštanju na slobodu. Postavlja se pitanje što će nam zakoni ako ih se ne pridržavaju ni oni koji ih donose i "nadziru" njihovo provođenje? U čijem se interesu ovakvi primjeri, koji jasnije od bilo koje slike ocrtavaju na kakvim se granama naše pravosuđe nalazi - sve češće ponavljaju?

Detalji

Objavljeno: 29. srpnja 2007.

Nakon četiri godine ne pojavljivanja u javnosti Dražen Buduša dao je poduži intervju za Večernji list, u kojem je obuhvaćen niz tema, od Budiševog životnog puta pa do današnjeg stanja u Hrvatskoj. U ovom uvodu izdvajamo dio u kojem se Budiša osvrće na hrvatsku političku scenu: "Unatoč političkoj i gospodarskoj stabilnosti, u pogledu usvajanja sadržaja proklamiranih europskih političkih normi i uzusa, vidim kod nas paradoks: da su često korifeji te politike tipičnog antieuropskog i balkanskog ponašanja. Gdje god je velik govor o Europi, s velikim europskim frazama, tamo je slabo poznavanje Europe i neeuropsko ponašanje i naš primitivizam. Ja tako doživljavam našu sadašnju političku scenu. Predsjednik države Stjepan Mesić je danas izvor političke nestabilnosti, a njegova bi dužnost nalagala baš suprotno. S obzirom na sve ovo što se događa u posljednje vrijeme, i ne samo u posljednje, on bi trebao napustiti dužnost i na taj način učiniti uslugu Hrvatskoj. To se neće dogoditi i zbog toga što je pitanje politike pa i kaznene odgovornosti pitanje odnosa snaga, a ne funkcioniranja pravne države.".

Detalji

Objavljeno: 29. srpnja 2007.

Stjepan Šulek u članku u Hrvatskom slovu komentira nove odredbe EU, donijete na konferenciji članica EU u Bruxellesu. Tom konferencijom, održanom od 21. do 23. lipnja, završilo je predsjedništvo Njemačke u Europskoj uniji u prvoj polovici 2007. godine. Najvažnije odluke odnose se na sam ustroj EU, pa se tako ukida predviđeni Ustav Unije, a jednako tako, ukidaju se i zastava i himna. Time je po Šuleku EU pokazala kako je spremna na kompromise, u želji da primiri razlike između "velikih i malih". Među tzv. "malima'" posebice se ističe Poljska, koja se, između ostalog,  glasno zalaže za očuvanje nacionalnih interesa, te za jačanje pozicija manjih država. S tim u vezi, trebao bi se promijeniti način glasovanja pa bi u buduće trebala  vrijediti tzv. "dvostruka većina", "...odluke EU iziskivat će većinu od 55 posto država, koje čine 65 posto pučanstva". Koliko će nove odredbe doprinijeti većoj popularnosti EU u hrvatskoj javnosti, tek će se vidjeti, dok Stjepan Šulek drži kako: "Hrvati prvi put mogu s pouzdanjem gledati prema Bruxellesu. To će širiti njihove političke obzore pa će biti prisiljeni da u skladu s novim globalnim datostima štite svoje ljudsko i nacionalno dostojanstvo, poput Poljaka i drugih naroda Europe". (zdk)

Detalji

Objavljeno: 29. srpnja 2007.

Za razliku od procjena koje smo u prethodnom prilogu prenijeli iz prošlog broja Hrvatskog slova, autor teksta objavljenog nedavno na portalu Hrvati AMAC vrlo je kritičan prema izglasavanju novog europskog ugovora. On smatra kako su političari izigrali svjesno volju građana u zemljama koje nisu ratificirale europski ustav: "Giuliano Amato bio je centralna figura u svim stadijima pripremanja novog europskog ustava. On je bio potpredsjednik i vođa socijalista koji su između 2002.-2003., pod vodstvom Giscarda D'Estainga napisali prvi tekst europskog ustava. To je tekst kojeg su 2005. birači u Francuskoj i Nizozemskoj odbacili. Protekle dvije godine, koje su nazvane "godinama promišljanja" Amato je vodio grupu od 16 političara koji su pripremili pojednostavljenu verziju teksta. Neslužbeno poznati kao "Amatova grupa", oni su iz originalnog teksta uklonili elemente koji su ga činili ustavom (poput članaka o europskim simbolima). Međutim, ostali elementi ustava ostali su integralni dio teksta. EU političari su u lipnju dogovorili oblik i sadržaj "reformskog ugovora" koji slijedi preporuke Amatove grupe no koji je istovremeno postao predmetom kritike zbog daljnjeg kompliciranja (umjesto pojednostavljenja) teksta.".

Detalji

Objavljeno: 28. srpnja 2007.

U četvrtak 26. srpnja je u prepunoj dvorani ZU HVIDRE Zagreb u Slovenskoj 21 održana promocija knjige pod nazivom "Lanac istine" koja govori o hodočašću Pakoštane - Haag, organiziranog kao znak potpore za generala Gotovinu i sve optužene hrvatske branitelje u Haagu. O knjizi su govorili: župnik crkve Hrvatskih mučenika iz Udbine fra Nediljko Knezović, povjesničar dr. Josip Jurčević, predsjednik ZU HVIDRE Ivan Pandža, kao i hodočasnici Mateša, Čulo, Bičvić, Vrbošić, Biščan i Hajdarović. U nastavku donosimo nekoliko slika s ovog skupa, koje nam je ljubazno ustupio portal Udruge dragovoljaca hrvatskih obrambenih snaga grada Zagreba www.udhos-zagreb.hr. Slijedeća promocija knjige bit će u Kninu 4. kolovoza 2007. u organizaciji gradonačelnice Grada Knina.

Detalji

Objavljeno: 27. srpnja 2007.

Ako je vjerovati Savi Štrpcu, čini se da su se dva stara prijatelja koja se poznaju iz "studentskih dana kada su zajedno borili protiv hrvatskog maspoka" posvađala. Naime, Savo Štrbac se ljuti na Čedu Prodanovića, odvjetnika generala Ademija i donedavnog odvjetnika generala Čermaka, zbog toga što se ovaj suprotstavio čitanju dokumenata Štrpčeve udruge Veritas na suđenju za Medački džep. Bivšeg člana triju vlada pobunjenih Srba je posebno zasmetala Prodanovićeva ocjena da je "Štrbac deklarirani neprijatelj hrvatskih vlasti, da je surađivao s Haškim tužiteljstvom, dostavljao im dokumentaciju, a u nekoliko slučajeva bile su jasne njegove manipulacije". Štrbac nalazi ipak i riječi utjehe: "kada izbori prođu, bar što se tiče ovog sudskog predmeta, stvari će se vratiti u normalu, a to znači da će sud, bez obzira da li će Savu Štrpca saslušati kao svjedoka i razmatrati Veritasove dokumente, donijeti osuđujuću presudu, jer su zločini evidentni, o čemu će svjedočiti stotinjak svjedoka optužbe, među kojima tridesetak oštećenih Srba i 20-ak pripadnika UN-a i velik broj materijalnih dokaza". U nastavku donosimo širi izvadak iz teksta koji je objavljen u lipanjskom broju biltena koji jednom mjesečno izdaje Veritas, "nevladina i nestranačka organizacija koju su krajem 1993. godine osnovali građani sa područja Republike Srpske Krajine".

Detalji

Objavljeno: 27. srpnja 2007.

Ovih se dana ponovno aktualizira problematika rješavanja otvorenih pitanja između Hrvatske i Slovenije. Tako Marko Barišić u Vjesniku piše: "Slovenski su mediji prije nekoliko dana objavili da je tamošnje ministarstvo Vanjskih poslova načinilo prijedlog rješavanja svih otvorenih pitanja s Hrvatskom". Barišić smatra kako prijedlog, koji obuhvaća pitanja vraćanja duga hrvatskim štedišama Ljubljanske banke, nuklearku Krško, Zaštićeni ekološko-ribolovni pojas - zapravo ne nudi ništa novog, te da "to znači da bi se u okviru pregovora o tako različitim sporovima trebalo računati i s nekom vrstom unutarnje trgovine". Takvim načinom rješavanja problema svjedočili smo i prije šest godina za vrijeme koalicijske Vlade, što je imalo pogubne posljedice za hrvatske interese (ugovor o oprostu duga za struju iz NE Krško i ugovor o zbrinjavanju radioaktivnog otpada, parafirani sporazum o razgraničenju na moru Drnovšek-Račan).