Detalji

Objavljeno: 23. srpnja 2007.

Marko Babić, istinski heroj Domovinskog rata, nedavno je preminuo od moždanog udara u 42. godini života. Tu tužnu vijest prenijeli su svi mediji istaknuvši njegove ratne zasluge, posebice u obrani grada Vukovara. Duboko žaljenje izrazila je i Vlada, u čije je ime potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor između ostalog poručila kako se njegov doprinos nikada ne će i ne smije zaboraviti. Međutim, znakovito je kako se vladajuća elita tek sada prisjetila Marka Babića, čovjeka koji je cijeli svoj život posvetio obrani nacionalnih interesa, kako na prvim linijama fronte, tako i nakon rata kada je svojim projektom "Junaci Domovinskog rata", dokumentarnim serijalom o opsadi i padu Vukovara, pokušao široj javnosti približiti sliku o borbama u Vukovaru. No, taj je veliki projekt, temeljen na činjenicama i autentičnim događajima, s ciljem da posluži kao ishodište svih budućih istraživanja bitke za Vukovar, naišao na neprobojni medijski zid. Za početak, HTV, kao nacionalna televizija, nije našla za shodno prikazati više nego jednu epizodu spomenutog serijala.

Detalji

Objavljeno: 22. srpnja 2007.

Nogometaši mostarskog Zrinjskog su u prvom susretu 1. kola kvalifikacija za Kup-a UEFA-a na domaćem stadionu 19. srpnja poraženi od ekipe beogradskog Partizana s 1:6 (0:2). Ova vijest ne bi izazivala našu posebnu pažnju, osim možda zbog visokog poraza Zrinjskoga, da utakmicu nisu obilježili tučnjava između navijača dvaju kluba, odnosno neredi koje su u Mostaru izazvali beogradski navijači. Miroslav Vasilj u Večernjem listu piše: "U posljednje vrijeme sve su glasniji zagovaratelji regionalne nogometne lige, no mostarski okršaj, a poglavito ponašanje navijača Partizana, pokopao je i tračak nade za taj projekt. Nakon mostarske epizode jasno je da UEFA mora nešto učiniti glede organiziranja susreta klubova i reprezentacija s područja bivše Jugoslavije. Poglavito se to odnosi na navijačke skupine iz Srbije. U protivnom, osim ranjavanja, bit će i težih epiloga balkanskih sportskih igara bez granica.". Ovdje treba primijetiti kako je košarkaška regionalna liga ipak i s ovakvim navijačima uspješno pokrenuta prije nekoliko godina, uz svesrdan napor Ciboninog vodstva. No, koliko je regionalna liga doprinijela hrvatskoj košarci zorno se vidi po stalnim neuspjesima klupske košarke u europskim natjecanjima, i pored sada već znatnog udjela stranih igrača u nekim domaćim klubovima. Štoviše, današnje stanje u hrvatskoj košarci je tako loše da se mnogi hrvatski košarkaši koji igraju vani više ne odlučuju za igranje u reprezentaciji. Ovo pokazuje da argumenti protiv regionalne lige ne bi trebali biti jedino možebitni sukobi među navijačima, već da bi problem trebalo sagledati i sa stajališta razvoja hrvatskog športa. Hrvatska vaterpolska liga dala je jasan recept u tom smislu. Više jakih klubova u hrvatskoj ligi, bez apsolutne dominacije nekog zagrebačkog kluba, dovodi do odličnih rezultata u europskim natjecanjima, kako klubova tako i reprezentacije. (mm)

Detalji

Objavljeno: 21. srpnja 2007.

Detalji

Objavljeno: 18. srpnja 2007.

Prenosimo članak Jutarnjeg lista o nedavnoj izjavi predsjednika Republike Hrvatske Stjepana Mesića u svezi vijesti da vojnici Hrvatske vojske nisu osigurani od posljedica nesreće u službi. Dakle, predsjednik RH je na ovu temu izrekao sljedeće: "Plaćanje osiguranja od posljedica nesreće u službi za oko 17.500 djelatnih vojnih osoba bio bi ogroman pritisak na vojni proračun i Hrvatska to nije u stanju učiniti." Da ne dolazi od predsjednika Mesića, vijest bi začudila i šokirala. Ovako je to samo još jedna u moru nesuvislih izjava od kojih trenutni predsjednik RH ne zazire. Iz razgovora sa zaposlenicima jedne naše osiguravateljske tvrtke došli smo do podatka da bi za 2,5 do 3 milijuna kuna godišnje osigurali 17.500 vojnika od posljedica nesreće u mirnodopskom razdoblju, s tim da bi ta osiguravateljska tvrtka isplatila u slučaju smrti osiguranika 100.000 kuna, a u slučaju 100% invaliditeta 200.000. kuna. (djl)

Detalji

Objavljeno: 20. srpnja 2007.

Ono o čemu se priča od dolaska Vanje Sutlića na mjesto glavnog ravnatelja HRT-a, ovih se dana u pravom smislu riječi počelo i ostvarivati. Tako Božena Matijević u Večernjem listu piše kako "na idućoj sjednici Vijeća HRT-a, u utorak, vijećnici neće samo glasovati i imenovati nove ravnatelje prisavskih podružnica nego će na prijedlog novog glavnog ravnatelja HRT-a Vanje Sutlića razriješiti dužnosti i dosadašnje glavne urednike informativnog programa Hrvatske televizije i Hrvatskog radija - Vladimira Rončevića i Vladimira Kumbriju te direktora radijskog programa Domagoja Veršića". Nesuglasice između Rončevića i Sutlića tinjaju navodno od samog Sutlićevog dolaska, a kulminirale su - kako se govori - prekjučer, "kada je Rončevića pozvao da se hitno vrati s godišnjeg odmora, što je Rončević i učinio", a sve to "samo dan nakon što se predsjednik Mesić u emisiji Hrvatske televizije "Fokus" obrušio na rad novinara te televizije". O tim pitanjima očitovao se samo Rončević, dok su drugi spomenuti urednici za medije ostali nedostupni. Kao njihove moguće zamjene spominju se Goran Milić, Dijana Čuljak, Miro Branković, te urednica radijskog programa Mira Barić koja je te glasine demantirala. (mmb)

Detalji

Objavljeno: 19. srpnja 2007.

Kako piše Hina, ovih se dana u srbijanskom parlamentu vodi velika rasprava o ratifikaciji sporazuma o uspostavljanju posebnih usporednih odnosa između bosanskohercegovačkog entiteta Republike Srpske i Republike Srbije, potpisanog u rujnu prošle godine. U samoj raspravi najaktivnije su sudjelovali, a tko drugi nego Šešeljevi radikali i Miloševićevi socijalisti, koji su kritiziravši Vladu naglasili da "sporazum potvrđuje međunarodno priznatu državu BiH što, po njima, nije dobro za Srbe" te da je RS prva srpska država preko Drine". Pitanje ratifikacije spomenutog sporazuma samo po sebi i nije toliko sporno, koliko je zabrinjavajuća razina i smjer rasprave te "velikosrpska" retorika koja neodoljivo podsjeća na ne tako davna vremena, koja su na žalost u glavama većine hrvatskih političara i "domoljuba" - prošlo svršeno vrijeme.

Detalji

Objavljeno: 17. srpnja 2007.

Agencija za istraživanje tržišta i javnog mijenja (GfK) objavila je rezultate ankete provedene u lipnju nad 1000 građana, koji su ocjenama od 1 do 7 bodovali povjerenje u razne institucije hrvatskog društva. Rezultati - koje donosi Hina - pokazuju kako su građani RH najmanju ocjenu dali upravo onim dijelovima društva koji su u medijima najviše prisutni. Tako, političkim strankama (ocjena 2,4) 37% ispitanika uopće ne vjeruje, a zanimljivo je kako istraživanje pokazuje da tako razmišlja preko 42% građana u dobi od 35. do 44. godine u svim regijama osim Zagreba, gdje je taj postotak nešto manji. Slijede ih Vlada i sudstvo s ocjenom 2,8, premijer s 3,0, mediji s 3,6 do 3,8, te predsjednik s 3,9.

Detalji

Objavljeno: 17. srpnja 2007.

Prenosimo iz bosanskohercegovačkog Katoličkog tjednika razgovor s predsjednikom Komisije Justitia et pax Biskupske konferencije BiH, pomoćnim vrhbosanskim . Razgovor je posebno usredotočen na stanje u Bosni i Hercegovini, koje čini se postaje sve nestabilnije. Obično to tako i biva kada se ono što se čini bitno odstupa od onoga što se govori: "Da Dayton kao rezultat tuđega cinizma i domaćega nacionalizma ne može ponuditi perspektivu integracije, bez koje nema budućnosti, pokazuje i činjenica da u dvanaest godina nije došlo tako potrebnoga smanjenja podjela i napetosti između Federacije i Republike Srpske, nego se, naprotiv, Federacija sve više pokazuje neprihvatljivom i neodrživom. To je u ovoj zemlji vidljivo na svakome koraku. Prava koja ste kao pripadnik manjinskoga naroda u Federaciji 1996. mogli dobiti, danas o njima možete samo sanjati. Sve godine poraća u bh. društvu viču tu bolnu istinu. Međutim, oni koji u ovoj zemlji odlučuju i protivnicima Daytona posve nediplomatski prijete, iz teško razumljivih razloga, uporno zatvaraju oči i uši pred tom tako očitom i dalekosežnom činjenicom. Bojati se da će nepravedna i neodrživa podjela iz Daytona, uz ovakvo ponašanje njegovih tvoraca i zaštitnika, sve jasnije pokazivati svoje lice i naličja.".