- Detalji
Hrvatski mediji, a među njima i HRT, donose priču koja proteklih dana unosi nemir - kako u javnosti - tako i u krugovima same hrvatske vlasti. Radi se o tajnom aneksu izmjenjene haaške optužnice u kojem su sedmorica bivših i aktualnih hrvatskih dužnosnika imenovani sudionicima "zločinačkog pokreta" te su tako pridodani optuženim generalima Gotovini, Čermaku i Markaču. Spominju se bivši ministar Ivan Jarnjak, Mate Laušić, Jure Radić, Miljenko Crnjac, Markica Rebić te već ranije optuženi generali Ademi i Norac. Novooptuženi se navodno terete zbog uloge koju su tajne službe odigrale u provociranju psihološkog rata koji je dodatno potaknuo odlazak Srba. Spominju se i mjere demografske politike i propisi kojima se Srbima oduzimalo kuće i sl.. U nastavku donosimo pet vijesti vezane uz ovu temu.
- Detalji
- Detalji
Iz tjednika Fokus prenosimo članak o poslovanju Hrvatske poštanske banke, jednoj od rijetkih hrvatskih banaka koja nije prodana stranom vlasniku. U ukupnoj aktivi banaka u Hrvatskoj udjel Hrvatske poštanske banke iznosi 3,6 posto. Izdvajamo: "Ukupni neto krediti klijentima iznose 5,9 milijarda kuna, pri čemu
krediti stanovništvu iznose 1,7 milijarde kuna, što čini povećanje od
11 posto u odnosu na kraj 2006. godine... Banka trenutačno provodi završne pripreme za realizaciju kredita
vrijednoga 10 milijuna eura, dobivenoga od EBRD-a za kreditiranje
maloga i srednjega poduzetništva, posebice mikro i malih poduzeća.".
- Detalji
Jučer je u Pastoralnom centru sv. Juraj u Đurmancu održana tiskovna
konferencija povodom dovršetka spomen crkve Muke Isusove u Maclju na
žrtve komunističkih zločina, koji su ovdje počinjeni u svibnju i lipnju
1945. Konferenciju je pozvala novoosnovana Udruga Macelj 1945. za
njegovanje uspomene na maceljske žrtve komunističkih zločina. Na
konferenciji je govorio predsjednik Udruge Stjepan Brajdić, koji je kao
mladi domobranski časnik preživio Bleiburg i Križni put, bio nevin
osuđen na smrt strijeljanjem, a zatim pomilovan na 20 godina teške
robije i oslužio deset godina po svim najzloglasnijim jugoslavenskim
logorima. Od 150-tak pozvanih redakcija i novinara odazvalo se desetak
izvjestitelja koji su po završenoj konferenciji zajedno s domaćinima
posjetili spomen područje i novoizgrađenu crkvu.
- Detalji
Prenosimo članka iz Večernjeg lista o dvodnevnim održanim po prvi put u Bosni i Hercegovini, u Komušinu kod Teslića. Mladi, njih više od 5.000 uputili su proglas u kojem
izražavaju "svoju odanost Katoličkoj crkvi i hrvatskom narodu i spremnost živjeti
kršćanska načela u svakodnevnom životu." Mišljenja smo da su ovakvi susreti posebice značajni za Hrvate u Bosni i Hercegovini u ovim za njih teškim trenutcima kad ih hrvatska vlast samo deklarativno pomaže. Primjerice, koliko nam je poznato, nije bilo nikakve reakcije hrvatskih vlasti na dogovore Srba i Bošnjaka oko Ustava BiH, održane pod okriljem SAD, odnosno na dogovore iz kojeg je isključen hrvatski narod, jedan od, na papiru, konstitutivnih naroda u Bosni i Hercegovini. Osim vijesti o susretu mladih u Komušinu, u nastavku donosimo i Hinin izvještaj o pregovorima u Washingtonu.
- Detalji
Iz Večernjeg lista prenosimo kolumnu Tihomira Dujmović. Autor komentira "proslavu" Dana mladosti u Kumrovcu: "U Kumrovcu se opet padalo u trans pod mantrom "mi smo Titovi Tito je naš",
tisuće vremešnih nostalgičara koji kao da niti nakon četvrt stoljeća nikada nisu
čuli za Bleiburg, seljake kojima je otimana zemlja i stoka nakon rata, građane
koji su bacani iz svojih stanova jer je Tito umislio da imaju previše
kvadrata. Po snazi te mantre vidi se da nikad nisu čuli za 20-30 tisuća
zatočenika sramnog Golog Otoka, kao niti za 70 zaklanih iseljenika u brojnim
Udbinim akcijama selotejp za koje kako vidimo nikada neće morati odgovarati.
Nitko nije u Kumrovcu čuo niti za dvije tisuće sudski procesuiranih
proljećara, niti za ravno stotinu tisuća smjenjenih i nerjetko na cestu bačenih
istih tih proljećara.". Mi bi smo upitali kako to da HHO, Documenta, i nebrojene druge udruge koje se bave ljudskim pravima i bore protiv govora mržnje ne reagiraju na hvalospjeve političaru koji je tijekom svoje diktature stotine tisuća hrvatskih obitelji zavio u crno, a čije se ime i (zlo)djelo i danas zaštićuje? (djl)
- Detalji
Kako javlja Hina, najviši državni vrh nije bio u stanju u povodu Dana oružanih snaga i Hrvatske kopnene vojske držati se istog protokola, već je predsjednik republike Stjepan Mesić, nakon zajedničkog polaganja vijenaca kod spomenika Glas hrvatske žrtve - Zid boli te kod Središnjeg križa, skrenuo do grobnice Narodnih heroja, dok su izaslanstva Vlade i Sabora posjetila grob prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana. Mesić je dakle još jednom pokazao, da je osim za podjele unutar Hrvatske na osnovu zbivanja u 2. svjetskom ratu, i za podjele koje se odnose i na Domovinski rat. Vjerojatno je svakom jasno kako ništa dobroga takva politika ne donosi Hrvatskoj kao cjelini, već da predsjednik Mesić ima svoje posebne razloge za nju.
- Detalji
- Detalji
Potaknut djelomično obitelji Broz koja je uspjela zaštititi ime, lik i potpis Josipa Broza Tita, u uredničkom komentaru u Hrvatskom slovu
Nenad Piskač je raspravio na zanimljiv način "pitanje" vlasništva nad vremenskim razdobljem koje je obuhvatio komunistički poredak. Navodeći nekoliko apsurda koje proizlaze iz ideološke zasljepljenosti, Piskač zaključuje: "I kad je o suvremenim temama riječ, pitanje "intelektualnog vlasništva"
postaje sve zanimljivije. Recimo, čije su intelektualno vlasništvo dva
dosadašnja zbornika Hrvatskog kulturnog vijeća "Haaški sud - zajednički
zločinački pothvat - što je to?". Držim da je riječ o intelektualnom
vlasništvu objektivne memorije hrvatskoga naroda. Zato najavljujem
treći skup HKV-a o istoj temi koji će se održati u Zagrebu, 8. lipnja
2007. Skup će se održati u znaku još jednom izmijenjene, već jednom
izmijenjene, haaške optužnice (!), u kojoj su optuženi čak i pokojni
zaslužni Hrvati (Tuđman, Šušak, Bobetko i Čerevenko) uz tri živuća nam
generala ("znani i neznani" po najnovijemu samo su
"instrumentalizirani")...".
Potkategorije
Hrvatska 4748
Magazin 94
Dokumenti 127
Afere 307
Jugo-ostavština 314
Mediji 276
Domovinski rat 435
Razgovori 356
Komentari 3222
Svijet 2555
Sport 176
Sport
Politika 4288
Gospodarstvo 998
Zagreb 242
Inozemni tisak 1460
Potpora
Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.
Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

Telefon
Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.
AKT
Poveznice
Snalaženje
Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".
Administriranje
HR kalendar
- 14. lipnja 1854. rođen Ivan Ljubić
- 14. lipnja 1991. Arkan pušten iz pritvora u Zagrebu
- 14. lipnja 1992. - ratna zbivanja
- 15. lipnja 1573. umro Antun Vrančić
- 15. lipnja 1881. umro Franjo Krežma
- 15. lipnja 1910. otvoren bosansko-hercegovački sabor
- 15. lipnja 1993. u Biogradu stradali civili
- 14. lipnja 1930. suđenja u Beogradu
Pretraži hkv.hr
Kontakti
KONTAKTI

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Elektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

