Detalji

Objavljeno: 25. kolovoza 2007.

Hina piše o prvom nacionalnom hodočašću hrvatskih biskupa i svećenika, održanom jučer u istarskim mjestima Lanišću i Svetvinčentu. «Na blagdan Sv. Bartola 24. kolovoza, Katolička crkva u Istri godinama se prisjećala dana kada je 1947 u Lanišću ubijen 27godišnji svećenik Miroslav Bulešić, no za vrijeme jugokomunističkog režima čija je i on bio žrtva, nije smjela javno obilježavati obljetnicu njegove smrti». Misno je slavlje uz prisustvo tristotinjak biskupa i svećenika te oko 2000 vjernika predvodio kardinal Josip Bozanić koji je pritom podsjetio na činjenicu kako je «minulo 20. stoljeće imalo brojne mučenike, osobito zbog fašizma, nacizma i komunizma», dodavši kako se i danas na razne načine Katoličku crkvu pokušava diskreditirati i ušutkati: «Danas se pred nama kršćanima, barem u ovom dijelu svijeta više ne pojavljuju organizirane skupine žedne krvi. Progonitelji su postali «profinjeni». S Crkvom se želi uspostaviti takozvana politička i građanska korektnost, pa se nastoji da se kršćani ne bi previše mješali u svakidašnji život, da bi bili što tiši i na distanci». Hodočašću je prisustvovao i premijer Ivo Sanader, koji je među ostalim napomenuo kako je prisjećanje na ovakve tragične događaje potrebito – «ne da živimo u prošlosti i da mrzimo, nego da iz nje učimo i da nam bude bolja budućnost, nego što nam je bila prošlost». (mmb)

Detalji

Objavljeno: 24. kolovoza 2007.

Zanimljivo je pročitati razmišljanja slovenskih predsjedničkih kandidata koja donosi Hina o naporima hrvatske i slovenske strane da se dogovore o arbitraži. Tako nezavisni kandidat Alojz Peterle, kojeg podupiru stranke desnog centra vidi određene pomake u dijalogu, te smatra kako je arbitraža sama po sebi neophodna te bi eventualnu presudu svakako trebalo poštivati. Ipak, na pitanje o mogućnosti rješavanja problematike Piranskog zaljeva, Peterle je kazao: «Jasno je da se ne može ići po nešto što je (Slovenija) imala». S druge strane, kandidati ljevice Gaspari i Tuerk smatraju da za arbitražu nisu ispunjeni potrebni preduvjeti. U cijeloj je priči najdalje otišao – a vjerojatno je samo glasno rekao ono što svi kandidati zaista misle – Zmago Jelinčič. On smatra da se ti problemi sigurno neće riješiti idućih pet godina. Pri tome je prešao granicu koju bi Hrvatska smjela tolerirati: «Hrvatska je nasljednica NDH i za vrijeme Jugoslavije se nagrabila mnogo teritorija jer su njeni komunisti bili najutjecajniji».(mmb)

Detalji

Objavljeno: 23. kolovoza 2007.

Dražen Ćurić u Večernjem listu piše o licu i naličju dviju hrvatskih "moralnih vertikala" koje se ovih dana povlače po stranicama tiska: "Predsjednik Hrvatskoga helsinškog odbora Danijel Ivin vrlo se ozbiljno – sumnjiče ga – bavio financijskim malverzacijama, a ugledni povjesničar književnosti prof. dr. Slobodan Prosperov Novak nadogradio je, čini se, na Hvaru kuću bez ikakvih dozvola". Što se tiče naličja možemo samo kao i Ćurić konstatirati činjenice, dok kada govorimo o licu ne dijelimo baš njegovo mišljenje da su HHO, Ivin i Prosperov-Novak nevladina udruga odnosno intelektualci s integritetom. Zbog toga nam vjerojatno saznanja kako Ivin i Prosperov-Novak privatno izvode radnje koje se ne mogu opravdati ne čine posebno iznenađujućim. Naime, obično su način na koji netko djeluje bitno ne razlikuje između profesionalnog i privatnog života. Razlozi zbog kojih su HHO i njegovi predsjednici, ili primjerice Prosperov-Novak, visoko kotiraju na hrvatskoj javnoj sceni prvenstveno su političke naravi, i posljedica su specifičnih hrvatskih prilika u kojima je jugoslavenska komponenta još uvijek vrlo jaka. Integritet steknut na iskorištavanju ovakvih društvenih prilika stoga nije integritet, već politička podobnost. (mm)

Detalji

Objavljeno: 23. kolovoza 2007.

Davor Ivanković u Večernjem listu piše: «Haaško je tužiteljstvo zadnjeg dana prije isteka roka poslalo sudskom vijeću svoj podnesak, u kojem se oštro protivi zahtjevu obrane za puštanjem generala Ante Gotovine na slobodu». Prije više od mjesec dana pisali smo o pripremi takvog zahtjeva od strane generalova braniteljskog tima te o potvrdi premijera Sanadera o tome da će i Vlada dati potrebna jamstva. I tada je bilo jasno da zbog otegotne okolnosti Gotovinina četverogodišnjeg bijega ta jamstva sama po sebi neće biti dovoljna te da su dana više zbog pridobivanja političkih simpatija birača prije skorašnjih izbora. Obrana je tada najavila i nove inovativne metode koje je sada konačno i javno obznanila.(mmb)

Detalji

Objavljeno: 23. kolovoza 2007.

Jučerašnji prijateljski nogometni okršaj između reprezentacija BiH i Hrvatske u Sarajevu obilježili su na žalost brojni neredi poput kamenovanja autobusa s hrvatskim navijačima te učestali međusobni incidenti tijekom popodneva. Na samom stadionu za vrijeme svih 90 minuta vladala je izrazito napeta, moglo bi se reći neprijateljska atmosfera koja je naposlijetku kulminirala velikom tučnjavom hrvatskih navijača i bosanske policije početkom drugog poluvremena. Ovakav «prijateljski» doček neodoljivo podsjeća na onaj koji je nedavno priređen navijačima Hajduka u Crnoj Gori. Izgleda da se iza umjetne fasade međusobno uređenih susjedskih odnosa ipak krije niz neriješenih pitanja, velika količina nesnošljivosti, netolerancije pa čak i mržnje što i ne čudi s obzirom da je od međusobnih okršaja «druge vrste» proteklo u stvari jako malo vremena.(mmb)

Detalji

Objavljeno: 22. kolovoza 2007.

Tihomir Dujmović vrlo je rječito neki dan komentirao nevjerojatnu činjenicu da prvo Račanova, pa sada i Sanaderova Vlada, odbija u Hrvatsku prenijeti posmrtne ostatke hrvatskih vojnika i civila ubijenih u Sloveniji nakon kraja 2. svjetskog rata.  Dujmović istovremeno dobro primjećuje kako se zakon šutnje o masovnim zločinima nakon 2. svjetskog rata još uvijek provodi na svim razinama društva, i to više od 62 godine nakon što su ti zločini počinjeni: "Sjećam se TV snimke kako Manolić trči na sud dati iskaz u vezi sa spoznajama o zločinima u Gospiću ovog rata, ali nema tog trka niti kakvog iskaza, ni njega ni nekog drugog partizana, o mariborskom pokolju. Samo omerta! Makar nigdje na kugli zemaljskoj na jednome mjestu ne leži toliko smaknutih Hrvata kao u Sloveniji. I za to grobište i za tu tajnu ne pokazuje interes ni hrvatska država, ni famozno istraživačko novinarstvo, ni udruge za zaštitu ne znam kakvih prava." Čini se da prešućivanje i skrivanje hrvatskih žrtava u Sloveniji i Hrvatskoj koje su zakopane u brojnim masovnim grobnicama najbolje oslikava svu lažnost i trulost vrha društvene piramide u Hrvatskoj. Taj vrh ne čine predstavnici nekakve građanske ili napredne opcije koja teži europskim standardima, i sl., kako si često vole tepati. To su ljudi koji su u mnogim slučajevima dovedeni na vlast, odnosno odgojeni od strane jugoslavenskog-komunističkog sustava, te danas kao i prije ne zaziru od činjenja stvari koje nisu ništa drugo nego civilizacijska sramota. (mm)

Detalji

Objavljeno: 19. kolovoza 2007.

Članak koji prenosimo iz Večernjeg lista bavi se s činjenicom koja će zasigurno iznenaditi i one koji su posebno pesimistični po prirodi. Dakle, za identifikaciju otisaka prstiju policiji u Hrvatskoj treba i mjesec dana: "Za otkrivanje otisaka prstiju osoba za koje se sumnja da su počinile provalu ili neko drugo kazneno djelo u Hrvatskoj treba čekati mjesec dana! Ponekad i više jer je centar za otkrivanje otisaka smješten u Zagrebu pa treba biti strpljiv dok na red ne dođu Zadar, Split i drugi gradovi. Tako kažu u policiji! U zemlji koja se može posramiti zbog broja kaznenih djela, provala i otuđivanja imovine, na što posljednjih dana upozorava i Crkva, policijska su pomagala očito i dalje luksuz." Reklo bi se kako ispada da uz ovakvu efikasnost policije, i uz poznato stanje u pravosuđu, još možemo zapravo biti sretni s razinom kriminala u Hrvatskoj.

Detalji

Objavljeno: 21. kolovoza 2007.

  Pisali smo na Portalu o tome kako susjedi Srbi u svom parlamentu naveliko raspravljaju o pitanjima od «ključne» nacionalne važnosti. Spominjala se tu potreba pružanja zaštite svim «ugroženim» Srbima preko Drine, te traženje zabrane primanja Hrvatske u EU dok ne omogući povratak svih Srba njihovim kućama. Za vrijema proslave dvanaeste godišnjice Oluje bili smo prisiljeni slušati prvenstveno iritantne, ali i nadasve zabrinjavajuće poruke o tome kako je Oluja najveći genocid počinjen nakon drugog svjetskog rata. Pritom se nisu oglasili samo susjedi preko granice, već i glavni predstavnik srpske manjine u RH – Milorad Pupovac. On je postavio pitanje koje se vrlo lako može okarakterizirati kao umotana provokacija – «Slavi li se u Hrvatskoj egzodus Srba?». Ne treba ni spominjati da hrvatsko političko vodstvo na takve zlobne insinuacije nije ozbiljnije reagiralo, već su se i predsjednik i premijer nabacili sa nekoliko paušalnih i poluironičnih izjava za medije i time je to pitanje zatvoreno. No izgleda da cijela priča dobiva svoj epilog u najnovijim ekscesima na samom istoku države, točnije u Vukovaru. (mmb)