Detalji

Objavljeno: 26. srpnja 2007.

Stara je izreka "na mladima svijet ostaje" uvijek predstavljala nadu za bolju budućnost koju starije generacije nisu uspjele ostvariti. Ipak, danas se s pravom možemo zapitati kakav to svijet ostavljamo svojoj mladosti. Čini se kao da im društvo nije u stanju predati neke osnovne vrijednosti, već im u zamjenu nudi jedino zabavu u obliku instant-atrakcija. Primjetno je kako mladima nedostaje negdašnjeg pozitivnog buntovnog žara, želje da se nepravda pretvori u pravdu, odnosno ostvare snovi. Istovremeno, nedostaje stvarnih junaka kojima bi se divili i ideala za koje bi se borili. O duhu društva koji se polako gubi piše i Zoran Vukman u svojoj kolumni u Hrvatskom slovu, zaključujući: "U današnji svijet mladih provalili su neki čudni ideolozi, novi komesari, tužitelji i arbitri koji naše živote odvode u nepoznato, koji osiromašuju duh, kradu sjećanja, diktiraju povijest, napadaju savijesti, orobljuju srca". (zdk)

Detalji

Objavljeno: 25. srpnja 2007.

Austrijska istražna sutkinja Christina Forstner, koja je danas donijela prvostupanjsku odluku o izručenju generala Zagorca Hrvatskoj, potvrdila je "da je Mesićev savjetnik Saša Perković nudio Zagorcu nagodbu". Time su pale u vodu tvrdnje da je bilo obrnuto, odnosno da je general Zagorec tražio nagodbu, nudeći između ostalog i dokument o 19,5 tona zlata pohranjenih na računu predsjednika hrvatske Vlade Ive Sanadera. Podsjetimo, upravo to je ustvrdio prošli tjedan Stjepan Mesić u razgovoru za nacionalnu televiziju pred milijunskim auditorijem. U svakoj normalnoj državi, nema sumnje, afera razmjera afere Perković i činjenica da Predsjednik države obmanjuje javnost bila bi i više nego dovoljna za njegov opoziv ili ostavku. No, Republika Hrvatska daleko je od normalne države. (mm)

Detalji

Objavljeno: 25. srpnja 2007.

Već neko vrijeme u banjalučkom listu "Glas Srpske" izlazi feljton pod naslovom "Korijeni genocida".  Sadržaj se temelji na prilozima objavljenim u Zborniku radova s 4. Međunarodne konferencije o Jasenovcu, održane u svibnju ove godine u Banja Luci. O radu međunarodne komisije na Deklaraciji kojom se od Vijeća ministara BiH i vlada RS i Srbije zahtijeva, da podnesu tužbu protiv Hrvatske glede odštetnog zahtjeva za zločine u Jasenovcu već smo pisali na Portalu, no sad cijela priča dobiva svoj nastavak u tradiciji "stare propagande" već toliko puta ponavljane na ovim prostorima. U tom smislu napisan je i prvi dio feljtona, rad dr. Milorada Ekmečića, o povijesnim korjenima genocida 1941-1945 nad Srbima, Židovima i Romima, koji sam po sebi ne predstavlja i ne donosi ništa novog, već dobro poznatom "retorikom" nastavlja više desetljeća dugu tradiciju nabacivanja povijesne krivnje hrvatskom narodu. No ipak, ovog se puta nije stalo samo na tome, već se i jedan od glavnih simbola vjere u Hrvata - Majka Božja i njeno ukazivanje u Međugorju - degutantno stavlja u kontekst "masovnih ubistava".

Detalji

Objavljeno: 24. srpnja 2007.

"Sva sam ratišta prošao, ali ovo što sam na povratku iz Podgorice doživio s ničim se ne može mjeriti. Na stranu što smo svakih stotinjak metara bili izloženi kamenovanju, a u nekoliko navrata i mecima ispaljenima iz mraka, ali ponašanje crnogorskih specijalaca bilo je ono što posebno iritira. Umjesto da osiguravaju kolonu s Hajdukovima navijačima, oni su nas čitavim putem provocirali, da bi na koncu i pomagali napadačima udarajući nas pendrecima te razbijajući nogama i palicama naša vozila." - tako je Slobodnoj Dalmaciji opisala povratak navijača Hajduka osoba koja je nazvala redakciju i željela ostati anonimna. U nastavku se osoba potužila na činjenicu da nikakvih reakcija na ove događaje iz Zagreba nije bilo, što je odista opet jedan u nizu poteza hrvatskih dužnosnika koji kao da žive u prijeratnoj Jugoslaviji. Treba se samo sjetiti s kojim su ozbiljnošću engleski Nogometni savez i mediji popratili manji fizički obračun njihovih navijača s hrvatskom policijom i vidjeti kako stvari izgledaju u državama koje drže do svojih građana. No, hrvatski dužnosnici su valjda procijenili kako su grubi i po život opasni napadi na hrvatske navijače manje zlo od mogućeg narušavanje slike o "bratstvu i jedinstvu" sa Crnom Gorom, državom koja po svojedobnoj izjavi predsjednika RH nije napala Republiku Hrvatsku devedesetih. (mm)

Detalji

Objavljeno: 24. srpnja 2007.

Kao što smo već pisali, nakon izbora Vanje Sutlića za glavnog ravnatelja, ovih dana očekivalo se i razrješenje ostatka kadrovske križaljke u vrhu HRT-a . Na današnjoj 43. sjednici Programskog vijeća izabrani su konačno novi ravnatelji televizije i radija. Može se reći kako su odluke u skladu s predviđanjima koja su objavljena u petak u Jutarnjem listu. Za ravnatelja Hrvatske televizije izabran je Robert Šveb, ravnatelj Hrvatskog radija je Davor Mezulić, a Glazbenom proizvodnjom HRT-a upravljat će Josip Guberina. Uz vijest o ovim kadrovskim rješenjima donosimo i životopise novih ravnatelja objavljene na internetskim stranicama HRT-a.

Detalji

Objavljeno: 24. srpnja 2007.

Kako piše Hina, "Udruga branitelja, invalida i udovica domovinskog rata djelatnika Podravke (UBIUDR) traži od Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti da pokrene izmjene Zakona o tajnosti podataka ili da se počnu prikupljati peticije za privolu ispitanika da se njihova imena iz Registra branitelja mogu javno objaviti". Postavlja se pitanje - zašto građani Republike Hrvatske nemaju pravo, odnosno mogućnost uvida u te podatke? U čijem je interesu da se od očiju javnosti kriju imena i prezimena ljudi kojima danas dugujemo svoju slobodu? Zakon također zabranjuje i objavu imena poginulih, nestalih i umrlih branitelja pa ispada, umjesto da im svi zajedno odajemo dužnu počast, da ih se mi sramimo?

Detalji

Objavljeno: 23. srpnja 2007.

Marko Babić, istinski heroj Domovinskog rata, nedavno je preminuo od moždanog udara u 42. godini života. Tu tužnu vijest prenijeli su svi mediji istaknuvši njegove ratne zasluge, posebice u obrani grada Vukovara. Duboko žaljenje izrazila je i Vlada, u čije je ime potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor između ostalog poručila kako se njegov doprinos nikada ne će i ne smije zaboraviti. Međutim, znakovito je kako se vladajuća elita tek sada prisjetila Marka Babića, čovjeka koji je cijeli svoj život posvetio obrani nacionalnih interesa, kako na prvim linijama fronte, tako i nakon rata kada je svojim projektom "Junaci Domovinskog rata", dokumentarnim serijalom o opsadi i padu Vukovara, pokušao široj javnosti približiti sliku o borbama u Vukovaru. No, taj je veliki projekt, temeljen na činjenicama i autentičnim događajima, s ciljem da posluži kao ishodište svih budućih istraživanja bitke za Vukovar, naišao na neprobojni medijski zid. Za početak, HTV, kao nacionalna televizija, nije našla za shodno prikazati više nego jednu epizodu spomenutog serijala.

Detalji

Objavljeno: 22. srpnja 2007.

Nogometaši mostarskog Zrinjskog su u prvom susretu 1. kola kvalifikacija za Kup-a UEFA-a na domaćem stadionu 19. srpnja poraženi od ekipe beogradskog Partizana s 1:6 (0:2). Ova vijest ne bi izazivala našu posebnu pažnju, osim možda zbog visokog poraza Zrinjskoga, da utakmicu nisu obilježili tučnjava između navijača dvaju kluba, odnosno neredi koje su u Mostaru izazvali beogradski navijači. Miroslav Vasilj u Večernjem listu piše: "U posljednje vrijeme sve su glasniji zagovaratelji regionalne nogometne lige, no mostarski okršaj, a poglavito ponašanje navijača Partizana, pokopao je i tračak nade za taj projekt. Nakon mostarske epizode jasno je da UEFA mora nešto učiniti glede organiziranja susreta klubova i reprezentacija s područja bivše Jugoslavije. Poglavito se to odnosi na navijačke skupine iz Srbije. U protivnom, osim ranjavanja, bit će i težih epiloga balkanskih sportskih igara bez granica.". Ovdje treba primijetiti kako je košarkaška regionalna liga ipak i s ovakvim navijačima uspješno pokrenuta prije nekoliko godina, uz svesrdan napor Ciboninog vodstva. No, koliko je regionalna liga doprinijela hrvatskoj košarci zorno se vidi po stalnim neuspjesima klupske košarke u europskim natjecanjima, i pored sada već znatnog udjela stranih igrača u nekim domaćim klubovima. Štoviše, današnje stanje u hrvatskoj košarci je tako loše da se mnogi hrvatski košarkaši koji igraju vani više ne odlučuju za igranje u reprezentaciji. Ovo pokazuje da argumenti protiv regionalne lige ne bi trebali biti jedino možebitni sukobi među navijačima, već da bi problem trebalo sagledati i sa stajališta razvoja hrvatskog športa. Hrvatska vaterpolska liga dala je jasan recept u tom smislu. Više jakih klubova u hrvatskoj ligi, bez apsolutne dominacije nekog zagrebačkog kluba, dovodi do odličnih rezultata u europskim natjecanjima, kako klubova tako i reprezentacije. (mm)