Povjesnik dr. Nikica Barić u razgovoru za Hrvatsko slovo iznosi svoja stajališta vezana uz Domovinski rat. Obrazlaže razloge radi kojih je provođenje akcija «Bljesak» i «Oluja» bilo neizbježno: «jednostavna je činjenica da je Hrvatska, nakon više godina neuspješnog pregovaranja s kninskim Srbima i nakon očite nesposobnosti UN-a da izvrši mirnu reintegraciju okupiranih područja, odnosno da provede odrednice Vanceova mirovnog plana, krenula u te vojne akcije i ostvarila svoj teritorijalni integritet.» Odlučno opovrgava interpretacije o sudjelovanju Hrvatske u 'zajedničkom zločinačkom pothvatu' te jasno daje do znanja da je po njemu za rat u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini odgovorna isključivo Srbija.

 

 

Zoran Vukman u svojoj je ovotjednoj kolumni iskazao poštovanje Draženu Budiši kao čovjeku i političaru, osvrnuvši se na njegov nedavni intervju: «Dražen Budiša je jedan od rijetkih među njima, za kojega se usuđujem reći da je upravo to - gospodin, da je bio i ostao džentlmen među političarima...» Vukman posebice ističe njegovu nepotkupljivost i principijelnost. I zaista, može se odista reći da ga je upravo ga je određena doza principijelnosti po kojoj se razlikovao od koalicijskih partnera koštala političke karijere. Ipak, u želji da ostvari svoje ciljeve u politici pristajao je i na veće kompromise. Na kraju, u traženju ravnoteže između svojih principa i kompromisa, doživio je potpuni neuspjeh te se povukao iz politike i javnog života. Danas se, pak, samo rijetki usuđuju zastupati otvoreno svoje ideje. I teško da ovakvi pojedinci uopće mogu doći do izražaja kroz zid korumpiranih i samovoljnih političara koji radi ostvarenja vlastitih interesa zaboravljaju sve vrijednosti i ideale. A u svom stremljenju za što većim prostorom koji bi držali u svojim rukama idu toliko daleko da im, primjerice, ni kršenje zakona ne predstavlja granicu pred kojom bi se zaustavili. Oni imaju 'pravno državu'! Time priča za njih završava. I mi "obični građani" imamo pravnu državu, u deklarativnom smislu svakako. Međutim, vrlo često nedostaje njezin praktični oblik. Današnji akteri na našoj političkoj sceni očigledno smatraju da je i to za nas dovoljno. Da li je? (zdk)

 

 

Već smo se osvrnuli na izjavu predsjenika SNV-a  u kojoj iznosi razloge nepribivanja proslavi Dana pobjede i domovinske zahvalnosti 5. kolovoza u Kninu. Hrvatska vlada niti jednom riječju nije prokomentirala taj istup, iako je Pupovac predsjednik stranke koja je u koaliciji koju sačinjava tu istu Vladu. Prenosimo komentar na ovu temu kolumnista Večernjeg lista Tihomira Dujmovića, iz kojeg se može saznati koje to dane svojim prisustvom uveličava Milorad Pupovac. (djl)

 

 

Donosimo snažnu i zapaženu propovijed gvardijana vukovarskog gvardijana fra Zlatka Špehara koju je on održao na Dan domovinske zahvalnosti, 5. kolovoza, u Vukovaru. Špehar je dobro procijenio da se u današnjoj klimi koja vlada Hrvatskom treba ponovo podsjetiti nekih osnovnih podataka vezenih uz Domovinski rat: "Danas Beograd i predstavnici Srba u Hrvatskoj pokušavaju optužiti "Oluju" za protjerivanje srpskog stanovništva sa prostora Hrvatske i na taj način i dalje manipuliraju hrvatskim Srbima. A ovi i dalje ostaju "topovska hrana" za neke sulude ciljeve Beograda. Ne spominju 250.000 prognanih Hrvata iz tzv. Krajine, pobijene Hrvate, razorena hrvatska sela i gradove. Iza srpske agresije na Hrvatsku ostalo je 15.000 ubijenih, 30.000 ranjenih, osakaćenih, invalida, a da ne govorimo o šteti na kućama, crkvama, školama, tvornicama...koja se mjeri milijardama dolara." U nastavku se gvardijan vukovarski obratio braniteljima, a mi izdvajamo misao: "Nemate pravo na šutnju. Vašim ste se zauzimanjem i hrabrošću u stvaranju slobodne Hrvatske 1991. - 1995. godine, oduzeli to pravo - jer, šutnjom prešutno pristajete na vlastitu osudu koju vam nameću politički vrhovi i strani i domaći." Može se dodati da je jedan od razloga šutnje branitelja činjenica da su na čelu brojnih braniteljskih udruga često ljudi koji reagiraju tek onda kada ih se nazove iz središnjice neke od vodećih hrvatskih stranaka. U međuvremenu, valjda, jedino što rade je da paze da im nitko ne ugrozi njihove funkcije, po čemu se ne razlikuju bitno od svojih političkih sponzora. (mm)

 

 

Večernji list u članku Nikole Severa Šenija i Gorana Šimca donosi nekoliko pojedinosti s nedjeljnog svečanog obilježavanja Dana domovinske zahvalnosti. Proslavi je nazočio i državni vrh u punom sastavu – premijer, predsjednik države i predsjednik Sabora. Odgovarajući na novinarske upite o alarmantnim izjavama Vojislava Koštunice i Borisa Tadića koji su za srpske medije kazali, kako Oluju smatraju zločinačkom akcijom u kojoj je protjerano 200 000 Srba, odnosno najvećim genocidom počinjenim nakon 2. svjetskog rata. predsjednik Mesić je izjavio:«Bilo bi dobro da u Srbiji shvate da je Milošević bio taj koji je Hrvatskoj nametnuo ratnu opciju, te da shvativši gdje je rat planiran i odakle je vođen, dožive katarzu». Odgovarajući na ista ta pitanja, premijer Sanader je između ostalog rekao:«Očigledno da u Beogradu još nije sazrelo vrijeme da shvate da su oni izvršili agresiju na Hrvatsku i držali pod okupacijom jednu trećinu našeg teritorija». Izgleda da je i ovom prigodom politički vrh ponovno uspio – ne učiniti ono, što se u ovakvo delikatnoj situaciji od njih s pravom očekuje. Postavlja se pitanje zašto je izostala prosvjedna nota Beogradu i što znači «guranje pod tepih» problema, koji u međusobnim diplomatskim odnosima Hrvatske i Srbije evidentno egzistiraju. Da li to predstavlja nedostatak političke volje i hrabrosti, ili, možda – i jedno i drugo?(mmb)

 

 

3. kolovoza povodom obilježavanja Dana pobjede i Domovinske zahvalnosti u Domu Hrvatske Vojske Kralj Zvonimir u Kninu, u organizaciji Udruge prvi hrvatski redarstvenik podružnice šibensko-kninske, prikazan je dokumentarni film "Tzv. Krajina uoči Oluje" redatelja Pavla Vranicanija. Ovaj dokumentarni film nastao je prikupljanjem videozapisa koje su snimili pobunjeni srbi neposredno prije vojno-redarstvene operacije Oluja, a koje su hrvatske snage pronašle u kućama i uredima koje su koristili dužnosnici tzv. Republike Srpske Krajine. Film govori o planskoj evakuaciji i iseljavanju stanovništva koje je organizirala vojska tzv. Republike Srpske krajine prije Oluje.

 

 

Požari na širem dubrovačkom području i dalje su izvan kontrole vatrogasaca koji ih već 4 dana za redom pokušavaju ugasiti. Jutarnji list donosi izjavu glavnog vatrogasnog zapovjednika RH – Mladena Jurina: «Zbog naleta vjetra koji je onemogućavao djelovanje kanadera teško je reći da je ijedno požarište stavljeno pod nadzor, jer svugdje postoji opasnost od ponovnog razbuktavanja». Najkompleksniji ovogodišnji požar progutao je više od polovice područja općine Župe dubrovačke, a na potezu od Cavtata do Mokošice ostavio samo spaljenu zemlju. Uz ostalu štetu, izgorjele su i dvije obiteljske kuće i nekoliko manjih objekata. Dubrovačko područje jučer je posjetio i premijer Ivo Sanader koji je između ostalog izjavio, kako je za požar velikim dijelom odgovorna i susjedna BiH s čije se strane vatra i proširila zbog, kako je rekao, nedovoljnog angažmana u gašenju. Hina prenosi reakcije Uprave civilne zaštite BiH, kojima se takve optužbe odbacuju.(mmb)

 

 

Nastavlja se saga o rješavanju aktualnih hrvatsko-slovenskih otvorenih pitanja. Prije nekoliko dana prenijeli smo pisanje Pukanićevog Nacionala o prošlotjednom susretu predsjednika Mesića i slovenskog premijera Janše na teniskom turniru u Umagu. Tom prilikom Mesić je navodno izrazio slaganje sa slovenskim prijedlogom vezano uz Badinterovo posredovanje. Međutim, u razgovoru za Jutarnji list objavljenom u petak, Mesić se od takvih navoda ogradio: «To je kriva informacija. Samo sam primio na znanje prijedlog slovenske strane da se angažira Badinterov sud. Prepuštam vladama da se dogovore». U petak se također oglasio i slovenski ministar vanjskih poslova , reagirajući na prijedlog hrvatske vlade o eventualnom angažiranju Međunarodnog suda za pravo mora u Hamburgu: «Taj sud bavi se pitanjem morskih granica pa je jasno da takav prijedlog za nas nije prihvatljiv». Rupel je također kazao kako po njegovom mišljenju hrvatski odgovor ipak omogućuje nastavak razgovora. (mmb)