Detalji

Objavljeno: 09. rujna 2007.

Hina donosi najvažnije pojedinosti propovjedi koju je jučer, u Mariji Bistrici, povodom 276. hodočašća vjernika grada Zagreba održao kardinal Josip Bozanić. «Crkva se ne izjašnjava o političkim strankama i strukturama, ali ne smije šutjeti kad se radi o vrijednotama. Danas ponavljam isti vapaj i ne ću se umoriti» – rekao je kardinal istaknuvši važnost neradne nedjelje i nedjeljne mise koja je «stoljećima odgajala i čuvala hrvatski narod». Spomenutom problematikom Crkva se bavi već duži niz godina pokušavajući snagom svog moralnog uvjerenja i utjecaja doprinjeti donošenju zakona koji bi na državnoj razini zabranio rad nedjeljom. Hodočašću su nazočili i premijer Sanader i gradonačelnik grada Zagreba Milan Bandić. Ni ovog puta od njih, kao reprezenata političke elite u Hrvata po tom pitanju konkretan odgovor nismo dobili. Sanader je pritom neodređeno izjavio: «Zakon je u pripremi i očekujemo da će se sindikati između sebe složiti, a onda i poslodavci, kako bi zajednički donjeli taj zakon». Čini se kako u ovoj državi mnoge značajne strukture imaju više koristi od tog da taj zakon ne ugleda svjetlo dana i dok je tome tako, teško je da će do njegovog kreiranja, a potom i izglasavanja u skorije vrijeme doći.(mmb)

Detalji

Objavljeno: 09. rujna 2007.

Donosimo apel HSK-a(Hrvatskog svjetskog kongresa)iz Australije, upućen Vladi RH i hrvatskoj javnosti, koji od istih traži da se omogući odnosno dopusti "znanstveno istraživanje masovnih grobnica pogubljenih pripadnika oružanih snaga NDH i hrvatskih civila za vrijeme Bleiburške tragedije i Križnog puta".U daljnjem se tekstu potpisnici pozivaju na najnovija saznanja i odluku Ministarstva rada i socijalne skrbi Slovenije o sondiranju nekadašnjeg protutenkovskog rova u Teznom pokraj Maribora. "Apeliramo da se sustavno i neovisno od političkih prilika i interesnih grupa, znanstveno istraže svi aspekti stradanja Hrvata za vrijeme Drugog svjetskog rata i poraća, a stradalima oda dužno poštovanje pokapanjem njihovih posmrtnih ostataka na tlu domovine Hrvatske".

Detalji

Objavljeno: 09. rujna 2007.

U pregledu događanja koja su obilježila prošli tjedan, Đurđica Ivanišević Lieb dotakla se nekoliko tema, od pobjede Blanke Vlašić, kornatske tragedije, pa do odnosa prema prošlosti. U svezi prošlih vremena Đurđica Ivanišević Lieb piše: "Dva razgovora s nekadašnjom predsjednicom Savezne Vlade Milkom Planinc kao da su vratila sav mrak prošlih vremena, oklop ideologije u kojoj zvecka volja za moći. Ne igrajući se Zuroffa i ne optužujući, zapravo je tragična ta laž o neznanju o ratu čijim je sudionikom bila - tim više što su i puno mlađe generacije koje nisu bile politične - znale i za Bleiburg, i za sve ostale strahote koje su se događale, a vrhunska političarka govori o neznanju. Dobro je živjeti u vakuumu, brisati svoju prošlost što mnogi rade, ali gospodari rata i mira možda bi se više od običnih smrtnika trebali sjećati prošlosti, tim više što je ugrađuju i u sadašnjost. Optužbe za bivšu političarku i Simu Dubajića su vjerojatno samo simbolika jednoga vremena, ali mi nažalost kao da živimo u poveznici od Dubajića do Save Štrbca, od »Veritasa« do »Veritasa«, to je preteško naslijeđe za sve generacije.".

Detalji

Objavljeno: 07. rujna 2007.

Institut Ruđer Bošković (IRB) u Zagrebu je znanstvena institucija od posebnog značenja za Republiku Hrvatsku budući da zapošljava najveći broj znanstvenika iz područja prirodoslovlja. Iako se nekima brojka od nešto više od 500 zaposlenih istraživača na IRB-u može činiti jako velikom, treba imati na umu da, kada se njoj pribroje i zaposlenici s drugih institucija koje se bave temeljnim istraživanjima, Hrvatska po broju istraživača znatno zaostaje za prosjekom u drugim zapadnim zemljama. Ipak, istraživanja koja se obavljaju na IRB-u na svjetskoj su razini, što znači kako ona predstavljaju jedan od ne prečestih primjera u kojima Hrvatska uspijeva držati korak s razvijenim svijetom. Zato se čini posebno važnim ne ugroziti opstanak IRB kao najvećeg istraživačkog centra u Hrvatskoj, kako bi se zadržao nekakav temelj za sustizanje zaostataka Republike Hrvatske na području razvoja i primjene visokih tehnologija. U razgovoru za Jutarnji list, ravnatelj Instituta Ruđer Bošković dr. Mladen Žinić, najavio je jučer preustroj IRB-a u skup Nacionalnih Instituta, odbacivši na upit novinarke mogućnost da se na taj način na mala vrata uvodi komercijalizacija IRB-a. Nažalost, pitanje zašto se baš sada neposredno prije izbora ide na podjelu IRB-a na više manjih Instituta nije dobilo nikakav jasan odgovor.

Detalji

Objavljeno: 08. rujna 2007.

Nakon što je godinama marljivo skupljala šuškave novčanice u Haagu kao glasnogovornica Haaškog tužiteljstva  Florence Harmann odlučila si je olakšati dušu - i napisati knjigu. U toj knjizi piše kako su velike sile spriječile uhićenje srpskog ratnog vođe Radovana Karadžića u Bosni i Hercegovini. U dvanaest godina potrage provedene su samo tri istinske operacije, no njihov cilj nije bio uhititi Karadžića već spriječiti njegov politički rad, piše Hartmann i tvrdi da nijedna sila nije željela Karadžićevo uhićenje, već su sve one pregovarale s optuženikom: "Svaka velika sila ima vlastite dugove, osim dugova koje dijele sve zajedno, a Francuska nije nikada željela ukloniti sumnje oko okolnosti oslobađanja svojih pilota". I što sad "drugarice" Hartmann?

Detalji

Objavljeno: 08. rujna 2007.

Žao mi je što nisam mogao nazočiti sjednici Upravnog vijeća Hrvatskog intelektualnog zbora 5. rujna 2007. godine i što na ovaj način iznosim svoja stajališta o pitanjima koja se navode u Priopćenju HIZ-a, a s obzirom na njihovu važnost držim da se o toj problematici može (i treba) raspravljati kroz prizmu što je važnije za Sveučilište: odlagati provedbu zakonskih rješenja Okvirnog Zakona o visokom obrazovanju ili ih primjenjivati i iskoristiti njegove dobre strane. Usvojeni Zakon nije dobar jer ne jamči jednake obrazovne standarde za sve studente i sva sveučilišta i ne jamči jednake uvjete financiranja iz zajedničkih javnih izvora financiranja što će stvoriti probleme pri prijelazu studenata s jednog sveučilišta na drugo i pri prijenosu ECTS bodova, a to će utjecati na nejednake kriterije za plaće i materijalne troškove na pojedinim sveučilištima i nejednake participacije studenata. Dobra strana Okvirnog Zakona o visokom obrazovanju je što nalaže, potiče i zagovara rješenja koja omogućuju provedbu Bolonjskog procesa i obvezuje mjerodavna (županijska) tijela vlasti da promijene postojeće zakonske akte zbog kojih se taj proces nije mogao provesti. U takvim okolnostima može se postaviti pitanje je li stvarni problem u Okvirnom Zakonu o visokom obrazovanju ili u provedbi Bolonjskog procesa.

Detalji

Objavljeno: 04. rujna 2007.

Dr. Zdravko Sančević s iseljeničke strane u intervjuu za Fokus analizira gospodarski razvoj samostalne Hrvatske naglašavajući kako nije ni moglo doći do realizacije istog u punom opsegu radi srpske agresije na Hrvatsku te kako se ta činjenica nikako ne smije zanemariti. Također smatra kako je, uz vlastite potencijale, upravo iseljeništvo karta na koju bi se Hrvatska trebala osloniti kako bi gospodarstvo usmjerila u željenom pravcu. Istovremeno, dr. Sančević upozorava i na aktualne probleme koji postoje u politici koju hrvatski državni vrh provodi po pitanju iseljeništva, a koja koči razvoj moguće suradnje. Trend općeg nemara prema hrvatskim iseljenicima započela je još prošla Račanova Vlada, a Vlada Ive Sanadera po tom pitanju nažalost ništa nije promijenila. To je, primjerice, između ostalog dovelo do apsurdne činjenice da Hrvati i njihovi potomci iz Latinske Amerike mahom sele u anglosaksonske zemlje umjesto u Hrvatsku. S time u svezi vrijedi napomenuti kako je i u Tuđmanovo vrijeme suradnja s iseljeništvom nailazila na mnoge otpore. Naime, već tada se pokazalo da su lokalni moćnici po hrvatskim općinama u strahu za svoje pozicije u stanju sabotirati bilo kakvu inicijativu koja bi dolazila od strane hrvatskih iseljenika. Danas, kada se ova politika proširila do najviše državne razine nije čudno vidjeti kako se masovniji povratak iseljenika u Hrvatsku kao i ulaganja iseljeništva u hrvatsko gospodarstvo ne vide u ikakvom obliku vrijednog spomena.(zdk)

Detalji

Objavljeno: 06. rujna 2007.

Iako su, kako piše Jutarnji list za subotu 8. rujna najavljeni veliki stranački skupovi kojima bi najveće političke stranke u Hrvatskoj – HDZ i SDP započele «veliko finale» predizborne utrke, čini se kako tome i neće biti baš tako. Naime, najnovije informacije pristigle iz HDZ-a govore o tome kako će ta stranka za sad odgoditi održavanje istih, u smislu izraza sućuti obiteljima vatrogasaca stradalih u požaru na Kornatima. SDP će, kako se zasad čini u subotu ipak održati najavljenu konvenciju u Zagrebu. Podatak o ulasku u završnu fazu priprema za izbore sam po sebi ne donosi ništa novo i revolucionarno – i ove će se godine, uvjereni smo, koristiti sva moguća dopuštena i nedopuštena politička sredstva, kako bi se u konačnici ostvarila barem minimalna pobjeda. Kao i svaki put do sad iz svih će nas novina, reklamnih plakata i televizija bombardirati «inovativnim» rješenjima, sloganima, gospodarskim programima koje još «nikad» nismo imali prilike vidjeti ni čuti. Iz svakog će nas kutka vrebati retuširane i uljepšane fotografije glavnih junaka, od kojih će se neki – ako već nisu, podvrgnuti i estetskim zahvatima, kako bi nama biračima bili što više srcu draži. Zaista, čini se da ni jedna žrtva nije prevelika!(mmb)