Požari Razmjeri požara koji su ove godine pustošili Hrvatskom bili su više puta katastrofalni. To se pogotovo odnosi na onaj u dubrovačkom zaleđu, kada je vatrena fronta koja je došla iz Bosne i Hercegovine u jednom trenutku bila dugačka i dvadesetak kilometara. No, uzroci požara tek se rijetko saznaju, a u slučajevima kao što je ovaj dubrovački, kada postoji niz vrlo jasnih pokazatelja da se radilo o podmetnutom požaru s političkom pozadinom, uzroci kao da se skrivaju. S druge strane jasno je da je moguće tek kada se stvari nazovu pravim imenom uputiti jasnu poruka da je ovakva vrsta terorizma Hrvatskoj neprihvatljiva. Kao što Dujmović u kolumni na ovu temu dobro primjećuje, gori i u drugim zemljama, ali tamo nema pretvaranja da se ne zna što se događa: "Gori godinama i Italija. I tamo se dugo raspredalo o tome odakle stotine požara upravo u jeku turističke sezone. Danas Talijani nemaju osobitih dvojbi: tamo se ne dvoji da je najveći dio ljetnih požara podmetnut i da su u samo u manjem postotku za to krivci bolesnici ili sitni kriminalci. Talijani imaju drugi problem: iza njihovih požara najčešće stoji organizirani kriminal bez obzira je li riječ o budućoj špekulaciji građevinskim zemljištem ili je riječ o drugoj transakciji iza koje stoji camorra. Ali, tamo nitko nikog ne uvjerava da se glede požara krivac ultimativno traži samo i jedino u draču, jakoj buri ili slučajnom opušku!".
Add a comment Add a comment        
 

 
4C Iz Glasa Koncila, koji u povodu Velike Gospe izlazi kao dvobroj, prenosimo komentar Ivana Miklenića o izjavama koje su u povodu Dana pobjede i domovinske zahvalnosti došle od strane najviših čelnika Republike Srbije i predstavnika Srba u Hrvatskoj. Autor naglašava da su te izjave, koje počivaju na lažnom prikazivanju događaja od prije dvanaest godina, duboko iritirajuće za Hrvate. Može se dodati kako te izjave osim što vrijeđaju, nisu nimalo bezazlene budući da dolaze usklađeno i od predstavnika hrvatskih Srba i od vodstva Republike Srbije. Njihova je namjera početak stvaranja novog mita o "progonu" i "etničkom čišćenju" hrvatskih Srba, čemu suđenje u Haagu trojici hrvatskih generala treba pružiti međunarodno-pravnu podlogu. A kako na ovakvu velikosrpsku politiku opet, kao i prije dolaska Tuđmana na vlast, nema jasnog odgovora iz Hrvatske, stvari mogu ići samo na gorje.
Add a comment Add a comment        
 

 
Križ na ušću VukeDonosimo propovijed fra Zlatka Špehara, gvardijana vukovarskog, sa svete mise održane danas povodom 15. obljetnice izlaska na slobodu i Dana Hrvatske udruge logoraša srpskih koncentracijskih logora. Špehar je bez uvijanja progovorio o hrvatskoj sadašnjosti: "...medijski i politički neprestance izbjegavaju spomenuti zločini koji su počinjeni nad Vama vukovarskim braniteljima i civilima, zatočenicima srpskih koncentracijskih logora. Ukoliko se i tko oglasi, ugušuju ga sve glasniji i otvoreniji nastupi srpskih uniformi po hrvatskim  televizijskim programima, hrvatskim novinama a sve u orkestru tzv. nevladinih udruga i njihovih naručitelja. Što se time hoće postići? Nije li odgovor: omalovažiti vas, unijeti nesigurnost i strah u vaše redove iz kojega onda niče osjećaj nemoći i nedostižnosti pravde. Zar su vas prebijali, mučili i ubijali u logorima po Srbiji neki bezimeni ljudi? Zar se u njihovoj dokumentaciji ne znaju zapovjednici i izvršitelji, stražari i progonitelji? Zar su nestali u demokratskoj Hrvatskoj vaši pismeni iskazi i popisi mučitelja i njihovih zapovjednika?". No, gvardijan vukovarski isto tako podsjeća na upozorenje Ivana apostola: "Oni koji mrze ostaju ubojice, a nijedan ubojica nema trajnoga a kamo li vječnoga života u sebi".
Add a comment Add a comment        
 

 
Ljubljanska bankaI dok je hrvatski državni vrh zauzeo pasivan stav glede rješavanja otvorenih pitanja dviju država, slovenski političari izgleda nisu na godišnjem odmoru, već i dalje marljivo rade na ostvarenju svojih ciljeva – a u svezi s povratom duga štedišama Ljubljanske banke. Najnovije informacije govore o inicijativi slovenske strane, koja je, iskoristivši pasivnost hrvatskih dužnosnika, europskoj javnosti uspjela nametnuti svoja idejna rješenja. Tako sada predlažu sukcesiju, odnosno prebijanje duga koji Ljubljanska banka ima prema građanima Hrvatske koji su u njoj dugi niz godina štedjeli, te navodnog duga koji hrvatski gospodarski subjekti imaju prema toj istoj banci. Izjavu u tom smislu dao je i predsjednik parlamentarnog odbora za vanjske poslove Slovenije Jožef Jerovšek. Kroz prijedlog se provlači i misao, kako bi se ovo pitanje trebalo riješiti što prije, a zbog činjenice da će Slovenija početkom sljedeće godine predsjedati EU-om. Naime, susjedi nam «nikako» ne bi željeli doći u poziciju u kojoj bi im se moglo predbaciti da eventualno zlorabe svoj položaj.(mmb)
Add a comment Add a comment        
 

 
Ante Đapić Na današnjoj konferenciji za medije, predsjednik HSP-a Ante Đapić rekao je kako je predsjednik Republike Stjepan Mesić narušio temelje demokratskog poretka sa svojim izjavom za HSP ne bi trebao biti mjesta u novoj Vladi. Također, Ante Đapić procijenio je kako je Mesić nedavno prekoračio svoje ovlasti u slučaju Perković. Za sve to Đapić ima lijek koji smo već nebrojeno puno puta do sada imali prilike vidjeti u hrvatskoj praksi. Dakle, umjesto poštivanja Ustava i zakona, Đapić je za mijenjanje pravnih akata. Naime, kako javlja Hina, predsjednik HSP-a smatra kako bi "trebalo razmisliti o promjeni Ustava, odnosno ustavne uloge predsjednika države, na način da predsjednika bira Hrvatski sabor i propisuje mu ovlasti". U to koje bi to ovlasti Sabor propisao i kako bi se natjeralo nekog budućeg predsjednika da ih poštuje Đapić nije ulazio. Stoga nam preostaje tek zlobno primijetiti da će ovaj prijedlog već sutra biti zaboravljen, osim ako ne predstavlja temelj nekog budućeg magisterija. (mm)
Add a comment Add a comment        
 

 
Rijeka SutlaHina prenosi pisanje slovenskog «Dela», o najavi rušenja mostova na rijeci Sutli koje je kroz minule godine, a zbog obostrane potrebitosti izgradilo tamošnje lokalno stanovništvo. Delo piše: «Ulaskom Slovenije u schengensko područje na 670 kilometara dugačkoj granici s Hrvatskom ostat će 60 graničnih prijelaza, od čega 27 za malogranični promet, a srušit će se ili blokirati 115 različitih mostova i cesta koje je do sada koristilo lokalno stanovništvo». Rušenje se navodno opravdava uvođenjem schengenskog sustava nadzora granica te suzbijanjem opasnosti ilegalnih prijelaza i porasta prekograničnog kriminaliteta. Stječe se dojam da su određeni potezi u tom smislu sa slovenske strane povučeni jednostrano i pomalo ishitreno. S obzirom na negativne reakcije stanovništva i s jedne i s druge strane moglo bi se zaključiti da su njihove svakodnevne brige i navike – vezane uz izvršavanje svakodnevnih potreba poput odlaska na posao ili u školu zanemarene, te stavljene u službu «više politike» i «viših ciljeva». U cijeloj je priči ostalo nerazjašnjeno i pitanje same formalno-pravne dopuštenosti, ili nedopuštenosti takvih radnji s obzirom da je riječ o rijeci i mostovima koji su u zajedničkom vlasništvu dviju država. Koliko je nama poznato hrvatski dužnosnici nisu javnosti pružili nikakva objašnjenja s tim u svezi. Tek je HRT u jednom trenutku izvijestio kako je Hrvatska izdala suglasnost Slovencima za rušenje. (mmb)
Add a comment Add a comment        
 

 
Zdravko MamićJutarnji list donosi konkretne brojke o novcima koji su se ove godine okrenuli oko nogometnog kluba Dinamo. Moglo bi se reći kako silne emocije i patetika koju u kontaktu s javnošću svaki puta iskazuje Zdravko Mamić kada govori o "svom" Dinamu imaju odista čvrste temelje. Naime, nedavna prodaja reprezentativaca Vedrana Ćorluke i Eduarda da Silve donijela je oko 28 milijuna eura, odnosno oko 204 milijuna kuna. Nadalje, od novaca poreznih obveznika kroz više kanala na račun Dinama je uplaćeno ili će biti za 2007. godinu uplaćeno 40 milijuna kuna. Već ovi spomenuti iznosi su takvi da bi i oni koji nisu nikada čuli za zagrebački Dinamo mogli kao i Zdravko Mamić razviti posebnu ljubav prema ovom klubu. S druge strane, klub iz Maksimira nikako već godinama ne uspijeva ostvariti imalo zapaženiji rezultat u europskim natjecanjima, ma koliko to njegovo vodstvo svake sezone obećavalo. Zbog ovakvog višegodišnjeg stanja, da nema uspjeha Hrvatske nogometne reprezentacije, transferi Vedrana Ćorluke i Eduarda da Silve zasigurno ne bi bili ni blizu brojci od 204 milijuna kuna. Stoga, ako ima nekoga za koga bi Zdravko Mamić mogao iskreno navijati u nogometu, to mora biti Hrvatska reprezentacija. A, navijanje za Hrvatsku reprezentaciju, kako stvari stoje po zadnjim potezima maksimirskih financijskih magova, lako bi moglo biti i navijačima Dinama ove, kao i prošlih godina, jedino europsko veselje. (mm)
Add a comment Add a comment        
 

 
Institut građevinarstva Hrvatske Nastavljamo pratiti aferu s Institutom građevinarstva Hrvatske. Podsjećamo, 28. srpnja objavili smo članak o tome kako je ministrica Marina Matulović Dropulić zaradila u posljednje tri godine na dionicama Instituta građevinarstva Hrvatske osamnaest milijuna kuna. Spomenuti Institut u privatnom je vlasništvu i vodi ga bivši ministar obnove i razvitka u vladi Nikice Valentića, Jure Radić. Porast vrijednosti dionica ovog instituta lako se može objasniti mnogim poslovima za koje je naručilac država. A, iz članka kojeg prenosimo s portala Index.hr saznaje se da je osim ministrice Dropulić, na dionicama dobro zaradio i Mario Crnjak, glavni čovjek HAC-a (Hrvatskih autocesta) - 10 milijuna kuna. S druge strane, u četiri godine otkako je Mario Crnjak na čelu HAC-a,  Instituta građevinarstva Hrvatske dobio je poslove u vrijednosti većoj od 527 milijuna kuna.
Add a comment Add a comment        
 

 
Grobnica Već smo u petak izvjestili kako su nastavljana istraživanja jedan i pol kilometara dugog rova u Teznu kod Maribora, u kojoj se prema sadašnjim procijenama nalaze posmrtni ostaci oko 20.000 pogubljenih od strane jugoslavenske komunističke vlasti. Po svemu sudeći, radi se o najvećem poslijeratnom gubilištu u Europi. No, iako više od osamdeset posto žrtava čine vojnici i civili porijeklom iz Hrvatske, hrvatska službena politika uporno se ponaša kao da ništa nije otkriveno, i kao da se ništa ne zna o zločinima koje su partizanske snage počinile počevši od Bleiburga 1945., pa još godinama kasnije. Ovdje prenosimo pismo koje je uputila Koordinacija braniteljskih udruga Knina premijeru Sanaderu, a koje je potpisao predsjedavajući Radnog predsjedništva Koordinacije, Tomislav Čolak. U ovom pismu, branitelji mole premijera da se "što hitnije potpišete ugovor sa Slovenijom o istraživanju i obilježavanju hrvatskih masovnih grobnica, te uredite način prijenosa posmrtnih ostataka žrtava u Hrvatsku i njihov dostojan pokop, jer svaki čovjek ima pravo na dostojan i ljudski pokop, pravo na grob". 
Add a comment Add a comment        
Pon, 15-06-2026, 20:05:48

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2026 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.