Detalji

Objavljeno: 22. rujna 2007.

Jučer je Sveti Otac  primio u papinskom ljetnikovcu u Castel Gandolfu sudionike skupa predstavnika demokršćanskih i stranaka demokratskog centra, koji su se jučer sastali u Rimu. U delegaciji je bio i hrvatski premijer i predsjednik HDZ-a Ivo Sanader, koji je prije toga na skupštini u Rimu izabran za dotpredsjednika Demokršćanske internacionale, organizacije koja okuplja kršćanski orijentirane stranke iz cijelog svijeta. Kako piše IKA, čelnici pojedinih stranaka imali su prigodu posebno se obratiti Svetom Ocu. Sanader je prenio Benediktu XVI. pozdrav iz Hrvatske te ga i tom prigodom pozvao u posjet. Premijer je istaknuo da je upravo o Papinom dolasku u Hrvatsku nedavno na hodočašću u Mariji Bistrici razgovarao s predsjednikom Hrvatske biskupske konferencije kardinalom Josipom Bozanićem. Sanader je izrazio očekivanja da bi za vrijeme Papinog posjeta moglo doći i do proglašenja kardinala Alojzija Stepinca svetim. Sveti Otac je u svom kratkom odgovoru istaknuo kako se s veseljem sjeća svojih dolazaka u Hrvatsku, te da bi u Hrvatsku rado došao i kao Papa, o čemu će uskoro uslijediti dogovor.

Detalji

Objavljeno: 20. rujna 2007.

Ovih nam dana iz nekih svjetskih medija pristižu informacije o zanimljivim detaljima pojedinih bitaka u Domovinskom ratu, točnije o akciji Medački džep. Tako kanadski dnevnik «Ottawa citizen», kao i drugi kanadski dnevnici, piše o bitci na Balkanu iz 1993. godine koja je kanadskim postrojbama donijela najveće počasti Generalnog guvernera i zasluge za suprotstavljanje namjeri hrvatskih snaga da ubiju nevine civile. Dnevnik je prenio dio iskaza svjedoka Davora Domazeta-Loše sa suđenja generalima Norcu i Ademiju u kojem u potpunosti osporava da je u toj akciji došlo do okršaja kanadskog bataljuna UNPROFOR-a i Hrvatske vojske s teškim gubicima HV-a. Naime, Kanađani tvrde da su u toj bitci na svojoj strani imali četiri ranjena te da su ubili 26 Hrvata. Lošo je 12. rujna svjedočio da se "HV nikada nije sukobila s pripadnicima kanadskog bataljuna UNPROFOR-a, iako su Kanađani zbog svoje najveće bitke nakon Korejskog rata podijelili 800 odličja. Nezamislivo je da se ovaj proces vodi a da nitko nije proučio zašto je podijeljeno 800 najviših kanadskih odličja za bitku u kojoj tvrde da su ubili 26 Hrvata", rekao je tada Domazet, tvrdeći sa sigurnošću da kanadski vojnici nisu ubili ni jednog Hrvata. "Ako su ubili 26 ljudi a Hrvate nisu, onda se može zaključiti koga jesu". (mmb)

Detalji

Objavljeno: 20. rujna 2007.

Ovih dana pažnju javnosti zaokuplja medijsko prepucavanje bivše glasnogovornice Haaškog suda Florence Hartmann i glavnog tužitelja iz procesa protiv Miloševića Geoffreya Nicea, koji su u mnoštvu međusobnih optužbi prezentirali toliku količinu «prljavog rublja» da je se ne bi posramila ni jedna zločinačka organizacija, a kamoli institucija koja bi trebala predstavljati Međunarodni sud pravde. Pravde? Prije bi se moglo konstatirati – nepravde i to one koja će, ako to ne spriječimo ostaviti najgoru moguću ljagu na imenu Domovinskog rata odnosno borbe hrvatskog naroda protiv srbočetničke okupacije. I što sve predsjednik Republike Hrvatske ima reći na to? Ovo: "Ona (Hartmann, op. ur.) je iznijela jedno mišljenje. Na tužiteljstvu je, na sudu je da dokaže suprotno. Teško je kad nemaš argumenata".(mmb)

Detalji

Objavljeno: 20. rujna 2007.

Ovih dana pažnju javnosti zaokuplja medijsko prepucavanje bivše glasnogovornice Haaškog suda Florence Hartmann i glavnog tužitelja iz procesa protiv Miloševića Geoffreya Nicea, koji su u mnoštvu međusobnih optužbi prezentirali toliku količinu «prljavog rublja» da je se ne bi posramila ni jedna zločinačka organizacija, a kamoli institucija koja bi trebala predstavljati Međunarodni sud pravde. Pravde? Prije bi se moglo konstatirati – nepravde i to one koja će, ako to ne spriječimo ostaviti najgoru moguću ljagu na imenu Domovinskog rata odnosno borbe hrvatskog naroda protiv srbočetničke okupacije. I što sve predsjednik Republike Hrvatske ima reći na to? Ovo: "Ona (Hartmann, op. ur.) je iznijela jedno mišljenje. Na tužiteljstvu je, na sudu je da dokaže suprotno. Teško je kad nemaš argumenata".(mmb)

Detalji

Objavljeno: 20. rujna 2007.

Iz tjednika Fokus donosimo komentar Jadranka Bandova o nedavno održanoj proslavi 60. obljetnice Pariške mirovne konferencije odnosno skupu antifašista u Puli kojem je među ostalima nazočio i predsjednik Mesić. Upravo se najveći dio autorova osvrta odnosi na predsjednikov govor, te se na temelju njega zapitao: "Kojoj to demokratskoj Hrvatskoj, na koju se tako olako poziva, predsjednik Mesić nameće Josipa Broza i njegove komunističko-socijalističke trabante kada iz nekakvog naftalina izvlači kojekakve NOB-ove, JRM-ove, ZAVNOH-e i SRP-ove, kada znamo da je upravo J. B. Tito i njegova Jugoslavija upravo hrvatskom narodu i hrvatskoj državi nanijela neusporedivo najviše štete i zla od bilo kojega drugog osvajača i okupatora na ovim prostorima. Čemu prizivanje “balkanskog krvnika”, kako ga je već okarakterizirala znanstvena svjetska literatura, ako ne uznemiravanju duhova i unošenju nemira u doista krhko nacionalno tkivo koje se tek treba etablirati na razini ravnopravnih i suverenih europskih naroda i džava?"

Detalji

Objavljeno: 20. rujna 2007.

Na Prisavlju i dalje vlada napeta atmosfera. Nakon žustrih napada Izvršnog odbora HND-a, ali i nekoliko kolega novinara s nacionalne televizije na novo izabranu glavnu urednicu informativnog programa Hloverku Novak Srzić, u njenu je obranu stao i Glavni ravnatelj HRT-a Vanja Sutlić. Na izjave koje iz HND-a pristižu o zapanjenosti činjenicom nepoštivanja negativnog mišljenja dijela kolega novinara o Hloverkinom izboru, Sutlić je poručio kako je procedura za postavljanje svih glavnih urednika ista, kako bi svi najprije trebali pomesti pred svojim pragovima te da je jedini kriterij u cijeloj priči stručnost, objektivnost i cjelovita istina. Ne možemo se oteti dojmu da se ovdje zapravo radi ne samo o borbi za očuvanje vlastitih pozicija, već prvenstveno o nezadovoljstvu koje izaziva činjenica da će Hloverkina riječ u mnogim stvarima u kojima je do sad vladala, uvjetno rečeno potpuna sloboda, ipak biti zadnja. Iako mogućnost da se na HRT-u dogode cjelovitije promjene u smislu načina rada postoji, ona je zapravo vrlo mala i najvjerojatnije se u tom pogledu ništa značajnije promijeniti neće. Najveća sposobnost koju je većina novinara javne televizije do sad prezentirala, upravo je brzina prilagođavanja «vanjskim» okolnostima. Zbog te se činjenice nameće pitanje zbog čega se konkretno Hloverki prigovara? Da je bila «režimski» novinar? Primjetno je da ni jedna od izrečenih optužbi nije konkretizirana, nitko od nezadovoljnika nije decidirano izrekao što mu to točno vezano uz njen rad smeta i potkrijepio svoje teze opipljivim argumentima. (mmb)

Detalji

Objavljeno: 18. rujna 2007.

Komentiramo članak Ivana Kaštelana iz Slobodne Dalmacije koji piše o djelovanju i financiranju neprofitne nevladine udruge GONG. Čitajući spomenuti tekst nameće se pitanje, po kojim se kriterijima te i takve udruge zapravo financiraju, te da li se ti isti kriteriji zaista i poštuju? Prisjetimo se, GONG je široj javnosti postao poznat na siječanjskom izborima 2000. godine kad su svojom kampanjom «Novo vrijeme» neosporno pridonjeli promjeni vlasti u Hrvatskoj. Kao jedna od zanimljivosti pojavljuje se činjenica da je predsjednica udruge Suzana Jašić, ujedno i članica Programskog vijeća HRT-a, te je radi toga već u nekoliko navrata prozivana zbog sukoba interesa. Iz većine nas medija preplavljuju njihove reklame i spotovi, koji se, kako i sami vole istaknuti – vrte potpuno besplatno. S druge strane, o njihovom se financijskom «angažmanu» ne zna gotovo ništa. U tom smislu autor teksta ističe: «Tijekom deset godina od osnutka prikupili su više od 40 milijuna kuna donacija, a u prošloj su godini svojim zaposlenim članovima i honorarnim suradnicima isplatili gotovo 2 milijuna kuna samo za plaće». Postavlja se pitanje na temelju kojih je to programa naprofitna organizacija u prošloj godini u kojoj nacionalnih izbora nije bilo, imala 18 stalno zaposlenih i 20 ljudi na pola radnog vremena? Donacije koje pristižu prilično često i broje se u stotinama tisuća kuna opravdavaju se trošenjem na istraživanje, evoluciju kampanje te uredski materijal. Netko će još pomisliti kako Gong nije nevladina udruga koja prati izbore već znanstveni institut.(mmb)

Detalji

Objavljeno: 19. rujna 2007.

Hrvatski lipicanci, koji su 1991 godine ukradeni, odnosno odvedeni preko susjedne BiH u Srbiju najvjerojatnije će, kako trenutno stvari stoje biti vraćeni kući. Podsjećamo, nakon dugogodišnjih apela hrvatske javnosti usmjerenih političkom vrhu države da se po tom pitanju nešto poduzme, te akcija od strane udruga koje se zalažu za očuvanje hrvatske baštine – stvar se ipak pokrenula s mrtve točke. Potkraj kolovoza u Novom Sadu sastali su se ministri poljoprivrede Hrvatske i Srbije – Čobanković i Milosavljević te dogovorili formiranje mješovitog tima veterinarskih stručnjaka, koji bi zajednički obavio sve potrebne provjere i utvrdio njihovo trenutno zdravstveno stanje. A ono je, sudeći po svim informacijama koje sa ergele Bukinac gdje se konji nalaze pristižu, nikako nije dobro. Čak su se i srbijanske udruge za zaštitu životinja pobunile na zastrašujući prizor konja koji su toliko izgladnjeli da im se rebra mogu prebrojati čak i iz veće udaljenosti. Tijela su im prekrivena ranama i ožiljcima, a slabost je tolika da nakon što od iznemoglosti padnu jedva smognu dovoljno snage da ponovno ustanu. Veći broj lipicanaca prodan je na crnom tržištu, a oni koji nisu, ostali su na milost i nemilost nemilosrdnom vlasniku ergele, koji ih je ovako jadne i zapuštene još bahato i bezobrazno htio i unovčiti. (mmb)