- Detalji
Pažnju hrvatskih medija jučer je zaokupljao novi filmić na YouTubeu "Razotkrivanje laži o Državi Hrvatskoj", u kojem se Republika Hrvatska opet izjednačava s NDH, odnosno Hrvati s ustašama. Ono što zabrinjava je da se formula "Hrvat = ustaša" sada već gotovo svakodnevno čuje u vijestima, što znači da prerasta u ozbiljan politički problem. Tome su sigurno doprinijele podjele unutar Hrvatske na ustaše i partizane koje je potaknuo dobrim dijelom sadašnji predsjednik Stjepan Mesić, kao i pasivan odnos hrvatskih političara prema Haaškom sudu koji rezultirao opasnim iskrivljavanjem slike o Domovinskom ratu. A, ako su Hrvati ustaše, a Hrvatska država oslobođena u Domovinskom ratu nastavak NDH, onda se agresivna politika prema Republici Hrvatskoj i zločini nad Hrvatima mogu puno lakše opravdavati tzv. "borbom protiv fašista". To smo vidjeli u prošlosti, a moglo bi se ponoviti i u budućnosti. O tome koliko se formula "Hrvat = ustaša" proširila u Sarajevu piše Tihomir Dujmović u Večernjem listu. A o tome koliko se ista ta formula opet koristi među srpskom manjinom u Hrvatskoj može se saznati iz priopćenja Koordinacija braniteljskih udruga hrvatskog kraljevskog grada Knina. U svezi ovog zadnjega, paradoksalno je da hrvatska država potpomaže propagandu koja radi protiv nje: "Ne čudi nas takvo ponašanje dijela srpskog stanovništva, pogotovo ako čitaju tiskovine namijenjene srpskoj manjini u RH i financirane od hrvatske države, " Identitet" i "Novosti". U tim tiskovinama se opetovano ponavlja "da je Franjo Tuđman vodio tzv. domovinski rat, po koncepciji Maksa Luburića, s ciljem da u Hrvatskoj više ne bude Srba", "da je uz znanje i učešće Franje Gregurića i ministara Vlade demokratskog jedinstva tijekom 1991. i 1992. g. ubijeno 611 građana srpske nacionalnosti iz Siska, Petrinje i Mošćenice", "da je u Republici Hrvatskoj proveden Pavelićev i Budakov plan o trima trećinama"." (mm)
- Detalji
Iz tjednika Fokus prenosimo članak Zdravka Tomca u kojem autor detaljno iznosi ključne i nadasve zanimljive okolnosti svjedočenja Stjepana Mesića u Haagu 1998. godine. Podsjećamo, Mesić je tada svjedočio u procesu protiv Tihomira Blaškića te je njegovo svjedočanstvo s obzirom na činjenicu da je u to vrijeme bio jedan od najbližih suradnika Franje Tuđmana – krunski dokaz ne samo protiv Blaškića, nego protiv svih optuženih iz RH i BiH te Domovinskog rata uopće. «Nedvojbeno je da je Stjepan Mesić u Den Haagu svjedočio o «prikrivenoj politici podjele BiH između Hrvatske i Srbije», o «sastanku u Karađorđevu 1991. godine između Slobodana Miloševića i Franje Tuđmana» te o uključenosti Hrvatske u hrvatsko-muslimanski rat u srednjoj Bosni». Sada, čini se, neće moći izbjeći ponovni odlazak u Haag u svojstvu svjedoka protiv optuženih Hrvata iz BiH, iako je tužiteljstvo učinilo sve u svojoj moći da do toga ne dođe. Pitanje je kako će Mesić davanju svog iskaza pristupiti ovaj put, jer za razliku od 1998. kada je tamo otišao kao građanska osoba, danas odlazi kao predsjednik države protiv koje je tada svjedočio.(mmb)
- Detalji
Iz Hrvatskog slova donosimo razgovor Andrije Bauera sa hrvatskim glazbenikom Nenadom Bachom, koji već dugi niz godina živi i radi u Americi, točnije – New Yorku. « Bach je davno otišao u Ameriku, 29. rujna 1984. i to prije svega s namjerom da mu se djeca rode u demokraciji, te da se u svojoj profesiji okuša s onim najboljima». Tamo se etablirao kao uspješan pop-rock muzičar koji također radi i filmsku glazbu. U razgovoru se između ostalog može pročitati i o glazbenikovom djelovanju u smislu promocije hrvatske glazbe i kulture općenito, te njegova razmišljanja o aktualnoj političkoj situaciji i u kojem nas smjeru ista sve zajedno u budućnosti vodi.(mmb)- Detalji
Milan Ivkošić podsjetio je čitatelje Večernjeg lista na prošlogodišnji slučaj kada je Vasilj Radić iz okolice Knina napao dva inkasatora HRT-a, Milivoja Perkova i Denisa Bilića. Iako se dvojka dala u bijeg nakon prijetnji kojima ih je obasuo Vasilj Radić, ovome to nije bilo dosta već je s dva metka iz pištolja u leđa pogodio Denisa Bilića. Što se suda tiče, Radić je oslobođen optužbi za pokušaj ubojstva, te je dobio svega tri godine i deset mjeseci zatvora. No, tu nije kraj nevjerojatnog slijeda događaja koji prati ovaj slučaj. Naime, Milivoj Perkov i Denis Bilić od HRT-a su dobili otkaze: "Znate li što je Šprajcov HRT učinio svojim inkasatorima Perkovu i Biliću, čijeg ubojicu u pokušaju i kaznu koju je dobio nikad nije problematizirao? Nekoliko mjeseci nakon što je na njih pucano, na HRT-u su dobili otkaz! Danas su teška sirotinja i psihijatrijski pacijenti!". Postavlja se pitanje kakva je civilizacijska razina onih koji su dali otkaze ljudima koji su skoro izgubili život skupljajući sredstva za njihovu plaću? Ne bi li oni trebali letjeti s HRT-a naglavačke, a pod hitnim postupkom uz isprike vratiti Milivoja Perkova i Denisa Bilića? Naravno da bi, ali za to bi određenu civilizacijsku razinu trebali imati oni koji o tome odlučuju. (mm)- Detalji
Pisali smo na Portalu o raznim predizbornim metodama, kojim vladajuća garnitura pokušava pridobiti neophodnu joj biračku podršku. Među inima, spomenuli smo i «ubrzano» dodjeljivanje stanova hrvatskim braniteljima, mnogi od kojih na iste čekaju već više od 15 godina. Izgleda da je pritom najvažnija prisutnost što većeg broja medija pri samoj primopredaji, a manje je važno što i kako se radi.
To najbolje pokazuje i posljednji primjer branitelja Zdravka Ivaneka iz Huma Zabočkog o kojem piše Hina: «Taj je gospodin nakon 16 godina čekanja, živeći s obitelji, suprugom i dvoje djece u 18 četvornih metara bez higijenskih uvjeta, u subotu dobio ključeve stana u upravo završenoj zgradi u Klanjcu». Samom događaju nazočila je i ministrica obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti – Jadranka Kosor.
Koliko je površnosti u cijeloj priči govori i podatak kako ministrica nije znala za nezadovoljstvo Ivanekove obitelji zbog, za njih, potpuno neprimjerenog stambenog prostora. Naime, problem nije u kvadraturi od sasvim solidnih 65 metara kvadratnih već u rasporedu koji je takav da se u njemu uz kuhinju i kupaonu nalazi samo jedna jedina soba.(mmb)- Detalji
Na pokušaje crkvenih krugova da ukažu na sveprisutno prešućivanje
masovnih zločina koje je učinila jugoslavenska partizanska vojska
poslije 2. svjetskog rata, kao i zločina koje je počinio komunistički
poredak u godinama neposredno poslije rata, između ostalih oglasila se
primorsko-goranska podružnica HNS. Tako je predsjednik županijskog
HNS-a Boras Mandić izjavio kako je nemoguće ne reagirati "na sve
učestalije i intenzivnije izjave Katoličke crkve o antifašizmu, a
izjava u kojoj je uzoriti kardinal Josip Bozanić izjednačio antifašizam
s nacizmom i fašizmom - strašna i vrlo opasna". Mandić je išao i toliko
daleko da je izjavio i sljedeće: "pljuvanje s oltara po antifašizmu i
pljuvanje po vrijednostima Domovinskog rata koji je po svom karakteru
bio antifašistički rat". Kako se Stjepan Mesić, Vesna Pusić, i Radomir
Čačić, kao najistaknutiji kadrovi koje je iznjedrio HNS, odnose prema
vrijednostima Domovinskog rata vjerojatno ne treba puno trošiti riječi.
No, na to što su točno crkveni velikodostojnici u zadnje vrijeme rekli
u svezi antifašizma treba, budući da od hrvatskih medija po tom pitanju
nije bilo puno pomoći. Prije obrnuto. Zato, uz razmišljanja HNS-ovaca
koje donosi Hina, u nastavku prenosimo i urednički komentar iz Glasa
Koncila koji rasvjetljava koje je to odista najvažnije poruke Crkva
uputila. Ne treba ni reći kako te poruke odstupaju od prevladavajuće
medijske slike koja je o njima stvorena, a da se ne govori u HNS-ovoj
interpretaciji. (mm)
- Detalji
Na portalu Hrvati AMAC objavljen je članak u kojem su dovedena u sumnju objašnjenja za javnost u svezi kašnjenja Večernjeg lista 18. kolovoza na kioske. Naime, tog dana zagrebačko izdanje ovog lista čitatelji su mogli kupiti tek u kasnijim prijepodnevnim satima. Kao razlog ovom kašnjenju navedeni su tehničkih problema u tiskari. Međutim, autor članka na portalu Hrvati AMAC ovo objašnjenje doveo je u pitanje zbog činjenice da se baš u tom broju Večernjeg lista, u podlistu Obzor, izašao intervju Davora Ivankovića s Romanom Binderom. U ovom intervjuu Roman Binder iznio je svoja gledišta vezana uz aktualnu aferu «Mesić-Zagorec-Perković», koja zasigurno nisu razveselila Pantovčak. Imajući na umu sve što se već događalo u slučaju Zagorec, razmišljanja autora članka s portala Hrvati AMAC koja kašnjenje Večernjeg lista 18. kolovoza pripisuju pokušajima cenzure ne zvuče uopće nemogućim.(zdk)
- Detalji
Novinska vijest, možda, je „suhoparno“ izvijestila čitateljstvo o činjenici da je „trgovački“ sporazum između zemalja, udruženih prema formuli „bivša YU – Slovenija+Moldavija+Albanija“, stupio na snagu. Istina, očekuje se još ratifikacija u nekim parlamentima (pr. Srbija), no, „glavno da je mehanizam pokrenut“! Sjedište CEFTE, privremeno je u Bruxellesu, jer su animoziteti prema Beogradu ili, od međunarodne zajednice, favoriziranom Sarajevu, još uvijek prejaki. Službena politika Hrvatske prepuna je hvalospjeva ovoj integraciji, navodeći brojne prednosti hrvatskom gospodarstvu u pristupu na „višemilijunsko“ tržište potencijalnih kupaca. Nema nikakvih upozorenja o možebitnim gospodarskim problemima po Hrvatsku, nastalih stvaranjem ove trgovačke zone, a još manje o eventualnim političkim posljedicama.
- Detalji
Hina piše o prvom nacionalnom hodočašću hrvatskih biskupa i svećenika, održanom jučer u istarskim mjestima Lanišću i Svetvinčentu. «Na blagdan Sv. Bartola 24. kolovoza, Katolička crkva u Istri godinama se prisjećala dana kada je 1947 u Lanišću ubijen 27godišnji svećenik Miroslav Bulešić, no za vrijeme jugokomunističkog režima čija je i on bio žrtva, nije smjela javno obilježavati obljetnicu njegove smrti». Misno je slavlje uz prisustvo tristotinjak biskupa i svećenika te oko 2000 vjernika predvodio kardinal Josip Bozanić koji je pritom podsjetio na činjenicu kako je «minulo 20. stoljeće imalo brojne mučenike, osobito zbog fašizma, nacizma i komunizma», dodavši kako se i danas na razne načine Katoličku crkvu pokušava diskreditirati i ušutkati: «Danas se pred nama kršćanima, barem u ovom dijelu svijeta više ne pojavljuju organizirane skupine žedne krvi. Progonitelji su postali «profinjeni». S Crkvom se želi uspostaviti takozvana politička i građanska korektnost, pa se nastoji da se kršćani ne bi previše mješali u svakidašnji život, da bi bili što tiši i na distanci». Hodočašću je prisustvovao i premijer Ivo Sanader, koji je među ostalim napomenuo kako je prisjećanje na ovakve tragične događaje potrebito – «ne da živimo u prošlosti i da mrzimo, nego da iz nje učimo i da nam bude bolja budućnost, nego što nam je bila prošlost».
(mmb)Potkategorije
Hrvatska 4749
Magazin 94
Dokumenti 127
Afere 307
Jugo-ostavština 314
Mediji 276
Domovinski rat 435
Razgovori 356
Komentari 3224
Svijet 2555
Sport 176
Sport
Politika 4288
Gospodarstvo 998
Zagreb 242
Inozemni tisak 1460
Pon, 15-06-2026, 19:18:34
Potpora
Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.
Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.
Komentirajte
Telefon
Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.
AKT
Poveznice
Snalaženje
Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".
Administriranje
HR kalendar
- 15. lipnja 1573. umro Antun Vrančić
- 15. lipnja 1881. umro Franjo Krežma
- 15. lipnja 1910. otvoren bosansko-hercegovački sabor
- 15. lipnja 1993. u Biogradu stradali civili
- 16. lipnja 1846. V. Babukić imenovan prvim prof. hrv. na zagrebačkoj Akademiji
- 16. lipnja 1991. prva borbena akcija Hrvatskog ratnog zrakoplovstva
- 16. lipnja 1993. zločini bošnjačko-muslimanskih snaga na Busovačkim Stajama
- 16. lipnja 1993. umro fra Lucijan Kordić
Pretraži hkv.hr
Kontakti
KONTAKTI
Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Elektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.