HNS, mediji, Crkva 

Na pokušaje crkvenih krugova da ukažu na sveprisutno prešućivanje masovnih zločina koje je učinila jugoslavenska partizanska vojska poslije 2. svjetskog rata, kao i zločina koje je počinio komunistički poredak u godinama neposredno poslije rata, između ostalih oglasila se primorsko-goranska podružnica HNS. Tako je predsjednik županijskog HNS-a Boras Mandić izjavio kako je nemoguće ne reagirati "na sve učestalije i intenzivnije izjave Katoličke crkve o antifašizmu, a izjava u kojoj je uzoriti kardinal Josip Bozanić izjednačio antifašizam s nacizmom i fašizmom - strašna i vrlo opasna". Mandić je išao i toliko daleko da je izjavio i sljedeće: "pljuvanje s oltara po antifašizmu i pljuvanje po vrijednostima Domovinskog rata koji je po svom karakteru bio antifašistički rat". Kako se Stjepan Mesić, Vesna Pusić, i Radomir Čačić, kao najistaknutiji kadrovi koje je iznjedrio HNS, odnose prema vrijednostima Domovinskog rata vjerojatno ne treba puno trošiti riječi. No, na to što su točno crkveni velikodostojnici u zadnje vrijeme rekli u svezi antifašizma treba, budući da od hrvatskih medija po tom pitanju nije bilo puno pomoći. Prije obrnuto. Zato, uz razmišljanja HNS-ovaca koje donosi Hina, u nastavku prenosimo i urednički komentar iz Glasa Koncila koji rasvjetljava koje je to odista najvažnije poruke Crkva uputila. Ne treba ni reći kako te poruke odstupaju od prevladavajuće medijske slike koja je o njima stvorena, a da se ne govori u HNS-ovoj interpretaciji.

M. M.

 

HNS: Crkva se previše upleće u svjetovna, društvena i politička pitanja 

Primorsko-goranski HNS ocijenio je danas da se "Crkva u Hrvata i pojedini njezini velikodostojnici upleću u sve i sva, odnosno apsolutno se previše upleću u svjetovna, društvena i politička pitanja".

"Nemoguće je ne reagirati na sve učestalje i intenzivnije izjave Katoličke crkve o antifašizmu, a izjava u kojoj je uzoriti kardinal Josip Bozanić izjednačio antifašizam s nacizmom i fašizmom - strašna i vrlo opasna", rekao je na konferencij za novinare predsjednik županijskog HNS-a Boras Mandić, dodavši kako "takve izjave ne daje ni najekstremnija desnica". 

Navodeći da je "pljuvanje s oltara po anifašizmu i pljuvanje po vrijednostima Domovinskog rata koji je po svom karakteru bio antifašistički rat", Mandić je poručio Crkvi da "revizija povijesti predstavlja opasno igranje sa samim vragom - istim onim crnim vragom, koji je hrvatskom narodu nanio puno zla".

Glasnogovornik ŽO HNS-a Zenil Oblak komentirao je riječi kardinala Bozanića koje je izrekao prije dva dana u Lanišću predvodeći misno slavlje na prvom nacionalnom hodočašću biskupa, svećenika i vjernika. Oblak je ocijenio da "Katolička crkva u Hrvatskoj danas nije spremna da u ovom društvu zauzme položaj i ulogu koju bi trebala imati - ulogu širenja vjere i nauka Crkve, nego izmišljajući progonitelje pokušava sebe prikazati žrtvom, a aktere tih proganjanja nasilnicima i mrziteljima vjere, što ne odgovara istini". 

"Otvoreno želimo reći da je Crkva u Hrvata neprikriveno bliska desnim, konzervativnim, pa i nacionalističkim pozicijama političkog spektra, odnosno HDZ-u te da je HDZ, tuđmanovski i posttuđmanovski, uvijek koristio Crkvu kao svog najboljeg lobista na izborima, dok smo mi liberalnog svjetonazora očito, što se tiče Crkve, eksponenti sotone na ovome svijetu, što je naravno smiješno i nije vrijedno komentiranja", rekao je tajnik Željko Grujičić. 

 

Irelevantna Crkva?

Od brojnih za aktualne hrvatske okolnosti vrijednih i važnih poruka što su ih na misama s velikim brojem vjernika za svetkovinu Velike Gospe izrekli naši biskupi i drugi propovjednici, pojedini medijski djelatnici, ne poštujući svoju profesionalnu obvezu objektivnog izvješćivanja, još su jednom javnosti podmetnuli svoje konstrukcije i interpretacije, a drugi medijski djelatnici te su konstrukcije i interpretacije uzeli kao vjerodostojna polazišta za svoje komentare o našoj Crkvi i njezinoj društvenoj ulozi.

Večernji list od četvrtka 16. kolovoza velikim slovima na naslovnici ističe konstrukciju: »Krčki biskup izjednačio Hitlera i Tita«, a na 5. stranici ponavlja varijaciju te konstrukcije u velikom naslovu: »Župan: Između Tita i Hitlera nema razlike«. Da je riječ o konstrukciji, a ne o objektivnom izvješćivanju, pokazuju doslovne riječi biskupa Župana: »Na početku borbe protiv Boga, pa zato i protiv onoga što je za čovjeka dobro, stoji umišljenost i oholost. Biti kao Bog ali bez Boga je đavlov grijeh. Od toga proizlazi izvrtanje Božjega plana, plana njegove dobrote upravo do smiješnih poteza i stvari. Do upravo glupih planova i do protuprirodnih izmišljotina, do protuprirodnog poimanja braka, ženidbe, obitelji, čovjeka, svega. To znači ustati protiv Boga. Onda se sve to okreće protiv samoga čovjeka. To ne ostaje bez posljedica. Statistike pokazuju da je komunizam urodio sa 100 milijuna mrtvih, Hitler sa 20.900.000 mrtvih. Radi se o ljudima, a ne brojkama. Ni Tito nije daleko od toga sa 1.129.000 mrtvih. Okrenutost protiv Boga i laž plaća se skupo.« Biskup je, kako je očito, upozorio da umišljenost i oholost, kojih nisu pošteđeni ni vjernici, postaju protivljenje Bogu i onome što je za čovjeka dobro. Upozorio je zatim kakve su posljedice protivljenja Bogu odnosno pretenzije »biti kao Bog ali bez Boga« te je istaknuo da se takvo postavljanje ljudi »okreće protiv samoga čovjeka«. U tome kontekstu, koji s vjerničkog ali i s naravnog humanističkog stajališta nije niti može biti sporan, iznosi statistike o strahovitim žrtvama XX. stoljeća. Biskup je iznio pritom javnosti već poznate i više puta objelodanjene statistike o broju žrtava komunizma i Hitlerovog nacizma dodavši komentar: »Radi se o ljudima, a ne o brojkama« te je tek potom naveo javnosti također poznat i više puta objavljivan podatak o broju žrtava Titovoga komunizma. Iz teksta je sasvim očito da biskup nije niti izjednačavao niti ukidao razliku između Hitlera i Tita, već je zapravo argumentirano upozoravao na strahovite posljedice koje izazivaju umišljenost i oholost odnosno dizanje čovjeka protiv Boga. 

Navedenu Večernjakovu konstrukciju te interpretaciju po kojoj je biskup Jezerinac rekao »kako se u medijima nalazi sotona« kao svoje polazište za komentar uzeo je komentator Jutarnjeg lista te je u subotu 18. kolovoza objavio tekst pod naslovom »Irelevantna Crkva«. A biskup Jezerinac je doslovno rekao: "Iako je Zmaj pobijeđen on i dalje djeluje na zemlji. Lako ga je prepoznati, poglavito u medijima. Bori se i dalje, poglavito s onima koji čuvaju Božje zapovijedi i drže 'svjedočanstvo Isusovo'. Pokušava ocrniti Crkvu i vjernike, unosi nemir, širi laž i mržnju. On ne poznaje govor ljubavi nego samo govor mržnje..." Biskup, je dakle, a da riječ sotona nije ni izgovorio a niti je ičim dao do znanja da govori o medijima u Hrvatskoj niti samo o medijima, tumačio vjernicima na koje sve načine danas djeluje Zmaj, o kojem govori drugo misno čitanje iz biblijske knjige Otkrivenja. 

Komentator Jutarnjeg lista spomenutu je konstrukciju i interpretaciju uzeo kao vjerodostojni povod da bi poručio javnosti kako doduše Katolička Crkvu u Hrvatskoj jest »eminentno politička institucija« ali da »u posljednje vrijeme postaje politički irelevantna«. U svojem tekstu - koji otkriva nepoznavanje unutarnjih crkvenih odnosa kao i stvarnih ciljeva naše Crkve - autor zapravo predstavlja svoje želje tvrdeći naprimjer da je naša Crkva »duboko zastarjela« da »se ne snalazi u modernom, poratnom i rastućem društvu«, da se »jednim svojim dijelom pretvara u marginalnu političku stranku« te da zbog svega toga postaje, kako je istaknuto u naslovu teksta, »irelevantna Crkva«. Autor ili ne razumije ili ne želi znati da Crkva nije tek vidljiva institucija prepoznatljiva i sadržana u svojoj hijerarhiji jer Crkva je zapravo uprisutnjena u svakom svom članu, svakoj osobi koja je krštena u Katoličkoj Crkvi, u svakoj od veoma brojnih crkvenih zajednica na različitim razinama, u brojnim ustanovama i pravnim osobama te u neizbrojivim služenjima i djelatnostima za dobro konkretnih ljudi, neformalnih i formalnih ljudskih zajednica, čitavoga naroda, čitave društvene zajednice u našoj državi te u zajednici čovječanstva. Naša Crkva, na svim svojim razinama, svjesna je, katkad više katkad manje, svoga poslanja u službi dobra i boljitka svih ljudi i ona ostvaruje to poslanje primjereno djelotvornosti svakoga svoga člana i svake svoje ustanove i svake svoje djelatnosti na svim područjima ljudskog osobnog, obiteljskog, narodnog i društvenog života. Političare, sociologe, političke novinare i neke društvene organizacije Crkva zanima tek kao institucija ukoliko je politički faktor. Može se i tako gledati na Crkvu, no to je samo jedan od brojnih aspekata pojavnosti, života i djelovanja Crkve i to nipošto jedan od bitnih. Htio to tko priznati ili ne, Katolička Crkva u suvremenom hrvatskom društvu, kao i u prošlosti hrvatskoga naroda, jedinstvena je i dragocjena društvena institucija koja u svim svojim članovima ostvaruje dragocjeno služenje konkretnim ljudima i konkretnim ljudskim zajednicama te - na užas njenih protivnika - nikada neće biti ni marginalna ni irelevantna. 

Ivan Miklenić
Glas Koncila

{mxc} 

Uto, 3-08-2021, 20:25:54

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.