Detalji

Objavljeno: 27. travnja 2007.

Iz tjednika Lider prenosimo vrlo dobru raspravu mentaliteta hrvatske i srpske diplomacije, izvedenu kroz efektnu usporedbe rada Ivana Šimonovića i Gorana Svilanovića. Iz teksta koji potpisuje Višnja Starešina izdvajamo dio koji jezgrovito opisuje razlike između dviju spomenutih diplomacija: "Dok Goran štiti interese svoje države, čak i kad je riječ o moralno vrlo problematičnom prikrivanju odgovornosti za ratne zločine, Ivan u ulozi neformalnoga glasnogovornika Vijeća sigurnosti tumači svojoj državi što bi ono moglo misliti ako Hrvatska pokrene to pitanje. Dakako, razlike između Gorana i Ivana samo su metafora razlika između dvaju mentaliteta i dviju diplomacija. Srpska diplomacija, oličena u Goranu, ima dugu tradiciju i služi tome da bi u međunarodnoj političkoj areni "istrgovala" za Srbiju što povoljnije pogodbe, što je, uostalom, klasična uloga svake diplomacije. Hrvatska diplomacija, oličena u Ivanu, njeguje ipak tradicionalno podanički mentalitet i služi tome da bi o državnom trošku politički izabranici pohodili središta svjetske i međunarodne politike, a zatim nas izvijestili čije sve brojeve mobitela imaju, tko ih je primio, tko pogladio, a tko im dao lijepo obećanje.".

Detalji

Objavljeno: 27. travnja 2007.

Iz novog broja Glasa Koncila od 29. travnja 2007. prenosimo zanimljiv članak diplomiranog pravnika Stjepana Androića o tome kako je Srbija agresiju na svoje susjede priznala u svojim zakonima. Autor navodi: " Ako se tvrdi da Hrvatska nije bila u ratu sa Srbijom i Crnom Gorom a niti sa SR Jugoslavijom, treba utvrditi da su Srbija i Crna Gora bile u ratu s Hrvatskom. Srbija je agresiju na susjede priznala u svojim zakonima... Iznenađuje neznanje Europe i svijeta pa i naših političara "koji obično sve znaju" da ne uočavaju takve činjenice i okolnosti, odnosno pogreške i priznanja od strane bivših neprijatelja, ili možda to ne žele znati.". 

Detalji

Objavljeno: 27. travnja 2007.

Detalji

Objavljeno: 26. travnja 2007.

Hina je u jednoj od svojih vijesti danas javila da je premijer Ivo Sanader pozdravio jučerašnju Rezoluciju Europskog parlamenta o Hrvatskoj. Premijer je s tim u svezi rekao na početku Vladine sjednice kako Europski parlament potvrđuje napredak Hrvatske na putu ka punopravnom članstvu u EU, a prvi put spominje 2009. kao datum priključenja Uniji. Međutim, izjave kojima hrvatski političari časte domaću javnost često nemaju puno veze sa stvarnim činjenicama. Tako tek iz druge Hinine vijesti saznajemo na koji način odista treba tumačiti spominjanje 2009. u Rezoluciji. Naime, austrijski socijalistički zastupnik Europskog parlamenta i izvjestitelj za Hrvatsku Hannes Swoboda rekao je da se "stvarni" ulazak Hrvatske u Europsku uniju ne može očekivati prije 2010. ili 2011. godine: "Godine 2009. bira se novi saziv Europskog parlamenta pa bi stari Parlament još mogao glasovati o pristupu. Međutim, trebaju mjeseci da se tako komplicirani kompleks ugovora formulira do kraja. Stvarni pristup tako ne će biti moguć prije 2010. ili 2011. godine".

Detalji

Objavljeno: 26. travnja 2007.

U zadnjem broju Hrvatskog lista Zdravko Tomac raspravljajući rad predsjednika Republike Hrvatske odredio je pet načela "mesićizma". 1) Jedno govoriti, a suprotno tomu raditi. Stalno se pozivati na nužnost postupanja u skladu sa zakonima, a osobno u ostvarivanju svojih političkih ciljeva, kršiti zakone i potkopavati pravnu državu. 2) "Quod licet jovi non licet bovi", tj. "ozakonjenje djelovanja na osnovu dvostrukih kriterija", po kojima bi dopušta raditi ono što kod drugih žestoko kritizira. 3) Lagati, a stalno isticati kako uvijek govori istinu. 4) Pretvaranje neistine i laganja u nešto simpatično, čak u sposobnost snalaženja u teškim situacijama. 5) Korištenje svih sredstava dopuštenih i nedopuštenih, moralnih i nemoralnih, u cilju ostvarivanja političke karijere. Više o mesićizmu može se doznati iz članka koji prenosimo u cijelosti.

Detalji

Objavljeno: 26. travnja 2007.

Kada su se dolaskom koalicijske vlade 2000. godine na vlast smijene izvodile kao na tekućoj traci mnogi su primijetili kako je jedan od rijetkih izuzetaka od toga pravila bio Mladen Anić, direktor Zoološkog vrta u Zagrebu. Neki su tada procijenili da je uzrok tome jednostavno činjenica da spomenuti posao ne bi nitko tako uspješno radio, odnosno da bi eventualne njegove zamjene mogle ugroziti rad zoološkog vrta, odnosno opstanak njegovih stanovnika. No, po svemu sudeći taj problem je napokon nakon sedam godina riješen, i Mladen Anić razriješen je ovaj tjedan sa svoje dužnosti bez ikakvih objašnjenja.

Detalji

Objavljeno: 26. travnja 2007.

Sada kada se političke manipulacije Haaškog suda više ne mogu sakriti, osim možda jedino u Hrvatskoj gdje u dobrom dijelu medija i političara još uvijek politika ovog suda uživa otvorenu potporu, jedan po jedan javljaju se ljudi koji su radili za tužiteljstvo prebacujući krivnju za ovakvo stanje na rad Carle del Ponte. Posljednji u nizu je Graham Blewitt, koji je više od deset godina bio zamjenik glavnog tužitelja Haaškog suda. On je za sarajevski Dnevni avaz ustvrdio kako u dogovorima s Beogradom nije sudjelovao: "Takvo ponašanje bilo je ne samo neprikladno i neprofesionalno nego i protiv žrtava kojima služimo. Kako je vrijeme odmicalo, ona se ponašala sve neprofesionalnije.". Svoju profesionalnost Graham Blewitt nije našao za shodno komentirati, no mi hoćemo. Dakle, i pored opće amnezije koja djelomično vlada hrvatskim medijima, vrlo se dobro sjećamo kako je Blewitt bio taj koji je još 1994., dakle prije Oluje, dogovarao suradnju sa Savom Štrbcom (članom triju vlada pobunjenih Srba) i njegovim Veritasom, "nevladinom i nestranačkom organizacijom koju su krajem 1993. godine osnovali građani s područja Republike Srpske Krajine".

Detalji

Objavljeno: 25. travnja 2007.

Donosimo iz Hrvatskog slova urednički komentar na temu zašto rad Marka Perkovića Thompsona izaziva osporavanja, podmetanja i zabrane. Tako Piskač primjećuje: "Thompson je okrenuo jugologiku o tomu kako je Jugoslavija - "jedinstveno kulturno područje", a to je jugokomunistički neoprostivo. Pokazao je kako se može opstati i na "skraćenom tržištu" - u okviru hrvatske države - što je isto jugokomunistički neoprostivo, kao i sa stajališta Hrvatske gospodarske komore Nadana Vidoševića. Thompson je pokazao i hrvatskom katoličkom laikatu kako se upornim radom može svjedočiti čak i na estradi - postao je najangažiraniji laik hrvatske estrade. Njega ne mogu, poput generala Ante Gotovine, umiroviti, locirati, uhititi i transferirati, niti zatvoriti u sakristiju. Ta, u pitanje bi došla "multikulturalnost", "tolerancija", "sloboda", "ljudska prava", itd., pa je najbolje posegnuti za starim, prokušanim, totalitarnim komunističkim etiketama kreiranim specijalno za Hrvate i gene kamene.".