- Detalji
Čini se da most za Pelješac, koji se u zadnje vrijeme svako malo u nacrtima podizao zbog zahtjeva iz Bosne i Hercegovine, nikada ne će biti dovoljno visok. Naime, član državne Komisije za granice Bosne i Hercegovine, Mugdim
Čukle, izjavio je kako "razgraničenje na
moru između Hrvatske i BiH nije završeno i zbog toga se mora prekinuta
svaka aktivnost. Ako Hrvatska to ne prihvati, onda BiH mora tražiti
svoje rješenje preko suda, a ne arbitražom". Čukle je još dodao: "Tek kada se uradi posao oko teritorijalnih voda u skladu s
konvencijama UN-a, onda će se u tom kontekstu moći gledati i priča o
pelješkom mostu i o tome ispunjava li uvjete ili ne”. Više pojedinosti se može pročitati u nastavku iz članka kojeg prenosimo iz Dnevnog lista.
- Detalji
Iz prošlog broja Hrvatskog lista prenosimo članak Slavena Letice na temu povijesnog nasljeđa koje opterećuje cjelokupno hrvatsko društvo. Točnije, Letica se osvrće na pitanja kardinala Bozanića postavljena u propovijedi na bleiburškom polju koja su s mrtve točke pokrenula ozbiljniju kritičnu raspravu o hrvatskoj komunističkoj prošlosti. U svezi sa saborskom deklaracijom o osudi komunističkih zločina Letica je iznio svoja iskustva i razmišljanja koja, dojma smo, malo previše pojednostavljuju stvari: "Iako sam predložio "lustracijski paragraf" bio sam svjestan kako će me HDZ-ova većina, sa svojim koalicijskim partnerima, zamoliti da ga uklonim iz završnoga teksta da bi mi pružila glasačku potporu. Razlog za to nije navodni "strah HDZ-a od lustracije", već činjenica što je ta stranka svjesna kako je agresija na našu zemlju 90-ih godina prošloga stoljeća proces lustracije učinila krajnje složenim. Naime, na tragu poznate Tuđmanove teze o "nacionalnom pomirenju", u obranu zemlje i naroda uključili su se i mnogi ljudi koji su sudjelovali u gušenju ljudskih prava pa i u počinjenju zločina u doba totalitarnoga jugo-komunističkoga poretka. Istodobno, mnogi komunistički disidenti postali su sudionicima agresije na Lijepu Našu, pa i počinitelji pojedinačnih i masovnih zločina. Upravo zbog toga krajnje složenoga i kontroverznoga povijesnoga nasljeđa, danas je vrlo teško ozakoniti i provesti lustraciju, jer se u javnosti stalno sukobljava nekoliko nepomirljivih lustracijskih paradigmi i pokreta.".
- Detalji
U Vjesniku je
Silvana Oruč Ivoš prokomentirala temu političkih manipulacija i sukoba interesa, ilustrirajući je s tri primjera. Silvana Oruč Ivoš osvrće na se prvo na prijedlog predsjednika Zorana Milanovića da se Hrvatima iz BiH ukine pravo glasa, a onda raspravlja sukoba interesa u slučaju Radimira Čačića i predsjednice udruge GONG Suzane Jašić, o čemu smo već pisali na našem portalu. Što se GONG-a tiče, umiješani u cijelu aferu se očigledno nisu uspjeli dogovoriti kako će se javnosti prikazati brojke: "Na jednom saborskom odboru otvorila se rasprava o tome je li
predsjednica udruge Gong (Građani organizirano nadgledaju glasovanje) i
članica Programskog vijeća HRT-a Suzana Jašić isto tako u sukobu
interesa. I to zato što su toj udruzi koja promatra izbore i kad oni
jesu i kad nisu, prema onome što su sami objavili na svojim
web-stranicama, donacije od HRT-a nenormalno porasle (recimo na 12
milijuna kuna godišnje) od kada je Jašić članica vijeća te kuće. Iako
saborski odbor o tome nije mogao donijeti konačnu odluku jer je
mišljenje zastupnika bilo podijeljeno, razvidno je da Jašić po tom
pitanju nije u sukobu interesa. Naime, ono što su objavili na svojim
web-stranicama neistina je. Novi ravnatelj HRT-a Vanja Sutlić pojasnio
je da se reklame koje HRT objavljuje Gongu ubrajaju u kategoriju općih
informacija koje moraju objaviti.".
- Detalji
Kako javlja Hina, u subotu je uhićeno šest osoba, od kojih su tri potpredsjednika Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP). Njih se sumnjiči da su bili dio korupcijskog lanca, pri čemu su sami na
burzi kreirali uvjete pod kojima su kasnije kupovali dionice. Također ih se sumnjiči da su činili
malverzacije s državnim nekretninama koje su Hrvatskom fondu za privatizaciju bile dane na
raspolaganje. Donosimo i vijest Hine o tome što je o ovom slučaju izjavio predsjednik Vlade Ivo Sanader na izvanrednoj konferenciji za tisak. Dakle, on je između ostalog najavio i ukidanje Hrvatskog fonda za privatizaciju, što možda i nije tako loša ideja ako se uzme u obzir da su u malverzacije bili uključeni njegovi čelnici. Naime, teško je vjerovati da ove zlouporabe nisu loše utjecale na cijelu Fond. Mi se nadamo pak da je ovo tek prvi korak prema obračunu s krupnom korupcijom, a ne samo žrtva pješaka.
- Detalji
Prenosimo Hininu vijest o tome kako je Radio-televizija Federacije BiH
raskinula ugovor s jedinom novinskom agencijom u BiH na hrvatskom
jeziku, NINA-om, budući da prema direktoru RTV BiH "RTV Federacije BiH
više nema potrebe preuzimanja servisa vijesti na hrvatskom jeziku".
Događaj se "lijepo uklopio" u nedavnu fašističku izjavu jednog od
vodećih bošnjačkih intelektualaca Abdulaha Sidrana da je "jezik na
Federalnoj televiziji proustaški". Ozbiljnijih reakcija iz Hrvatske vjerojatno ne
će biti (voljeli bismo se bar jednom prevariti), a što se tiče
hrvatskih službenih predstavnika neka bude dozvoljeno primijetiti da su
oni trenutno valjda previše usredotočeni na podizanje mosta
za Pelješac za još desetak metara prema naputcima iz Sarajeva, zbog čega je
ponovno odgođen početak njegove izgradnje. Osim Hinine vijesti, u
nastavku se može pročitati i članak s više pojedinosti Ivane Marić o odluci
Radio-televizije Federacije BiH koji prenosimo s portala Dnevni-list.ba. (djl)
- Detalji
Iz novog broja Glasa Koncila prenosimo komentar Ivana Miklenića o već, zapravo, započetoj predizbornoj promidžbi. Autor u svojoj raščlambi pripreme stranaka za izbore i uloge medija ističe da: "Naši političari svoju ulogu vide tek karijeristički, a sebe kao neku "posvećenu"
klasu koja će biti dorasla svim pitanjima čim dobije u ruke vlast i moć." Srž komentara sadržana je u autorovoj rečenici: "Stranke umjesto da svoje članove osposobljavaju za
rješavanje bitnih društvenih problema, doškolavaju ih za javno istupanje, što bi
se moglo protumačiti kao specijalizacija za još bolje obmanjivanje birača".
- Detalji
Prenosimo s portala Hrvati AMAC stilski možda nedorađen, ali sadržajno cjelovit i nešto oštriji komentar rada hrvatske diplomacije. Ukratko, autor se osvrće na način na koji su njemački mediji (televizija) prenijeli vijest o presudi Milanu Martiću, pri čemu je rečeno da je on osuđen radi protjerivanja "stotina Hrvata" za vrijeme balkanskog rata: "Kada čovjek čuje tu skandaloznu brojku od protjerivanja stotina Hrvata
umjesto ispravno stotina tisuća Hrvata, ne može doći sebi. ARD i ZDF su
povodom uhićenja Ante Gotovine isto pričali gluposti te ga spominjali u
istom kontekstu sa srpskim fašistima i masovnim ubojicama Karadžićem i
Mladićem, te su navodili da je on optužen za naređivanje zločina ili
tako nešto, što uopće ne stoji u optužnici. Protiv Hrvata može pričati svatko što hoće - japanski diplomati bi odavno izvršili harakiri, hrvatski dajte bar ostavku.
Gdje je u ovome svemu hrvatska diplomacija i stranke, lobiji, pravnici,
itd., da nema nikoga da tuži ARD ili ZDF pa da se bolje drugi put
informiraju prije nego nadodaju i blate... Do kada će nam bivša komunistička genocidna aristokracija krojiti
medijske, pravne, političke i nažalost diplomatske standarde, zbog
kojih se ništa pametno ni pozitivno o Hrvatskoj ne zna ako to nisu
raširili njeni iseljenici, naši prijatelji po svijetu i ostali
idealisti, dok naši plaćeni neradnici provode životni odmor na trošak
hrvatskih poreznih obveznika.".
- Detalji
Donosimo pregled tjedna Milana Ivkošića koji redovito subotom izlazu u Večernjem listu. Kako smo ovog tjedna dosta pažnje posvetili Matičinom novom pravopisu, u ovom uvodu odlučili smo se izdvojit komentar Ivkošića na ovu temu: "Od danas je “na tržištu” još jedan pravopis, izdavač mu je Matica
hrvatska, a autori su Lada Badurina, Ivan Marković i Krešimir
Mićanović. Riječi “na tržištu” napisao sam pod navodnim znacima jer ih
je u jednom razgovoru upotrijebio jedan od autora, Mićanović. Pa kad je
već novi pravopis na tržištu, kao krumpir, juneća rebra, gaćice ili
Severinina ploča, treba se i tržišno ponašati, razlikovati dobru robu
od loše. A kao novinar, lektor i profesor književnosti, koji je jedva
čuo za spomenute autore, priklonit ću se autorima Babić-Ham-Moguš te
Radoslavu Katičiću i drugim autoritetima koji njihov pravopis
preporučuju. Pravopis ne prave pastusi nego stručnjaci, a jedini razlog
da se više povjeruje Matičinim autorima mogla bi biti njihova relativna
mladost. Nejasno je zašto se ne bi sutra dogovorila neka nova trojka da
napravi još jedan pravopis, pa preksutra još jedna, te da se tako
ustali pravopisni obrt. Osim toga, Mićanović je u spomenutom intervjuu
protiv “ideološkog i političkog naboja” oko pravopisa, premda ističe
podudarnost Matičina pravopisa i pisanja u Glasu Koncila, što očito
treba poslužiti kao dokaz nacionalne i političke besprijekornosti
Matičinih autora. Bog i Matica! Što je isto kao: Zidić i Matica!".
- Detalji
Vjerojatno nema baš puno epizoda Latinice koje nisu izazvale proteste i zgražanje u javnosti. Od ovog pravila nije izuzetak ni epizoda pod naslovom "Život i smrt u NDH", emitirana na HRT-u u ponedjeljak 11. lipnja. Ovom prilikom prenosimo izjavu zagrebačkog pomoćnog biskupa Vlade Košića, predsjednika Komisije Hrvatske biskupske konferencije "Iustitia et pax", u svezi načina na koji je prikazana uloga Katoličke Crkve i osobito kardinala bl. Alojzija Stepinca. Košić ukazuje na stvari koje bi svima trebale biti jasne, ali odgovorni na HRT-u kao i u mnogo prijašnjih slučajeva nikako da čuju glas mnogih svojih revoltiranih pretplatnika: "Potpuno je neprofesionalno i nekorektno ponavljati zastarjele teze nastale u svrhu propagande u doba kad su vlasti progonile nadbiskupa Stepinca u ovo naše doba kad postoje vjerodostojne znanstvene povijesne studije o liku i djelovanju nadbiskupa Stepinca. Nema opravdanja što nije ili u studio pozvan ili što nije dobivena izjava svjedoka i povjesničara, crkvenog ili drugog, koji bi iznio stvarnu sliku o kardinalu Stepincu.".
Potkategorije
Hrvatska 4749
Magazin 94
Dokumenti 127
Afere 307
Jugo-ostavština 314
Mediji 276
Domovinski rat 435
Razgovori 356
Komentari 3224
Svijet 2555
Sport 176
Sport
Politika 4288
Gospodarstvo 998
Zagreb 242
Inozemni tisak 1460
Potpora
Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.
Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

Telefon
Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.
AKT
Poveznice
Snalaženje
Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".
Administriranje
HR kalendar
- 15. lipnja 1573. umro Antun Vrančić
- 15. lipnja 1881. umro Franjo Krežma
- 15. lipnja 1910. otvoren bosansko-hercegovački sabor
- 15. lipnja 1993. u Biogradu stradali civili
- 16. lipnja 1846. V. Babukić imenovan prvim prof. hrv. na zagrebačkoj Akademiji
- 16. lipnja 1991. prva borbena akcija Hrvatskog ratnog zrakoplovstva
- 16. lipnja 1993. zločini bošnjačko-muslimanskih snaga na Busovačkim Stajama
- 16. lipnja 1993. umro fra Lucijan Kordić
Pretraži hkv.hr
Kontakti
KONTAKTI

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Elektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

