Dva dana prije isteka 2006. godine krojači svjetskog poretka odlučili su se pogubiti Sadama Huseina, bivšeg iračkog diktatora koji je u grob poslao desetke tisuća građana države kojoj je bio na čelu od početka osamdesetih godina prošlog stoljeća. On je također odgovoran za pokretanje rata između Iraka i Irana, koji je usput budi rečeno vodio uz američku podršku, a u kojem je poginulo procjenjuje se oko milijun ljudi. Stoga se Sadama ne može previše žaliti. No, način na koji je njegovo pogubljenje medijski plasirano cijeloj planeti upravo u božićno vrijeme izazva gnušanje i odvratnost.

 

 

Iako možda mišljenja dr. Slavena Letice često treba gledati u kontekstu njegovih političkih ambicija, tekst objavljen u Hrvatskom listu u kojem se komentira rad prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana i rad današnjeg predsjednika, Stjepana Mesića, privukao je našu pažnju. U svom tekstu dr. Letica se pita kome je sve potreban ovakav predsjednik kakav je Stjepan Mesić, dajući i jasne odgovore.

 

 

Zoran Vukman se u zadnjem broju Hrvatskog slova osvrnuo na 2006. godinu. Prilike u Hrvatskoj sažeto je opisao ovim riječima: "Pišući ovaj članak, pomislio sam, hajdemo jednom krenuti od onoga što je bilo dobro, što budi nadu, ali ni uz najbolju volju ne mogu se sjetiti ničega čime su nam vlastodršci i državne ustanove pobudile tračak dostojanstva i optimizma u prošloj godini. Možda je jedan od najvećih uspjeha Sanaderove politike pomor pilića i kokoši u suzbijanju virusa ptičje gripe.".

 

 

U nedavnom razgovoru za Slobodnu Dalmaciju, mons. dr. Mile Bogović, gospićko-senjski biskup, objasnio je još jednom razloge zbog kojih su biskupi i akademici reagirali u slučaju Glavaš. Ovo je bilo potrebno, jer u halabuci koju danas dižu mediji u Hrvatskoj često se potpuno izgubi glas razuma, a događaji poprime krivo tumačenje. Izdvajamo: "To nije bila naredba (apel biskupa i akademika, op. ur.), nego skretanje pozornosti na čovjeka kojeg ne obilježava samo zlo, kakvu sliku uporno stvaraju mediji, nego i dobre strane, što je i on sam štrajkom glađu pokušavao dokazati.".

 

 

Iz neslužbenih izvora saznaje se da je predsjednik Vlade Republike Hrvatske Ivo Sanader pisao podtajniku State Departmenta Nicholasu Burnsu u svezi sa stanjem u Bosni i Hercegovini. Kako tvrdi Večernji list, u tom pismu Sanader se zalaže za "ukidanju dvoentitetskog načina glasovanja", "jačanju ovlasti države", i za ostanak Ureda visokog predstavnika u BiH. Članak iz Večernjeg lista prenosimo u cijelosti.

 

 

Kako piše Večernji list, Srbija je najavila da će otvoriti arhive zloglasnih vojnih obavještajnih službi bivše Jugoslavije iz razdoblja od 1945. do 1975. godine. Ovi dokumenti obuhvaćaju rad Odjeljenja za zaštitu naroda (OZNA), rad Kontraobavještajne službe (KOS), kao i rad obavještajne službe Jugoslavenske narodne armije (JNA). OZNA je osnovana 1944. godine, i njezin rad bio je podijeljen u četiri odsjeka. Za rad u inozemstvu i na teritoriju pod Njemačkom kontrolom bio je zadužen Prvi odsjek, Drugi odsjek je radio na teritoriju pod kontrolom komunističke vlasti, Treći odsjek imao je protuobavještajne zadaće, dok se Četvrti odsjek bavio statističko-tehničkim radom. 1946. godine od Prvog i Drugog odsjeka OZNE osniva Uprava državne bezbjednosti (UDB-a) pri Ministarstvu unutarnjih poslova, dok se od Trećeg odsjeka OZNE osniva Kontraobavještajna služba Jugoslavenske armije (KOS) pri Ministarstvu narodne obrane. 1955. godine KOS je transformiran u službu sigurnosti JNA.

 

 

U trenutku kada su u Haagu već davno bile na desetke tisuća stranica raznih dokumenata i transkripata vezanih uz stvaranje hrvatske države, 2006., uoči proslave godišnjice akcije Bljesak, mogli smo saznati da Ministarstvo obrane Republike Hrvatske odbija objaviti imena poginulih u toj akciji iz sastava Hrvatske vojske, smatrajući ih "državnom tajnom". Danas se, po novom, od javnosti taji i popis branitelja i sudionika Domovinskog rata koji trenutno broji oko 490 tisuća građana. I tako, dok se neke strane obavještajne službe i vlade mogu namiriti informacijama iz haaških arhiva po volji, građanima Republike Hrvatske nisu dostupne ni osnovne informacije o žrtvama i sudionicima Domovinskog rata. Prenosimo dijelove članka objavljenog u tjedniku Hrvatski list u svezi s popisom branitelja i sudionika Domovinskog rata.

 

 

Kako javlja Večernji list, Mirko Galić, glavni ravnatelj HRT-a, po svemu sudeći odlazi u Pariz na dužnost veleposlanika Republike Hrvatske: "Iako nema službenih potvrda, gotovo je posve sigurno da je agrément koji je Mirko Galić trebao dobiti iz Francuske za veleposlaničko mjesto u Parizu napokon stigao. To znači da će cijela procedura imenovanja sada ući u završnu fazu i da nitko s francuske strane nije Galiću osporio gostoprimstvo u Parizu.". Vezano uz ovu vijest, prenosimo tekst koji smo našli na http://mediain.bloger.hr/, a u kojem se iznose neki zanimljivi komentari manje poznatih elemenata Galićevog životopisa.