Detalji

Objavljeno: 26. travnja 2007.

Hina je u jednoj od svojih vijesti danas javila da je premijer Ivo Sanader pozdravio jučerašnju Rezoluciju Europskog parlamenta o Hrvatskoj. Premijer je s tim u svezi rekao na početku Vladine sjednice kako Europski parlament potvrđuje napredak Hrvatske na putu ka punopravnom članstvu u EU, a prvi put spominje 2009. kao datum priključenja Uniji. Međutim, izjave kojima hrvatski političari časte domaću javnost često nemaju puno veze sa stvarnim činjenicama. Tako tek iz druge Hinine vijesti saznajemo na koji način odista treba tumačiti spominjanje 2009. u Rezoluciji. Naime, austrijski socijalistički zastupnik Europskog parlamenta i izvjestitelj za Hrvatsku Hannes Swoboda rekao je da se "stvarni" ulazak Hrvatske u Europsku uniju ne može očekivati prije 2010. ili 2011. godine: "Godine 2009. bira se novi saziv Europskog parlamenta pa bi stari Parlament još mogao glasovati o pristupu. Međutim, trebaju mjeseci da se tako komplicirani kompleks ugovora formulira do kraja. Stvarni pristup tako ne će biti moguć prije 2010. ili 2011. godine".

Detalji

Objavljeno: 26. travnja 2007.

U zadnjem broju Hrvatskog lista Zdravko Tomac raspravljajući rad predsjednika Republike Hrvatske odredio je pet načela "mesićizma". 1) Jedno govoriti, a suprotno tomu raditi. Stalno se pozivati na nužnost postupanja u skladu sa zakonima, a osobno u ostvarivanju svojih političkih ciljeva, kršiti zakone i potkopavati pravnu državu. 2) "Quod licet jovi non licet bovi", tj. "ozakonjenje djelovanja na osnovu dvostrukih kriterija", po kojima bi dopušta raditi ono što kod drugih žestoko kritizira. 3) Lagati, a stalno isticati kako uvijek govori istinu. 4) Pretvaranje neistine i laganja u nešto simpatično, čak u sposobnost snalaženja u teškim situacijama. 5) Korištenje svih sredstava dopuštenih i nedopuštenih, moralnih i nemoralnih, u cilju ostvarivanja političke karijere. Više o mesićizmu može se doznati iz članka koji prenosimo u cijelosti.

Detalji

Objavljeno: 26. travnja 2007.

Kada su se dolaskom koalicijske vlade 2000. godine na vlast smijene izvodile kao na tekućoj traci mnogi su primijetili kako je jedan od rijetkih izuzetaka od toga pravila bio Mladen Anić, direktor Zoološkog vrta u Zagrebu. Neki su tada procijenili da je uzrok tome jednostavno činjenica da spomenuti posao ne bi nitko tako uspješno radio, odnosno da bi eventualne njegove zamjene mogle ugroziti rad zoološkog vrta, odnosno opstanak njegovih stanovnika. No, po svemu sudeći taj problem je napokon nakon sedam godina riješen, i Mladen Anić razriješen je ovaj tjedan sa svoje dužnosti bez ikakvih objašnjenja.

Detalji

Objavljeno: 26. travnja 2007.

Sada kada se političke manipulacije Haaškog suda više ne mogu sakriti, osim možda jedino u Hrvatskoj gdje u dobrom dijelu medija i političara još uvijek politika ovog suda uživa otvorenu potporu, jedan po jedan javljaju se ljudi koji su radili za tužiteljstvo prebacujući krivnju za ovakvo stanje na rad Carle del Ponte. Posljednji u nizu je Graham Blewitt, koji je više od deset godina bio zamjenik glavnog tužitelja Haaškog suda. On je za sarajevski Dnevni avaz ustvrdio kako u dogovorima s Beogradom nije sudjelovao: "Takvo ponašanje bilo je ne samo neprikladno i neprofesionalno nego i protiv žrtava kojima služimo. Kako je vrijeme odmicalo, ona se ponašala sve neprofesionalnije.". Svoju profesionalnost Graham Blewitt nije našao za shodno komentirati, no mi hoćemo. Dakle, i pored opće amnezije koja djelomično vlada hrvatskim medijima, vrlo se dobro sjećamo kako je Blewitt bio taj koji je još 1994., dakle prije Oluje, dogovarao suradnju sa Savom Štrbcom (članom triju vlada pobunjenih Srba) i njegovim Veritasom, "nevladinom i nestranačkom organizacijom koju su krajem 1993. godine osnovali građani s područja Republike Srpske Krajine".

Detalji

Objavljeno: 25. travnja 2007.

Donosimo iz Hrvatskog slova urednički komentar na temu zašto rad Marka Perkovića Thompsona izaziva osporavanja, podmetanja i zabrane. Tako Piskač primjećuje: "Thompson je okrenuo jugologiku o tomu kako je Jugoslavija - "jedinstveno kulturno područje", a to je jugokomunistički neoprostivo. Pokazao je kako se može opstati i na "skraćenom tržištu" - u okviru hrvatske države - što je isto jugokomunistički neoprostivo, kao i sa stajališta Hrvatske gospodarske komore Nadana Vidoševića. Thompson je pokazao i hrvatskom katoličkom laikatu kako se upornim radom može svjedočiti čak i na estradi - postao je najangažiraniji laik hrvatske estrade. Njega ne mogu, poput generala Ante Gotovine, umiroviti, locirati, uhititi i transferirati, niti zatvoriti u sakristiju. Ta, u pitanje bi došla "multikulturalnost", "tolerancija", "sloboda", "ljudska prava", itd., pa je najbolje posegnuti za starim, prokušanim, totalitarnim komunističkim etiketama kreiranim specijalno za Hrvate i gene kamene.".

Detalji

Objavljeno: 25. travnja 2007.

Detalji

Objavljeno: 25. travnja 2007.

Andrija Bauer komentirao je u Hrvatskom slovu više apsurda vezanih za odnose hrvatske službene politike prema Haškom sudu, zaključujući: "Zapravo je nevjerojatno kojom je brzinom, u državi koja je doslovce prije samo desetak godina u obrambenom ratu junački krvarila da bi opstala i preživjela, odjednom nametnuta percepcija kako za nju nema budućnosti, ako se ne odrekne vlastitog identiteta i nacionalne svijesti, za koje nam k(l)ažu da su odavno prevladane. Začudo, takva pravila ponašanja nije moguće zamijetiti ni u "regiji", kamoli u Uniji". Mi bi dodali da do ovakvog razvoja događaja nikada ne bi došlo kada bi ljudi koji sudjeluju u vlasti razumjeli smisao vlastite države. Nažalost, situacija je u Hrvatskoj je upravo obrnuta od one kakva bi trebala biti. Što se više udaljavamo od vlasti to je shvaćanje nacionalnih interesa bolje, što zorno svjedoči o duboko ukorijenjenom kolonijalnom mentalitetu vladajućih struktura.

Detalji

Objavljeno: 24. travnja 2007.

Kako se doznaje iz Hinine vijesti, "Documenta - Centar za suočavanje s prošlošću" priopćio je danas da otvoreno pismo akademika HAZU-a i povjesničara glede udžbenika povijesti doživljava kao "otvoreni poziv na prekrajanje povijesti". Prvo što ovdje treba primijetiti je kako je sadržaj ovog pisma po običaju uglavnom prešućen u medijima, pa veći dio javnosti ne zna što u njemu piše. Jedan od rijetkih izuzetaka je naš portal koji je pismo 20 akademika i 10 povjesničara objavio još prije dva tjedna, pa naši čitatelji mogu sami provjeriti da li su se potpisnici primili prekrajanja povijesti ili ne. No, ono što je ovdje posebno drsko je to što se za riječ na temu prekrajanja povijesti javila nevladina udruga koja je u Zagrebu početkom veljače, s još dvije udruge iz Beograda i Sarajeva, organizirala Međunarodnu konferenciju o utvrđivanju istine nakon ratnih sukoba.