Nakon gornjeg članka u kojeg se vidi posvemašnja neučinkovitost sustava kada je u pitanju organizirani kriminal, odnosno preprodaja droge, donosimo članak iz Vukovarskih novina koji opisuje sramotnu sporost u rasvjetljivanju ratnih zločina, odnosno nestanka 13 Hrvata iz mjesta Sotin: "U namjeri da sami okončaju mučnu potragu za onima kojih nema već 16 godina, a njihove krvnike konačno privedu licu pravde, sotinski Hrvati okupljeni u neformalnom Odboru za nestale već desetak mjeseci, na vlastitu se ruku, bave poslovima policijskih istražitelja, ali, sudeći po svemu, i lovaca na ratne zločince. - Preko "tajnih kanala" došli smo do adresa i telefonskih brojeva četvorice optuženika za ratni zločin iz '91. u Sotinu. Uslijedili su iscrpni pregovori i na kraju smo se sastali s njima u Srbiji. Iako nerado, ipak su pristali razgovarati - priča Igor, te dodaje kako je u potrazi za ocem, bez razmišljanja, bio spreman učiniti sve. Pa i zakoračiti na tlo države, koja krije moguće sotinske ubojice, bez ikakvih jamstava da će odande otići žive glave.". A mi se još jednom pitamo što čeka Državno odvjetništvo?

 

 

Prenosimo iz Slobodne Dalmacije ispovijest Mile Zdilar, majke ovisnika o teškim drogama, koja iz prve ruke otkriva spregu rasparčavača droge i policije: "Tražila sam razgovor s glavnim inspektorom za droge u Splitu. Primio me kao sestru, saslušao, obećao da će se stvari promijeniti. Kazala sam mu sve što znam, imena, baš sve, pa i kriminalna djela za koja znam da ih je počinio moj Stanislav, ali opet se ništa nije dogodilo. Dva sata kasnije, kad sam se vratila kući, stigla mi je sms-prijetnja glavnog dilera, da će me ubiti, da će mi dignuti kuću u zrak, i da on svuda ima svoje ljude." Na ove optužbe Nino Ćurić, načelnik Operativno komunikacijskog centra Policijske uprave splitsko-dalmatinske, je lakonski ustvrdio: "Zasigurno da naši inspektori rade savjesno svoje poslove, tu je sve čisto, i nema riječi o bilo kakvoj povezanosti s ljudima s kojima su direktno u sukobu...". A mi se pitamo što čeka Državno odvjetništvo, prisjećajući se izjave predsjednika Sabora Vladimira Šeksa dane prilikom imenovanja Mladena Bajića za glavnog državnog odvjetnika: "Državno odvjetništvo ima neobično važnu ulogu u ostvarenju vladavine prava i zaštiti sloboda i prava građana. Jednodušnu podršku koju ste dobili prate i velika očekivanja od vas osobno i od Državnog odvjetništva u cjelini. Nadam se da ćete ih ispuniti, posebice u progonu najtežih kaznenih djela, organiziranoga kriminala i korupcije, kako bi se ta rak-rana hrvatske države i društva, sa svim svojim pipcima, kracima i polipima što djelotvornije uklonila.".

 

 

Kako javljaju agencije, Milan Martić osuđen je na 35 godina zatvora na sudu u Den Haagu. U obrazloženju presude između ostalog stoji kako je Martić bio sudionik udruženog zločinačkog pothvata koji je vodio bivši jugoslavenski predsjednik Slobodan Milošević, te da je sudjelovao u etničkom čišćenju nesrpskog stanovništva s dijelova hrvatskog teritorija. Ovo obrazloženje dakle podrazumijeva da je na Hrvatsku izvršena agresija, što se počelo gubiti iz vida čak i u Hrvatskoj. Nama preostaje za ponadati se kako će ova presuda uskoro postati pravomoćna, odnosno da se ne će dogoditi kao u slučaju Dokmanović da optuženik noć prije izricanja pravomoćne presude sebi oduzme život.

 

 

Povodom susreta predsjednika hrvatske Vlade Ive Sanadera s američkim predsjednikom Georgeom W. Bushem portal Index.hr objavio je razgovor s Brankom Salajem, u kojem su raspravljeni argumenti hrvatskih političara za ulazak Hrvatske u NATO. I dok nije za očekivati da bi se današnji vodeći hrvatski političari osudili suprotstaviti pritiscima da i hrvatski vojnici sudjeluju u operacijama NATO-a, budući da se gotovo pri svim važnijim odlukama prvo osluškuju mišljenja zapadnih prijestolnica, ipak smo dojma kako bi ulazak Hrvatske u NATO mogla pratiti objašnjenja koja ne vrijeđaju zdrav razum. Primjerice, teško je išta dodati onome što je Salaj primijetio: "Imbecilna mi je tvrdnja kako do rata ne bi došlo da smo `91. bili u NATO-u i nikako mi nije jasno kako hrvatsko glasačko tijelo uopće prihvaća takve navode. Kao prvo, Hrvatske tada nije ni bilo, a u trenutku kad je nastajala Europa je imala priliku zaustaviti agresiju, ali to nije napravila. Reći da bi nešto bilo drukčije da smo onda bili u NATO-u jednostavno je neozbiljno". Netko će reći kako ovakva "imbecilna" objašnjenja više iskaz pokoravanja volji stranih čimbenika, nego što su pokušaj uvjeravanja hrvatske javnosti u svrsishodnost pristupanja NATO-u.

 

 

Iz Vjesnika prenosimo napis Silvane Oruč Ivoš u kojem se ona osvrće na netom izašlu knjigu don Ivana Grubišića, svećenika, sociologa i politologa. Knjiga nosi naslov "Čovjek nadasve 7", odnosno radi se o sedmoj knjizi iz Grubišićevog slijeda "Čovjek nadasve". Grubišić se u posljednjoj knjizi žali kako ga se špijunira, proganja, i sprječava u napredovanju... S druge strane, autorica podsjeća kako je nakon 2000. godine Grubišić, između ostalog, bio član Vijeća HRT-a, kao i Vijeća za telekomunikacije. Imajući ove činjenice u vidu zadnji uradak i nastup don Ivana Grubišića neodoljivo podsjećaju na javne nastupe nekih moćnika iz razdoblja komunizma koji, kada su suočeni s iznošenjem zlodjela koja su činili tijekom komunizma, počinju tvrditi da ih se proganjana. Žarko Puhovski koji je lažno svjedočio u montiranim procesima je dobar primjer za to. Zato se danas bilo kakvi pokušaji razgovora o nedjelima iz razdoblja komunizma u većini hrvatskih "nezavisnih" medija nazivaju "lovom na vještice". Kako tvrdi gđa. Oruč Ivoš, koja je i sama kao novinarka prisustvovala sjednicama bivšeg Vijeća za telekomunikacije, don Grubišić je nakon 2000. godine stigmatizirao i optuživao brojne ljude. Uostalom, i sada je očigledno u milosti pojedinih medija, što nije posebno teško povezati s njegovom stalnom kritikom Katoličke crkve. (djl)

 

 

Donosimo vijesti o rezultatima parlamentarnih izbora u Francuskoj i Belgiji. Čini se da je nakon pobjede na predsjedničkim izborima u Francuskoj, spretnim sastavljanjem medijski atraktivne vlade koja uključuje pojedince iz vrlo različitih dijelova političkog spektra, Nicolas Sarkozy osigurao uvjerljivu pobjedu nakon prvog kruga jučer održanih parlamentarnih izbora u Francuskoj. Što se tiče Belgije, predviđa se kako će pobjedu odnijeti političke stranke koje se zalažu za daljnju federalizaciju ove zemlje, odnosno da premijer Guy Verhofstadt, flamanski liberal, ne će dobiti i treći uzastopni mandat za sastavljanje Vlade.

 

 

Prenosimo više kolumni iz hrvatskog tiska u kojima se raspravlja izbor Zorana Milanovića za novog predsjednika SDP-a. I dok se Zoran Vukman, Milan Ivkošić i Silvana Oruč Ivoš zapravo slažu u ocjeni kako novi predsjednik SDP-a ne donosi ništa posebno novoga naspram politike Ivice Račan, kolumnistica Glasa Slavonije Helena Puljiz piše: "...nije slika sve i nije samo scenska pojava ono čime Milanović sada plijeni pozornost potencijalnih biračica i birača. Tom mlađahnom političaru, srećom, nedostaje i sanaderovske bahatosti i Račanove neodlučnosti.". No, Helena Puljiz u nastavku nažalost nije objasnila podrobnije koja to svojstva osim modernije pojave izdvajaju Zorana Milanovića od Ivice Račana, čime bi ukazala u čemu drugi ovdje preneseni kolumnisti griješe. Ipak, Helena Puljiz je sigurno dobro primijetila jednu stvar. Naime, da danas već i sama pojava u medijima može biti dovoljna za pobjedu u političkoj utakmici, pogotovo kada suprotna strana ništa konkretnog ne nudi. Štoviše, u medijskim igrama SDP je u prednosti: "HDZ nije izabrao pravi trenutak za održavanje konferencije za novinare kako bi se izjasnili o novom SDP-ovom predsjedniku jer netko tko tvrdi da mu je svejedno ne saziva izvanredne presice u devet navečer. A najvećom pogreškom čini nam se panični Sanaderov intervju “Večernjem listu” u kojemu je najavio kadrovske promjene u Vladi ako dobije još jedne izbore. Poslužio se starom HDZ-ovom forom kadrovskih križaljki zbog kojih su redovno osvajali medijski prostor, ali ovaj put time su samo pokazali slabost. Nepametno je, naime, unositi nered u ionako poljuljane vlastite redove u trenutku kada protivnik pokazuje izrazitu slogu i ostavlja dojam kako stvarno ima snagu boriti se za pobjedu do kraja.".

 

 

Nije trebalo dugo čekati da Zoran Milanović, novoizabrani predsjednik SDP-a, otkrije koliko ima osjećaja  za hrvatska nacionalne interese. Naime, ne u nekim hrvatskim novinama, već baš za sarajevski dnevnik "Dnevni avaz" Milanović je izjavio kako će se njegova stranka, pobijedi li na izborima, zauzeti da se Hrvatima u BiH ukine glasovanje na izborima ili referendumu u Hrvatskoj. Činjenica da je pitanje glasovanja dijaspore koje je propisano hrvatskim zakonodavstvom Milanović pokrenuo preko bosanskohercegovačkih tiskovina pokazuje kako, slično kao i Račan prije njega, ne razumije kako bi Hrvatska trebala biti jedini okvir u kojem se odvija unutarnjopolitička borba. Jer, ovdje se ne radi o ničemu drugome nego o tome da SDP-u nekoliko glasova u Saboru koje dijaspora donese u pravilu HDZ-u trn u oku. I to je nažalost jedino što izgleda Milanovića zanima u svezi s Hrvatima u Bosni i Hercegovini. Jer da nije, onda bi valjda za sarajevski dnevnik možda nešto i rekao o teškom položaju u kojem se nalazi hrvatski narod u susjednoj Bosni i Hercegovini. U nastavku donosimo razgovor Zorana Milanovića za Dnevni avaz, i Hininu vijest o tome.