Detalji

Objavljeno: 30. travnja 2007.

Kako javlja Jutarnji list, Denis Latin, odlukom Izvršnog odbora Udruženja novinara Srbije, dobitnik je ovogodišnje nagrade Zora, koja se dodjeljuje novinarima za osobite zasluge u širenju slobode medija u regiji. Nagrada će mu biti uručena 3. svibnja na svečanosti koja će se održati u Beogradu. Nama preostaje samo čestitati novinaru Denisu Latinu na još jednom velikom priznanju (op. ur., 15. svibnja 2007., Denis Latin je na kraju odbio primiti nagradu).

Detalji

Objavljeno: 30. travnja 2007.

Kako javlja Hina, poljski konzervativni predsjednik Lech Kaczynski izrazio je u nedjelju svoju solidarnost s Estonijom koja se našla na udaru gnjeva Moskve i postala poprište unutarnjih nemira nakon premještanja spomenika sovjetskim vojnicima iz središta Tallinna. "Svi se grobovi moraju poštovati", rekao je Lech Kaczynski, i dodao "no svi spomenici i svi simboli komunističke diktature, elementi strani poljskoj tradiciji, trebaju nestati".

Detalji

Objavljeno: 30. travnja 2007.

Obraćajući se Talijanskom institutu za kulturu u Zagrebu hrvatski književnik M. Pešorda je napisao: "Vi ste ljubazno obavijestili hrvatsku javnost da će NJ. E. Alessandro Grafini uručiti u ponedjeljak odlikovanje predsjednika Talijanske Republike profesoru Predragu Matvejeviću, talijansko - hrvatsko - bosanskohercegovačkom državljanu... U ime istine i slobode, u ime dosljedne obrane ugroženih temeljnih prava svakoga čovjeka pa i svojih vlastitih, prosvjedujem zbog vaše odluke da pravomoćno osuđenom difamatoru, nepopravljivom počinitelju nasilja nad istinom i čovjekom, profesoru P. Matvejeviću uručite odlikovanje u glavnom gradu Hrvatske, u gradu u kojemu je počinio zločin etiketirajući kao ekstremiste "talibane" hrvatske književnike Ivana Aralicu, Anđelka Vuletića i mene, dobitnike najviših priznanja Republike Hrvatske za doprinos u kulturi..."

Detalji

Objavljeno: 30. travnja 2007.

Obično se kaže "o pokojniku sve najbolje". Međutim, način na koji većina medija i hrvatskih političara komentira politički život Ivice Račana poprima oblik propagande bez zadrške. Primjerice, predsjednik Republike Stjepan Mesić u pismu članovima SDP-a je za Račana napisao: "Uz brojne političke i državne dužnosti koje je obnašao ostat će zapamćen kao čovjek koji je omogućio demokratske promjene u Hrvatskoj te kao premijer koji je Hrvatsku usmjerio na europski put… Na čelu Socijaldemokratske partije Hrvatske dao je neizmjeran doprinos ne samo u stvaranju, nego i u obrani i demokratskom razvoju Republike Hrvatske.". Predsjednik Sabora Vladimir Šeks poručio je između ostalog kako "gubitkom i smrću Ivice Račana Hrvatska ostaje osiromašena za jednog u političkim mjerilima značajnog, važnoga i velikog čovjeka". Ne možemo se oteti dojmu kako bi se o Račanovom doprinosu boljitku Republike Hrvatske trebalo i neposredno nakon njegove smrti objektivnije govoriti. Stoga, kako bi se čuli i disonantni tonovi u nastavku s portala Hrvati AMAC prenosimo kritički komentar o Ivici Račanu.

Detalji

Objavljeno: 29. travnja 2007.

I dok je javnost s velikim negodovanjem primila vijesti kako većinsko protivljenje hrvatskih građana ulasku u NATO našim političarima nije bitno, pripreme za ulazak Hrvatske u ovaj vojni savez su po svemu sudeći daleko odmakle. Tako je primjerice ministar obrane Berislav Rončević izjavio prije par dana kako očekuje da će Hrvatska u travnju iduće godine, na sastanku NATO-a u Bukureštu, dobiti pozivnicu za pristup tomu savezu. Članak iz Slobodne Dalmacije koji ovdje prenosimo iznosi neke pojedinosti o tome što će Hrvatska ponuditi i dati NATO-u.

Detalji

Objavljeno: 29. travnja 2007.

Prenosimo vijest Hine o smrti Ivice Račana: "Nakon kratke i teške bolesti u noći sa subote na nedjelju umro je Ivica Račan, bivši hrvatski premijer i donedavni predsjednik SDP-a, priopćio je Ured SDP-a za odnose s javnošću". U nastavku vijesti Hina daje kratki životopis Ivice Račana. 

Detalji

Objavljeno: 28. travnja 2007.

Prenosimo vijest Hine o rezultatima ankete Centra za istraživanje tržišta, prema kojima 91% građana Hrvatske smatra da Hrvatska ne treba odustati od tužbe protiv Srbije zbog genocida. Ta brojka ne čudi, ali trebalo bi čuditi ponašanje hrvatskih vlasti i medija. Hrvatska vlada, naravno, "razmatra situaciju" i, opet naravno, "učinit će sve najbolje za Hrvatsku". Tako se njen predstavnik Ivan Šimonović odmah po donošenju presude u sudskom postupku u kojem je Bosna i Hercegovina pokrenula protiv Srbije zbog genocida požurio izjasniti da bi Hrvatska trebala odustati od tužbe. Što se medija tiče, prvenstveno Hrvatske televizije, po kontakt emisijama koje su se bavile tim pitanjem moglo bi se zaključiti da je većina građana Hrvatske za odustajanje od tužbe. Naime, u emisijama HTV-a koje se bave temama od nacionalnog interesa, a koje vode "perjanice" hrvatskog novinarstva Bago, Merlić, Latin itd., uvijek gostuju naravno vrhunski eksperti i moralne vertikale hrvatskog društva, gospoda Puhovski, Šimonović, Kregar, Prodanović, i sl.. Ovi gosti javnosti odašilju uvijek jasne poruke. No, vidi peha, iako se to vješto skriva ovim porukama se uporno protivi ogromna većina hrvatskih građana. Razvidno je da je na djelu pluralizam javne nezavisne transparentne televizije, kojeg većina građana ne razumije, ili zapravo upravo suprotno, vrlo dobro razumije. (djl)

Detalji

Objavljeno: 28. travnja 2007.

Iz Hrvatskoga slova (broj 626) prenosimo razgovor s Tomicom Sertićem, vijećnikom općine Udbina. On opisuje sudbinu Udbinjana koji su 1942. morali pobjeći iz svojih domova pred naletom "partizana". Kao rezultat tog naleta većina hrvatskog stanovništva izbjegla je iz Udbine, čime je u potpunosti izmijenjena nacionalna struktura Udbine kao hrvatskog mjesta. Pojedinci koji su se poslije progona iz 1942. godine pokušali vratiti bili su zatvarani, mučeni i na kraju osuđeni kao "narodni neprijatelji", bez obzira radilo se o starim nemoćnim osobama, svećenicima ili pak bilo kom drugom. Danas, Tomica Sertić traži "povrat dostojanstava i prava za Udbinjane koji su 1942. protjerani bez prava na povratak". No, pravda će se teško dostići kada su današnje političke okolnosti, kako svjedoči Sertić, u nekim segmentima slične onima za i poslije drugog svjetskog rata: "Hrvati ne participiraju u izvršnoj vlasti općine Udbina. To je jedino mjesto gdje većina stanovnika ne sudjeluje u izvršnoj vlasti... Lakše Hrvatica postane dopredsjednica Vlade Srbije negoli Hrvat uđe u izvršnu vlast na Udbini."