Ljubomir ŠkrinjarLjubomir Škrinjar

Hrvatska svjetla i tame

Pregled reportaža

Džamija u Zagrebu

Šegrt Hlapić srušio džamiju u Zagrebu

Stu 14, 2011
"Pola vijeka hrvatske umjetnosti" naslov je prve svečane izložbe održane 1938. u novootvorenom Domu likovnih umjetnosti kralja Petra I. Velikog Oslobodioca na istoimenom trgu u središtu Zagreba, koji živi Zagrepčani i danas zovu Džamija. U svezi s ovim Meštrovićevim paviljonom moguće je postaviti nekoliko (retoričkih)…
0_knin_2008

Reportaža: Knin – posljednji Dan pobjede?

Kol 08, 2008
S vojno-redarstvenom akcijom Oluja je slomljena velikosrpska agresija i oslobođena Hrvatska. Oni koji su Hrvate pekli na ražnju, oni koji su hrvatskim braniteljima rezali genitalije i kopali oči, a zatim im sve to ugurali u usta i ubili, oni koji su Hrvate prisiljavali da jedu vlastite uši prije smrt, oni koji su…
0-ledm

Skulpture od leda u središtu Zagreba

Ožu 03, 2008
Poznati poljski umjetnici, Boguslawa Zena i Malgorzate Korenkiewicz ove su nedjelje na Trgu kralja Tomislava u Zagrebu izradili skulpturu morskog konjića iz leda. Spomenuti umjetnici iz Poljske izradom skulptura iz leda i snijega bave se već gotovo cijelo desetljeće te su za svoje radove dosad primili brojne nagrade.…

Ženski zborovi „Orač“ i „Tokyo Josei choir“ oduševili publiku

Tra 12, 2010
Subotnju večer 10. travnja uveličali su u Zagrebu nastupi hrvatskog ženskog zbora Kulturnog umjetničkog društva „Orač" iz Demerja i Japanskog ženskog zbora „Tokyo Josei choir" zajedničkim koncertom u župnoj crkvi Sv. Antuna Padovanskog na Svetom Duhu. Koncertu je nazočio i japanski veleposlanik u Hrvatskoj, njegova…
0 Stara Gradiska

Pakao srpskog logora Stara Gradiška 1991. godine

Svi 12, 2014
Knjiga policijskog inspektora Vlade Radošića "Pakao srpskog logora Stara Gradiška 1991." na 380 stranica opisuje događaje iz 1991. godine, prvenstveno u logoru Stara Gradiška i Bučje (prvi srpski logor na području Hrvatske), govori o srpskoj pobuni na temelju originalnih dokumenata srpske strane pronađenih nakon VRO…
0-roc.jpg

Reportaža: Roč – "Krasna zemljo, Istro mila“

Lip 10, 2009
"Roč je poveće mjesto u Istri. Stanovnici su Hrvati, govore i pišu samo hrvatskim jezikom. U XVII stoljeću uvodi se u Roč umjetnim načinom i talijanski jezik, ali narod ostaje hrvatski, samo pojedinci naučiše talijanski."(Zbornik za narodni život, JAZU, Zagreb, 1919.) Roč je jedno od glavnih žarišta glagoljske kulture…
0_pican.jpg

Pićan – "Krasna zemljo, Istra milo“

Lip 02, 2009
Prva katedrala posvećena Blaženoj Djevici Mariji na današnjem teritoriju Republike Hrvatske bila je u Pićnu, Pićanskoj biskupiji koju je utemeljio Sv. Nicefor, davne 524. godine. Bila je to peta biskupija u kršćanskom svijetu uopće. Titulu današnjega naslovnog biskupa Pićanske biskupije nosi pomoćni zagrebački biskup…
18 Gvozdansko panorama

Gvozdansko zahtjeva hrvatsku pozornost!

Sij 18, 2012
Što je Gvozdansko? Gdje je Gvozdansko? Budite iskreni i priznajte si da ne znate. Jer u našem obrazovnom sustavu Gvozdansko je zadnjih 60 godina osuđeno na memoricid. A nalazi se samo 100 minuta lagane vožnje od Zagreba, na cesti Zagreb-Petrinja-Glina-Dvor na Uni. Gvozdansko je zrinski grad-utvrda u istoimenom selu…
0-_nin.jpg

Prva katedrala u Hrvata (1/2)

Lis 22, 2008
Znate li tko je bubnjar Parnog valjka? Znate li imena svih muškaraca u životu «slavne» Madone? Vi ne znate koja su bila omiljena jela Josipa Broza Tita, ni kad je bila partizanska ofenziva na Neretvi?! Danas su javni mediji i političari doveli Hrvate u stanje nacionalne sramote ako ne znaju odgovore na ta i slična…
3 Gorica Svetojanska groblje

Mons. dr. J. Batelja - Od Croatia Street u Torontu do Doma u Svetojanskoj Gorici

Srp 06, 2015
Prošle je subote u prelijepom plješevičkom kraju, u Društvenom domu Svetojanske Gorice održano izuzetno značajno okupljanje. Nekadašnji svetojanski župnik vlč. Josip Gjuran (93), po komunistima zločinački proganjan, posjetio je svoju prvu župu i nazočio predstavljanju knjige 'Život za Boga, Crkvu i hrvatski narod',…

Reportaže u kronološkom redu

Zagreb – Ilica (2/2) - Donja Ilica

"Ilica kao glavna kucavica Harmice privažala je život iz zapadnih sela zagrebačke okoline, prilazilo je cielo Zagorje, Medjimurje i Štajer." (1892.)

U Ilici je rođen Vatroslav Lisinski, u njoj su bili prva Hrvatska tvornica baterija i prvi Zagrebački aerodrom. Kroz Ilicu se odlazilo, preko potoka Črnomerec i potoka Vrapčak u Stenjevcu, u "Hrvatsku Akademiju" kako A.G. Matoš naziva "Zemaljsku umobolnicu za opseg Kraljevine Hrvatske i Slavonije" izgrađenu na dalekoj periferiji grada 1879. godine.

Zagreb, Ilica

2011.

1863. – Ilica je rasvijetljena plinskim svjetiljkama, a 1907. "5. studenoga oko 18 sati, su se jedna za drugom palile električne plamenke od Frankopanske preko Ilice, Trga bana Jelačića do Praške i Zrinjevca."

1891. – postavljen je spomenik Andriji Kačiću-Miošiću

36-1928-Ilica

1928.

Na temeljima ove kuće je do 1810. bila omanja kuća grofa Pejačevića koju je u proljeće te godine kupio Andrija Fuchs „koji se rodio u blizini Novog Mjesta u Kranjskoj i preselio u Zagreb i ovdje uredio trgovinu konjima i tovljenim, rogatim blagom, koje je smjestio u golemo dvorište.

U toj se kući rodio Andriji sin Ignac, kojega su zvali "Naci", koji se kao pravnik i filozof na njemačkim dokumentima podpisivao kao Ignatz Fuchs, dok se je pohrvatio u "Vatroslav Lisinski", pod kojim je imenom mukotrpno živio i jadan život svršio."

Ilica

2011.

 Spomen ploča na pročelju iznad haustora (veže):

"Ovdje je stajala kuća u kojoj se rodio hrvatski glazbotvorac Vatroslav Lisinski (8. VII 1819 – 31. V 1854) Ovu spomen ploču postavilo mu je o 100 godišnjici rodjenja hrv. pjevačko društvo "Kolo". U Zagrebu 1919."

 Ali danas u Zagrebu je Vatroslav Lisinski jugoslavenski kompozitor!

47-Ilica

 1895.        "Kavana Bauer" na uglu Ilice i Frankopanske ulice

Ilica Frankopanska ulica

2011.

49-Ilica

Unutrašnjost "Kavane Bauer" s oslikanim zidovima i biljarskim stolovima (sve ondašnje zagrebačke kavane imaju barem jedan biljarski stol).

1893. Ilica - povijest - stare slike

1893.

Prije gotovo 200 godina na uglu Ilice i Frankopanske ulice, u nekada posljednjoj zidanoj prizemnici na južnoj strani Gornje Ilice, otvorena je mesnica. Prvi vlasnik bio je kobasičar Zellner, poslije njega Angerer, kojega je naslijedio Neidhart, a ovoga Rabus (moja majka još i danas govori "da su kod Rabusa bile najbolje hrenovke i jegervuršt u Zagrebu").

Mesnica Rabus je i poslije 1945. godine nastavila s radom, prvo kao "Sljeme", zatim "Gavrilović", a tek nedavno je u njoj uređena prodavaonica "Konzum".

51-Ilica

2011.

1908-Ilica, oporba

1908.

Oporba ni u ono vrijeme nije lako mogla do Markova trga: žandari na uglu Ilice i Frankopanske. Politički burna 1908. počela je velikim prosvjedom povodom dolaska baruna Raucha u Zagreb.

53-Ilica

Ispred "Hotela Royal"

54-Ilica

2011.

55-1938-Ilica

1938.

Na mjestu zgrade „Matice hrvatskih obrtnika" nalazila se „Prva Hrvatska tvornica za elektroindustriju" (od 1907.) u kojoj su Ivan Paspa i njegovi sinovi proizvodili plosnate baterije od 4,5 volta (početak tvornice baterija „Croatia") s nalijepljenom slikom Šestinčanke u narodnoj nošnji.

Paspa je već 1896. imao u Dugoj ulici (danas Radićevoj) prvu elektro-radionicu u Zagrebu.

Prva zagrebačka Munjara (električna centrala) proradila je 1907. godine.

Ilica, Matica, obrtnici

2011.

Matica hrvatskih obrtnika (Ilica 49) – "Ovaj dom podigoše svjesni i složni hrvatski obrtnici sebi na čast (i) svome narodu na slavu godine 1938., a sve radove izvedoše vrijedni hrvatski poduzetnici i obrtnici."

"Godine 1368. bilo je na Griču (Gornji grad, op.a.) 87 raznih majstora medju svima 41 postolar, 11 kovača, toliko mesara i 8 ribara, koji sviedoče, da se mnogo mesa trošilo odnosno dobro živjelo."

Malokoji prolaznik uoči na "Matici" prelijepe balkonske reljefe izvedene u obliku simbola različitih obrta, među kojima su i oni kojih danas više nema.

Matica hrvatskih obrtnika

Od negdašnjih dućana zagrebačkih obrtnika u predvorju "Matice" opstali su do danas kišobranar Cerovečki (utemeljen 1938.), fotograf Mjeda/Rex (utemeljen 1938.) i krznar Dvoravić (utemeljen 1938.).

"Kako u staro doba ne bijaše u Zagrebu tvornica, izradjivali su majstori robu svojom rukom sami ili uz jednoga ili dva pomoćnika. Bilo je za onda majstora, kojih danas više nema, jer su ih iztisnule tvornice ili vrieme.

Za stručnu poduku u obrtih ustrojena je g. 1882. Obrtna škola u Zagrebu. U prviji razdjel primaju se naučnici koji su navršili 12, a nisu prekoračili 15. godinu, i koji su dobrim uspjehom svršili bar nižu pučku školu. Obuka je teoretična i praktična i traje 4 godine, a naučnici koji nauku dobrim uspjehom svrše, dobivaju svjedočbu za obrtne pomočnike (djetiće, kalfe)." (1891.)

59-Ilica

I u dvije kuće do "Matice" (Ilica 51 i 53) nalazimo tri obrtničke radionice koje još uvijek odolijevaju naletu globalizacije: staklarnica obitelji Marković (utemeljena 1919.), brusionica noževa i škara Strašek (utemeljena 1940.) i šuster/postolar Bočak (utemeljena 1933.) kod kojeg se i danas mogu kupiti najbolje ručno izrađene muške cipele u Zagrebu (dućan se nalazi u haustoru/veži ispod balkona na gornjoj fotografiji).

61-1938-Ilica

1938.

62-Ilica

2011.

1898-Ilički trg, Zagreb, Croatia

1898.    Ilički plac (današnji Britanski trg)

64-1909-Ilica

1911.

1908. - postavljena tramvajska čekaonica s javnim zahodom

1909. - Ilički trg promijenio ime u Trg Ladislava grofa Pejačevića, a 1946. u Britanski trg ("Amerika i Engleska bit će zemlja proleterska") 

65-1929-Ilica

1928.

1928. - preuređen južni rub trga: novi javni zahod, tramvajska čekaonica s trafikom i telefonskom govornicom, te ura na stupu. Izgrađena je kuća braće Gross u kojoj se danas na uglu Ilice i trga nalazi prodavaonica "Konzum".

Ilica, Zagreb, Croatia

2011.

67-1898-Ilica

 1898.   (crkvica Sv. Roka na brijegu iznad trga)

 

1860 - 1886. je na površini trga bila tvornica parketa s parnom pilom i tvornička bravarska radionica.

1888. - trg je pošljunčan i posađen je drvored.

1891. - otvorena tržnica, ali u početku samo za pernatu živinu.

1892. – nadsvođen je potok Kraljevec (spominje se prvi put 1328. godine) na središnjem dijelu trga.

Ilica 1905. godine

1905.

69-Ilica

2011.

Sveti Rok, Zagreb

 2011.     Crkvica sv. Roka na Rokovom perivoju

"Penezna gorica" ili "Gradečka gmajna", srednjovjekovni naziv brijega iznad današnje Ilice i Britanskog trga, na kojem se nekada nalazio izvor potoka Ilica, a danas Rokov perivoj. Na brijegu je 1655. podignuta kapelica Sv. Roka, zaštitnika od kuge.

Oko nje se raširilo katoličko groblje, a od 1811. tu su doseljeni Židovi uredili i prvo izraelitsko groblje u Zagrebu.

Na Rokovom groblju pokopan je i Vatroslav Lisinski (+1854.). Groblje je napušteno nakon otvaranja središnjeg gradskog groblja na Mirogoju, 6. studenoga 1876.

72-1908-Ilica

1908.

73-Ilica

2011.

74-Ilica

1907.

75-Ilica

2011.

76-1899-Ilica

1899.

Domobranska vojarna izgrađena je 1899., a 1930. velika eksplozija streljiva u krugu vojarne teško je oštetila i crkvu na Sv. Duhu.

Hrvatsko katolicko sveuciliste, Zagreb

2011.      "Sveučilišni kampus Hrvatskoga katoličkog sveučilišta"

78-1910-Ilica

1910.

1905. – početak gradnje Topničke vojarne u Črnomercu;

1909. – Ilica dosegla do Črnomerca, zapadne granice grada;

1910. - produžena je tramvajska pruga od Vodovodne do Črnomerca; Mitnica kod Topničke vojarne će sljedećih godina biti premještena stotinjak metara zapadno na potok Črnomerec.

Ilica

2011.

80-Ilica

1928.

Tramvaj - Ilica

1928.

Tramvaji još voze s vratima prilagođenim i za lijevu vožnju (Odluka o vožnji desnom stranom stupila je na snagu 1. siječnja 1926.)

82-1929 Ilica

 1936.     Mitnica na potoku Črnomerec

Ilica

2011.

84-Ilica

2011.   Potok Črnomerec

"Kad je prilikom elektrifikacije 1910. godine, tramvajska pruga produžena do Črnomerca, tamo je, kod mitnice ili "malte", Ilica završavala, a preko črnomeračkoga potoka bila je Kustošija."(B.Špoljarić, Stari Zagreb od vugla do vugla, Zagreb 2008.)

Ljubomir Škrinjar

Uto, 30-11-2021, 10:15:30

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.