Ljubomir ŠkrinjarLjubomir Škrinjar

Hrvatska svjetla i tame

Pregled reportaža

46-Zmajevi na zaglavnom kamenu katedrale Zagreb

Đavlova glava u zagrebačkoj katedrali (2/5)

Stu 25, 2008
Najpopularnije štivo srednjeg vijeka, uz Bibliju, je bestijarij ili srednjovjekovni prirodopis s popisom biljaka, životinja, demona, zmajeva i drugih mitoloških bića, kojima je po pučkom vjerovanju Bog dao magijsko svojstvo. Mistika i simbolika tih bića postaje dio likovne opreme katedrala, a s njima su osobito bogato…
0 trojednica

O tome se ne govori – simboli grba Kraljevine Slavonije (4/4)

Velj 12, 2014
Može li se danas što naučiti od povijesti? Naravno, ali nismo spremni oteti se "teoriji zaborava", toj našoj nacionalnoj disciplini koju danas svesrdno promiću jurišnici militantnog liberalizma, po nekima liberalnog fašizma. Pristajati uz ovakvu tiraniju ravno je samouništenju. Živimo u vrijeme brisanja pamćenja,…
0a-beram.jpg

Beram – "Krasna zemljo, Istro mila“ (2/2)

Svi 26, 2009
Među pričama na beramskim freskama nalazimo i priču o cijepljenju voćaka, ukomponiranu u fresku Zaruke Marije i Josipa, a dok Sv. Mihovil važe duše i nogama gazi đavla, netko od njegovih navijača je sitnim glagoljskim slovima ugrebao svoj komentar «Udri Miho».Nastavak reportaže Beram – "Krasna zemljo, Istro mila“.…
beram.jpg

Beram – "Krasna zemljo, Istro mila“ (1/2)

Svi 26, 2009
Hrvati izvan Istre uglavnom nikad nisu čuli za hrvatsku „Siktinsku kapelu“ i kasnogotičke freske iz crkvice sv. Marije na Škriljinah kraj Berma, najpoznatije djelo cjelokupnog istarskog srednjovjekovnog slikarstva i istarske kršćanske sakralne baštine. Rad su hrvatskog, domaćeg majstora Vincenta (Vinka) iz Kastva,…
0-svhelena.jpg

Viteški turnir u Sv. Heleni (1/2)

Svi 28, 2009
Proteklog vikenda (23. i 24. svibnja) održan je „Međunarodni viteški turnir grofova Zrinskih Sveta Helena“ na prostoru oko kapele Sv. Helene i dvorca u Svetoj Heleni, selu nedaleko Zagreba. U okolišu idealnom za takve turnire je Turistička zajednica grada Sv. Ivana Zeline uložila silan trud u uspješnu organizaciju…
Žaba

Stanovnike Vlaške ulice muči kreketanje žaba

Ruj 26, 2011
Stanovnici Vlaške ulice u Zagrebu predali su Gradskom poglavarstvu peticiju kojom mole da se riješi problem sa žabama, jer ih "kreketanje nebrojenih žabah, kojim jedini stan je u toj bari, neugodno muči." (1870.) Uvjereni smo da bi današnji stanovnici Vlaške, jedne od najstarijih ulica grada Zagreba, koja se spušta s…
1_Tribina-branitelja-21.2.2011._7

Još jedna upečatljiva tribina Hrvatskoga kulturnog vijeća

Velj 21, 2011
Kao što smo bili najavili, večeras je Hrvatsko kulturno vijeće organiziralo tribinu pod nazivom «Hrvatski odgovor na srbijanske popise». Tribina je održana u prepunoj dvorani na Kaptolu 27, a ovdje donosimo nekoliko slika sa skupa, s tim da ćemo kako se to već uobičajilo na našem Portalu podrobniji izvještaj, kao i…
0 strelnikov

Auto-da-fé i klimakterična histerija (1/2)

Velj 02, 2020
Tko je današnji sekularni Torquemada, Inquisitor Generalis? Tko je sve koji ne poštuju bulu (Paris foederis, 2015.) proglasio hereticima? Tko danas stavlja znanstvenike na Index Librorum Prohibitorum? I tko su učeni suradnici na priručniku Malleus Maleficarum? Globalna mafionerija i njihova Kongregacija za doktrinu…
0-mumija.jpg

Reportaža: Vodnjan – "Krasna zemljo, Istro mila"

Srp 02, 2009
Ne zaboravite da "u vrijeme ljetnih vrućina svaka kuća mora pred vrata staviti posudicu s vodom kako bi žedni psi i mačke lutalice mogli ugasiti žeđ" – propisano je Statutom Vodnjana iz 1492., i koji je bio važeći sve do 1797. godine. No, to nije jedina zanimljiva crtica iz Vodnjana. Pravu zagonetku za znanstvenike…
0-Umag

Reportaža: Gračišće i Božje polje – "Krasna zemljo, Istro mila" (4/5)

Ruj 16, 2009
Duhovni život čovjeka, u svom začetku, očitovao se pojavom simbolike, posmrtnim ritualima, ritualnim ukopima ili pak nekim drukčijim religijskim ili magijskim obredima. O njima danas možemo govoriti jedino na temelju materijalnih (arheoloških) dokaza, naravno, tamo gdje ne postoje pismeni tragovi.
Dolac  Kaptol

Groblje na najvećoj zagrebačkoj tržnici (2/2)

Ožu 30, 2012
Rasprave o izboru mjesta za izgradnju nove gradske tržnice završile su početkom 1908. kada gradonačelnik Zagreba Milan Amruš raspisuje javni natječaj za arhitektonsko-urbanističku regulaciju prostora Kaptola i Dolca. Prvu nagradu dobio je arhitekt Viktor Kovačić s idejom o novoj tržnici u središtu Dolca. Radovi na…
Grb SHS 1918

Intelektualne prostitutke – simboli grba Kraljevine Slavonije (4/4)

Pro 02, 2014
Hrvatski grb je u procesu izumiranja. Stoka sitnog zuba (ovce i koze) nemilice ga brsti jer on u Hrvatskoj više nije zaštićena autohtona svojta. Tako te sitne, ali otporne domaće životinje postaju zatornice hrvatske državnosti. Obzirom da ova pasmina životinja predstavlja savjest Hrvatske njihova se hranidba, tov i…

Reportaže u kronološkom redu

Krasno – Hotel i Svetište Majke Božje Krasnarske  (2/2)

 

Za prvo dio reportaže kliknite mišem na Krasno – Hotel i Svetište Majke Božje Krasnarske (1/2).

Nikada nećemo znati prave razloge zbog kojih su Krasnari podigli kapelicu na čast  sv. Marije (Majke Božje) tako daleko od svoga sela, u gustoj šumi na neravnoj stijeni. Obzirom da su u Krasnom i okolici pronađeni tragovi naselja Japoda i Rimljana, možemo pretpostaviti da se na toj neravnoj stijeni već od antike nalazilo svetište nekog antičkoga božanstva. „Živa stijena“ je i u temelju crkvice sv. Marije na Škriljinah kraj Berma (reportaža Beram – "Krasna zemljo, Istro mila“). Je li današnje svetište Majke Božje Krasnarske podignuto 1641. godine na temeljima neke starije crkvice ili je sagrađena nova, to ne znamo.

1_Krasno-SvetisteMBK

Krasnarsko svetište s križnim putem se nalazi tik do hotela (na fotografiji u gornjem desnom kutu).

2_Krasno-SvetisteMBK

Crkvica iz 1641. je obnovljena 1716., a dograđena (produžena) 1890. godine. Iz tog vremena je i današnji zvonik.

3_Krasno-SvetisteMBK

4_Krasno-SvetisteMBK

Ne zna se tko je napravio, ni kada, čudotvorni kip Majke Božje.

Kip se Majke Božje Krasnarske sve donedavno  tijekom zime nalazio u župnoj crkvi sv. Antuna Padovanskoga u Krasnom, a na proljeće se nosio u procesiji na svetište gdje bi ostao sve do jeseni (Male Gospe, 8. rujna), a potom bi ga vratili u selo. Danas je stalno smješten u ovoj crkvi. 

5_Krasno-SvetisteMBK

6_Krasno-SvetisteMBK

Po oslikanom stropu (i stubama na podu) vidimo veličinu crkvene lađe prije nadogradnje 1890. godine.

6a_Krasno-SvetisteMBK

9_Krasno-SvetisteMBK

Drveni strop crkve oslikali su braća Lukanović iz Sv. Jurja godine 1759., a 1988. slike je obnovio župnik Branko Dragojević.

10_Krasno-SvetisteMBK

11_Krasno-SvetisteMBK

7_Krasno-SvetisteMBK

Današnji župnik i čuvar svetišta Nikola Komušanac  je stare kamene ploče u podu crkve zamijenio s mramornim pločama (1991.g.). I on, poput župnika Antona Jukopile iz Oprtlja (reportaža: Oprtalj – "Krasna zemljo, Istro mila"), dugi niz godina proučava ljekovito bilje od kojih proizvodi „župnikovu travaricu“ - ljekovitu Velebitsku travaricu (19 ljekovitih trava i med).

8_Krasno-SvetisteMBK

Uzidana izvorna ploča iz 1716. kaže da je župnik Sv. Jurja te godine obnovio crkvicu.

12_Krasno-SvetisteMBK

13_Krasno-SvetisteMBK

U zaleđu crkve je bunar, sazidan 1860. godine.

14_Krasno-SvetisteMBK

Zbog velikog broja hodočasnika iz Like, Primorja, Pogorja i Gorskog kotara, sv. misa se tijekom blagdana Velike Gospe održava na prostoru u šumi pokraj crkve.

16_Krasno-SvetisteMBK

„U šumi krasnarskoj, kazuje davna pobožna priča, pastiri pasli svoja stada. Jednog dana ugledaše na nekakvom panju čudesan cvijet, a u cvijetu slika Majke Božje. Pastiri otrgnu cvijet i ponesu ga u Krasnarsko polje, gdje se od drevnih vremena nalazila kapelica. Ali prenesenog cvijeta najednom nestane dok ga pastiri opet ne nađoše na istom panju u šumi gdje ga prvi put ugledaše. To se čudo ponovilo nekoliko puta: prenijeli bi cvijet, a on se opet vračao na panj u šumi. Videći narod te događaje sagradi u šumi kapelicu u čast Majci Božjoj, a nad samim panjem, gdje se cvijet ukazao podiže žrtvenik.“

Lj. Škrinjar

Uto, 30-11-2021, 10:21:11

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.