Ljubomir ŠkrinjarLjubomir Škrinjar

Hrvatska svjetla i tame

Pregled reportaža

opeka_m

Reportaža: Neandertalci u opeki (1/2)

Lis 22, 2007
Zaborav kulture plaća se - nestajanjem nasljeđa kao najvažnije potvrde identiteta i opstojnosti naroda. Od 2003. godine Republika Hrvatska vlasnik je cjelokupnog kompleksa Arboretum Opeka, koji predstavlja, uz Arboretum Trsteno, najljepši spomenik parkovne arhitekture u Hrvatskoj i jedan od najbogatijih u Europi. Zbog…
Gvozdansko - biskup Bogović

Bogović: Država nije slučajna, nego je izrasla na kršćanskim temeljima

Sij 17, 2012
U nedjelju 15. siječnja 2012. misno slavlje u Gvozdanskom je predvodio biskup gospićko-senjski mons. dr. Mile Bogović. U uvodnom dijelu misnog slavlja je rekao: "Na današnji dan pred 20 godina države EU priznale su samostalnu Hrvatsku Državu. Dva dana prije učinili su to Vatikan i Njemačka. Ovu svetu misu prikazati…
hypo-_m

Reportaža: Mediteran kup - Uz pokroviteljstvo Vlade, gotovo bez medijskog odjeka

Stu 12, 2007
Jučer je na zagrebačkom Hipodromu prvi puta održano kasačko natjecanje europskog ranga – 3. kolo Mediteran kupa kasača. Ovo zasigurno predstavlja međunarodno priznanje Gradu Zagrebu, a i Hrvatskoj u cjelini. Pokrovitelj spomenute športske priredbe bila je Vlada Republike Hrvatske, a medijski pokrovitelji HRT i…
Zvekan

Kako piancu vino zaměriti - zatajene istine o bolnici Rebro (5)

Stu 02, 2015
Uz međunarodni arhitektonsko-urbanistički natječaj za Zakladnu bolnicu i klinike Medicinskog fakulteta na Širokom brijegu (ne u Hercegovini već u Zagrebu), za Zakladni blok stambeno-poslovnih najamnih zgrada (Trg bana Jelačića) i za Židovsku bolnicu (Petrova ulica), raspisana je 1930. godine i međunarodna licitacija…
Gvozdansko - Misa

Hodočašće u Gvozdansko - Tamo gdje su Hrvati istrijebljeni

Sij 15, 2012
Kako smo najavljivali, danas je održan treći po redu hodočasnički spomen-pohod u Gvozdansko. Svetu misu predvodio je član Upravnog odbora HKV-a mons. dr. Mile Bogović. Dok pripremamo širi prilog o događaju, ovom prilikom objavljujemo kratku reportažu u slikama koja dočarava posebnu atmosferu s mjesta gdje su Hrvati…
34 Macelj Hebrang

Ideja pomirbe izrodila se ponovno u prijevaru hrvatskog naroda

Lip 09, 2015
Put do gubilišta. Nema table s natpisom, nema putokaza, a nema ni spomenika žrtvama stvarnog zločina. Nema ništa izuzev sjećanja. A kerberi, svi odreda časna srca, i dalje će propovijedati da je u Hrvatskoj "Berlinski zid" pao! Ideja pomirbe izrodila se ponovno u prijevaru hrvatskog naroda, a "obračun s hrvatskim…
0-Tom

Reportaža: Delminium – Tomislavgrad

Pro 17, 2009
Ako je istina da se mjesta sjećaju događaja, onda je Duvanjsko polje dio naše emocionalne karte i pejsaža koji je sudjelovao u stvaranju hrvatskog nacionalnog identiteta. Ovdje povijest govori o predrimskim i rimskim vremenima, o hrvatskom kraljevstvu, turskim osvajanjima i zulumima, o borbi Hrvata ovoga kraja za…

Misa zadužnica za ratnog ministra obrane Gojka Šuška

Svi 05, 2015
U Crkvi Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije u zagrebačkoj Dubravi (Avenija Gojka Šuška bb) jučer je služena - o 17. obljetnici njegove smrti - sveta misa zadušnica za Gojka Šuška, ratnog ministra obrane Republike Hrvatske, najbližeg suradnika predsjednika dr. Franje Tuđmana. (Lj. Škrinjar, hkv)
Maksimir

Maksimir: Četiri godišnja doba za šafrane na skrivenim grobovima

Lis 03, 2011
U vrijeme svečanog otvaranja, 1843. godine, zagrebački park Jurjevac (Maksimir) bio je najveći i najljepši perivoj u Europi jugoistočno od Beča, kojim je i car Franjo Jospi I. prošetao 1852. godine. Danas je, iako bez brojnih prvotnih obilježja, uvršten u popis Svjetske baštine i zaštićeni je spomenik prirode i…
0-Humac-muzej

Reportaža: Muzej franjevačkog samostana svetog Ante Padovanskog na Humcu (1/2)

Ruj 25, 2009
Najstarija samostanska crkva u cijeloj Herceg – Bosni nalazi se u mjestu Humac, predgrađu Ljubuškoga i samo deset kilometara daleko od Međugorja. U ovom franjevačkom samostanu svetog Ante Padovanskog na Humcu nalazi se najstariji muzej u BiH, osnovan 1884. godine. U obnovljenom muzeju izloženi su predmeti prikupljeni…
Gvozdansko - predtavljanje - Damir Borovčak

Reportaža: "Gvozdansko - Hrvatsko velejunaštvo bez svjetskog uzora"

Sij 13, 2012
Knjiga Damira Borovčaka "Gvozdansko - Hrvatsko velejunaštvo bez svjetskog uzora" predstavljena je u četvrtak u prepunoj dvorani Vijenac Nadbiskupskog pastoralnog instituta u Zagrebu, uz nazočnost brojnih istaknutih osoba iz javnoga života.(Hina, Lj.Škrinjar)
14 obljetnica smrti Franje Tudjmana

Svečana akademija u povodu 13. obljetnice smrti prvoga hrvatskog predsjednika

Pro 13, 2012
Udruga za hrvatski identitet i prosperitet (HIP) u srijedu, 12. prosinca, organizirala je svečanu akademiju u povodu 13. obljetnice smrti prvog hrvatskog predsjednika i utemeljitelja moderne hrvatske države dr. Franje Tuđmana. Na akademiji su govorili monsinjor Ivan Miklenić, dr. sc. Ante Nazor, dr.sc. Đuro Njavro,…

Reportaže u kronološkom redu


Daorson – hercegovačka Mikena

 

 

1_Daorson

Na zaravni brda iznad nekropole Radimlje nalaze se ostaci ilirske gradine, antički grad Daorson (Arheološki park Daorson – Asocijacija "Troya", Stolac), nekada centar ilirskog plemena Daorsa. Danas ovo najznačajnije arheološko nalazište i najveći antički spomenik Hercegovine mnogi nepravedno nazivaju "bosanska Mikena".

Tijekom građanskog rata između Cezara i Pompeja razoren je Daorson i uništen dio plemena Daorsa. Razorili su ga ilirski Dalmati (44 - 43. pr.Kr.), saveznici Pompeja. Na ruševinama grada nikada više nije nastalo trajnije naselje, no Rimljani će u njegovoj blizini ubrzo izgraditi novi grad Dilluntum, današnji Stolac, u kojem se od "Jadranske magistrale" odvajala rimska cesta prema Nevesinjskom polju i magistralnom putu za rimsku provinciju Panoniju.

* Kod podijele Rimskog Carstva (395. godine) na Zapadno i Istočno, područje današnje Hercegovine se našlo u Zapadnom Carstvu, a Stolac na samoj granici između dva Carstva, u biskupiji Sarsiterensis. Dilluntum se spominje na crkvenom saboru u Saloni 533. godine.

2_Daorson

Jadranska magistrala i Via Egnatia (Salona – Durrahium – Bisantium)

Gaj Julije Cezar Oktavijan (+14. pr.Kr.) nastavlja s ratnim operacijama po Hercegovini i srednjoj Dalmaciji, a kad je postao prvi Rimski car (27. pr.Kr. dobio od Senata titulu Imperator Caesar August – to je ujedno i početak Rimskog Carstva) gradi jadransku magistralnu cestu od Salone (kod Splita) preko Narone (Vid kod Metkovića) i Dilluntuma (Stolac) do Durrahiuma (Drač u Albaniji), gdje se Jadranska magistrala spaja s rimskim „autoputom“ Via Egnatia (Drač – Bisantium/današnji Carigrad), dugim oko 1,120 km (746 rimskih milja). Ova kamenom popločena rimska cesta je izgrađen za samo 44 godine.

*Nevjerojatno zvuči podatak da su Rimljani već 450. pr.Kr. utemeljili standard gradnje cesta: najmanja širina bila je 2.45 m na ravnim dionicama, a 4.9 m u zavojima i većim gradovima. Izgradili su oko 400.000 km cesta.

*Tijekom Prvog punskog rata (264 – 241. pr.Kr.) Rim je utemeljio koloniju/grad Brundisium (Brindisi), koji je postao glavna luka rimske ratne mornarice i trgovački centar za vezu Rima s rimskom provincijom Ilirik, Grčkom i Bliskim Istokom.

3_Daorson

Vidikovac

Ulaz u arheološki lokalitet se nalazi na vidikovcu, a do njega se automobilom dolazi uskom brdskom cesticom iz Stoca, ili pješice strmim puteljkom iz Radimlje.

Odavde do masivnih (kiklopskih, megalitskih) zidina i južnih vrata najstarijeg grada na području BiH ima oko 600 metara ravnog ali neuređenog puta, a vidikovac je ugodno mjesto za predah onima koji zbog straha od zmija otrovnica ne žele u obilazak grada. Doduše, na +39°C u hladu zmije više vole debelu hladovinu ispod nekog kamena nego poskakivati za nekom ženskom potkoljenicom.

4_Daorson

Pogled s vidikovca na Vidovo polje i Radimlje, te obrise planina uzduž Jadranske obale

5_Daorson

Zapadna strana Vidovog polja i ulaz u kanjon rijeke Radimlje

Prašnjava vijugava cesta je zapravo većim dijelom godine suho korito "modre rijeke" Radimlje, koja na Vidovom polju utječe u Bregavu (nekad Vidošticu). A prije 2.300 godina je ovdje bila ilirska luka.

6_Daorson

Iliri su bili ratoboran narod, a ilirska naselja, poznata kao gradine, podizana su na teško pristupačnim mjestima, obično na dominirajućim prirodnim uzvisinama (vidi Bribirska glavica – Hrvatska Troja).

7_Daorson

Daorsi su se od samih početaka nastanili uz deltu i lijevu obalu donjeg toka Neretve, te u istočnoj Hercegovini (u III st. pr. Kr. vjerojatno su držali i desnu obalu Neretve, sve do Duvanjskoga polja). Za svoje plemensko središte, nama znano kao ilirska gradina Daorson, izabrali su izduženu zaravan omeđenu sa tri strane visokim, gotovo nepristupačnim liticama.

8_Daorson

Zidine grada Daorsona podignute na zaravni koja se danas zove Banje.

Na kraju zaravni, iznad kanjona Radimlje, nalaze se ostaci grada Daorsona. Činile su ga tri cjeline od kojih je središnja i najstarija bila tvrđava ("akropola") površine oko 7000 kvadratnih metara. Jedini je mogući prilaz gradu s jugoistočne strane (zaravan Banje) i njega štiti megalitski zid visok između 4.5 i 7.5 m, širok 4.2 – 6.0 m i dugačak 65 metara. Zbog megalitskih zidina i svog dominantnog položaja često je u literaturi nazivan "akropolom" ili "bosanskom Mikenom" (razdoblje minojske i mikenske civilizacije od 1600. – do oko 1100. pr.Kr.).

9_Daorson

Ostaci južne kule

10_Daorson

Megalitski („kiklopski“) zid izgrađen u V - IV st. pr.Kr. (?)

Ispred gradskog bedema, kojim su Daorsi pregradili zaravanak, nalazio se još jedan široki cik-cak suhozid koji je napadaču otežao približavanje glavnom zidu. Visina očuvanih ostataka suhozida je 0.3 do 1 metar.

Katapult (gr. katapeltikon), stroj koji izbacuje strelice, izumili su Grci oko 400. godine prije Krista; Aleksanadar Veliki ga rabi i za "ispaljivanje" manjih kamenih projektila, no tek će Rimljani u II st.pr.Kr. usavršiti katapult u stroj (lat. arcuballista) za ispaljivanje pravih kamenih bomba. Katapult je ostao u uporabi sve do izuma topa tijekom XIV stoljeća.

Koja je bila funkcija megalitskih zidina u vrijeme kad nije bilo katapulta?! Ne znamo ni s koliko ljudi ni koliko dugo su Daorsi gradili zid od kamenja kakvoga nema u bližoj okolici.

11_Daorson

U zid su ugrađeni kameni blokovi (megaliti) različitih oblika i veličine: dugački 1.0 – 3.0 m, visoki 0.5 – 1 m, široki 0.7 – 0.9 metara i teški po nekoliko tona.

Sličnu tehniku gradnje možemo vidjeti i u Aseriji (Megaliti i cipusi u Aseriji), ili Škripu na Braču (Škrip - Lijepa li si...).

12_Daorson

Kiklopska je gradnja megalitska, a naziv je dobila prema mitskim stvorenjima Kiklopima (jer su samo Kiklopi mogli dizati tako ogromne kamene blokove). Tom su se tehnikom u brončano doba gradili u Grčkoj bedemi mikenskih gradova poput Mikene: karakterizira je uporaba velikih, uglavnom netesanih blokova bez vezivnoga materijala (morta), ali s manjim komadima kamena umetnutima u prazan prostor između onih većih da bi se zid održao stabilnim.

13_Daorson

No tehnika gradnje zidina Daorsona je superiornija od mikenske. Cijela konstrukcija počiva na težini fino klesanih blokova i preciznoj obradi prileznih površina koje su ponegdje stubasto obrađene što omogućava bolje međusobno spajanje i otpornost na potrese.

* Megalitičko graditeljstvo poteklo je iz jugoistočnog Sredozemlja, s područja današnje Libije i Palestine, gdje se u raznim oblicima pojavilo još u V tisućljeću pr.Kr. (znameniti Triliti iz Baalbeka, najveći kameni blokovi koje je izradio i podigao čovjek dugački su 19, visoki 4 i široki 3.5 metra, a teški oko 800 tona). Nije poznato što je potaknulo taj razvoj.

14_Daorson

Kroz jugozapadna (glavna) gradska vrata ulazimo u vrijeme na pragu povijesti

15_Daorson

Po finoj obradi kamena lako je uočiti naknadnu pregradnju glavnih gradskih vrata.

16_Daorson

Unutrašnja strana megalitskog zida: glavna gradska vrata i jugozapadna kula (u tlocrtu 10 x 10 m)

17_Daorson

Pogled na unutrašnjost grada Daorson

Prostor unutar grada bio je naseljen već u XVI st.pr.Kr. Pronađeni su ostaci ljudskog naselja iz brončanog i željeznog doba, a nedavno geomagnetsko snimanje terena pokazalo je da je Daorson izgrađen na temeljima starije utvrde.

Daorsi nisu bili značajna vojnička sila, ali su razvili snažnu pomorsku trgovinu s južnom Italijom i udaljenim grčkim kolonijama. Od IV do I st. pr.Kr. ovdje se, u središtu daorske državice, odvijao intenzivan gradski život Daorsa sa svim obilježjima ilirskog helenizma.

O tome svjedoči pronađeni arheološki materijal: domaća, grčka i italska keramika (XVI - I st. pr.Kr.), razni brončani dijelovi nošnje i nakita (VI - I st. pr.Kr.), koplja i strelice različitih tipova (VI - I st. pr.Kr.), fragmenti amfora s otoka Lesbos (VI - V st. pr.Kr.) i fragmenti amfora s trokutastim obodom (II - I st. pr.Kr.), 243 predmeta iz obrtničkih radionica (IV - II st. pr.Kr.), rimski novčići (III - II st. pr.Kr.), novčići ilirskog kralja Ballaiosa (II st. pr.Kr.) … Daorsi su kovali vlastiti novac. Ovdje su pronađena četiri njihova novčića: na licu (aversu) je prikazana glava boga Hermesa, a na naličju (reversu) ilirska lađa s grčkim natpisom Daorson.

*Daorson se nalazi u neposrednoj blizini lokaliteta Desilo u Hutovu blatu, gdje su nedavno otkriveni ilirski brodovi, prvi takve vrste u svijetu.

18_Daorson

Od negdašnje urbane strukture "akropole" naziru se tek tragovi: malo svetište ili hram, gradska cisterna, ulice i gradsko šetalište s južne strane uz Veliku gomilu (tumul?), te gradska stubišta do podgradinskog naselja (Greben). Zanimljivo je da nekropola Daorsa još nije pronađena.

19_Daorson

Na Grebenu, strmim liticama ispod Daorsona, bio je također dio podgradinskog naselja od VIII do IV st.pr.Kr.; otkriveno je desetak stambenih objekata s pripadajućim malim dvorištima i pristupnim stubištima koja su povezivala terase sa središnjim akropolskim prostorom.

20_Daorson

Podgradinske stube

21_Daorson

Podgradinske terase sa stambenim zgradama grčkog tipa (3 - 5 prostorija).

22_Daorson

Daorson - okolina lokaliteta: tzv. „predakropolski prostor“ na zaravni Banje.

Od kraja IV st.pr.Kr. grčka kultura počinje helenizirati ilirsku kulturu. Na 15 hektara predakropolskog prostora naziru se temelji planski urbaniziranog naselja (obrtnički, trgovački i stambeni dijelovi, trgovi, ulice i dvije cisterne) izrazito mediteranskog tipa, podignutom poslije III st. pr.Kr.

Na zaravni Banje nalaze se i grobovi poginulih pripadnika HVO-a koji su u vojnoj akciji Lipanjske zore, od 7. lipnja do 26. lipnja 1992. g., izvojevali prvu pobjedu nad velikosrpskim agresorom u ratu u Bosni i Hercegovini. Oslobodili su Stolac (10. travnja 1992. srpska vojska je potjerala sve stolačke Hrvate u progonstvo) i dolinu rijeke Neretve od srpske okupacije. Na Banjama (Ošanići kod Stoca) su agresora odbacili do današnje crte razgraničenja između Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske.

Sustavno istraživanje hrvatskih stradanja prestalo je odmah nakon dolaska Račanove komunističko-jugoslavenske koalicije i Mesića na vlast 2000. godine, a nastavio ju je Sanader. Ponovno je uvedeno korjenito zatiranje pamćenja i stalno osuđivanje Hrvata i Katoličke Crkve u javnim medijima i političkim govorima veleizdajničkih vladajućih struktura. Isti su Komisiju za žrtve rata i poraća Sabora Republike Hrvatske, utemeljenu 1991., ukinuli 2003. godine.

23_Daorson

Divlji konji na predakropolskom prostoru

Sigurno se može reći da su ljudi ovdje živjeli u razdoblju između 16.000 i 12.000 g.pr.Kr. Teško je danas zamisliti, zbog različitosti klime, da je paleolitski čovjek na području Hercegovine živio u društvu snježnih zečeva i jarebica, divljih konja i divljih svinja, leoparda, lavova, velikih jelena, divokoza, kozoroga, kopnenih i močvarnih kornjača, vukova, velikih smeđih medvjeda i malih medvjeda mediteranske vrste.

O Ilirima, njihovom zavičajnom identitetu i načinu kako su se oni u drugom mileniju prije Krista uključivali u svijet Mediterana (a možda je izvorni migracijski tok bio upravo suprotan!) znamo vrlo malo. Ne znamo ni to kako su oni sebe "nazivali" jer autentičnih pisanih podataka nema. Jedini pisani izvori o njima dolaze od Grka i Rimljana. Grci su u IV st.pr.Kr. svojim sjeverozapadnim susjedima na Zapadnom Balkanu, jednom novootkrivenom plemenu pokraj Skadarskog jezera u Albaniji, dali ime Iliri (Illyrioi) ili narod-zmija (prema njihovom štovanju kulta zmije). Rimljani su tijekom II - I st.pr.Kr. proširili ilirsko ime i na sve ostale etnički različite zajednice "Ilira" (Daorsi, Dalmati, Liburni, Histri, Japodi, Panoni i mnoge druge) u rimskoj provinciji Ilirik. U manjem dijelu Ilirika, uglavnom u sjevernom dijelu, živjeli su i Kelti.

*Drugi narodi su pak proširili helensko ime (Trojanski ratovi!) na sve ostale etnički različite plemenske zajednice "Helena" (Heleni, Dorani, Ahejci, Jonjani, Eoljani, Graikoi i dr.); od VIII st.pr.Kr. ime "Grci" počinje potiskivati naziv "Heleni".


{youtube width="425" height="344" pbgcolor="#A00102"}q2yX5ikhhxw{/youtube}
{youtube popup="true" divid="Zapadni Balkan i je li Franjo Tuđman bio u pravu" autostart="true" pbgcolor="#A00102"}q2yX5ikhhxw{/youtube} {avrpopup type="window" id="Zapadni Balkan i je li Franjo Tuđman bio u pravu"}Zapadni Balkan i je li Franjo Tuđman bio u pravu [otvori poseban prozor]{/avrpopup}

"Agripin turistički vodić" (antičke cestovne karte iz doba rimskog cara Augusta), danas poznat kao "Peutingerova karta", odvest će nas u sljedećoj reportaži do Delminiuma, plemenskog centra Delmata i crkve Sv. Nikole Tavelića (Zavjetne crkve hrvatskih kraljeva koju su Englezi "zabunom" bombardirali 1944., kao i Vatikan!) u Tomislavgradu, te dalje do Tiluriuma poviše rijeke Cetine i Burnuma na desnoj obali Krke.

Ljubomir Škrinjar

Sub, 25-09-2021, 08:47:27

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.