Ljubomir ŠkrinjarLjubomir Škrinjar

Hrvatska svjetla i tame

Pregled reportaža

0 DBHZm

Bog nam sreću daj! - Hrvatski nek živi zmaj!

Stu 28, 2011
Isključimo televizor, uključimo mozak i zamislimo se zašto je ovo današnje predizborno vrijeme jednako, ili gotovo jednako, vremenu tužne majke Hrvatske o kojoj pjeva Matoš prije 100 godina. Rasap hrvatskih političkih stranaka, vladavina Hrvatsko-srpske koalicije, zatiranje hrvatskog kulturnog, nacionalnog i…
0 Madona

Crnačka duhovna pjesma na starohrvatskom groblju u Stenjevcu

Svi 19, 2013
Na najvećem rimskom i starohrvatskom groblju u kontinentalnom dijelu Hrvatske održan je 7. susret zborova kustošijskog dekanata u crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije u Stenjevcu. Tema ovogodišnjeg susreta, održanog u suboru 18. svibnja, bila je "Crnačka duhovna glazba". Zagrepčanima je uglavnom nepoznato da se u…
0 KBC Rebro

Zatajene istine o zagrebačkoj bolnici Rebro

Lis 24, 2015
U pripremi reportaže o zagrebačkoj bolnici Rebro naišao sam na podatak koji me zaintrigirao i potaknuo na istraživanje "uzroka i posljedica", na analizu pozadine "podatka". O naizgled nepovezanim događajima koji prate izgradnju najveće bolnice na hrvatskom ozemlju - bolnice Milosrdne braće sv. Ivana od Boga na Harmici…
0_cilic_m

Veliki petak

Tra 06, 2007
Vidjeti u centru Zagreba sliku kršćanske tematike u izlogu neke prodavaonice nije uobičajeno, ali je moguće.
0-oprtalj.jpg

Reportaža: Oprtalj – "Krasna zemljo, Istro mila"

Lip 18, 2009
Umjetnost predromanike, romanike i gotike - to je Crkva, a svaka je crkva jedna priča, povijest i život kraja i ljudi. U osmom nastavku reportaža iz središnje Istre upoznat ćemo mjesto Oprtalj i crkvicu Blažene Djevice Marije s glasovitom galerijom slika, koje nisu apstraktne pa ne zahtijevaju napor razmišljanja. Na…
20-Livno oltarna pregrada starohrvatske crkve sv. Petra u Rapovinama

Franjevački muzej i galerija Gorice u Livnu (2/2)

Ruj 29, 2008
Starohrvatska umjetnost druge polovice 9. stoljeća pokazuje različite utjecaje, posebno mediteranske u spajanju s karolinškim. Najstariji starohrvatski spomenik u Bosni i Hercegovini predstavljaju izloženi ulomci hrvatske pleterne skulpture iz starohrvatske crkve sv. Petra u selu Rapovine nedaleko od…
0-Bozje-polje

Reportaža: Gračišće i Božje polje – "Krasna zemljo, Istro mila" (3/5)

Ruj 16, 2009
Na samo desetak metara od župne crkve u Gračišću nalazi se stara, neugledna i naoko po ničemu neobična kuća. Mještani govore da je to bila kuća nekog nepoznatog gračaškog zanatlije, no moguće je nekad bila i kuća srednjovjekovnih Templara. Njezina tajna skrivena je u deset okamenjenih slika, u deset okultnih simbola i…
lobor_pleterm

Hrvatski troplet u Loboru

Svi 18, 2007
Lobor je selo u blizini Zlatara, udaljeno oko 60 km sjeverno od Zagreba, ili 16 kilometara od Beleca i Maceljske šume. Široj hrvatskoj javnosti je nepoznato da se arheološki lokalitet Lobor - Majka Božja Gorska odnedavno svrstava među najvažnije starohrvatske lokalitete, jednak onima u Ninu, Kninu ili Solinu. Uz…
3 Gorica Svetojanska groblje

Mons. dr. J. Batelja - Od Croatia Street u Torontu do Doma u Svetojanskoj Gorici

Srp 06, 2015
Prošle je subote u prelijepom plješevičkom kraju, u Društvenom domu Svetojanske Gorice održano izuzetno značajno okupljanje. Nekadašnji svetojanski župnik vlč. Josip Gjuran (93), po komunistima zločinački proganjan, posjetio je svoju prvu župu i nazočio predstavljanju knjige 'Život za Boga, Crkvu i hrvatski narod',…
Crkva svetog Franje Ksaverskog

Koncert u crkvi svetog Franje Ksaverskog

Pro 24, 2006
Sinoć je u crkvi svetog Franje Ksaverskog u Zagrebu HSPD "Podgorac" iz Gračana (Zagreb) božićnim koncertom svečano proslavio 100-ti rođendan. Pjevane su stare kajkavske pjesme vezane uz blagdan Božića. Donosimo reportažu u slikama Ljubomira Škrinjara, koje na lijepi način prenose ozračje u crkvi za vrijeme koncerta.
21 T.Karamarko HDZ Jarun

Reportaža: 26 godina od utemeljenja Hrvatske demokratske zajednice

Lip 17, 2015
Jučer je obilježena 26. obljetnica osnutka Hrvatske demokratske zajednice u prostorijama Nogometnoga kluba Borac (današnji NK Jarun). Izaslanstvo HDZ-a tom je prilikom u Velikom Trgovišću kod biste ispred rodne kuće dr. Tuđmana kao i na Mirogoju na grobu dr. Franje Tuđmana položilo vijence i zapalilo svijeće. U…

Reportaže u kronološkom redu

Reportaža: Gračišće i Božje polje – "Krasna zemljo, Istro mila" (5/5)

Prvi dio reportaže: Gračišće i Božje polje – "Krasna zemljo, Istro mila" (1/5).

Ljepota privlači. Na brežuljku zapadne Istre smjestilo se Božje polje, nekoliko kilometara od glavne ceste i obližnjeg gradića Vižinade. Uz malo sreće pogodit ćete put odprve, koji vas kroz prelijepi kraojobraz vodi uskom, zavojitom ali asfaltiranom cestom do grobljanske crkve Blažene Djevice Marije (Sv. Marije od Polja). Prema legendi tu se vodila bitka s Hunima prije nego je Atila („Bić Božji“) osvojio Akvileju u sjevernoj Italiji. Stoljećima kasnije ovdje su viteški katolički redovi templara i hospitalaca, a od 1526. i franjevci trećoredci, imali hospicij-samostan.
1_Bozje_polje
Polja lavande na putu do Božjeg polja. Mirisi. Čista tišina.
2_Bozje_polje

Pastoralna idila. Teran. Misli se roje.

Društvo na rubu očaja. Zakon tržišta iznad moralnih zakona. XXI stoljeće proglašeno "stoljećem depresije". Roditelji vole da im Aleister (Aleksandar) Crowley djecu indoktrinira s načelom "Čini što te volja". Na tragu priprema za zagrebačku ateističku tramvajsko-autobusnu “kampanju” - Bez Boga, bez gospodara! Što je mislio reći papa Pavao VI u govoru na Petrovo 1972: "Po nekoj pukotini Sotona je ušao i u Crkvu". Red carpet uzdiže izjavu redatelja Tinto Brassa – "Ženska guza je ogledalo duše!"

3_Bozje_polje

Grobljanska jednobrodna crkva Blažene Djevice Marije (Sv. Marije od Polja) spominje se već u XI stoljeću. Uz tu je crkvu nekada djelovao samostan-hospicij templara (XIII – XIV st.), zatim hospitalaca/ivanovaca (XIV - XVI st.) i od 1536. do 1806. redovnika trećeg reda Sv. Franje Asiškog (franjevci trećoredci, glagoljaši).

* Hrvatsku trećoredsku zajednicu proglasio je papa Siksto IV godine 1473. samostalnom, dajući joj pravo na izbor vlastitih poglavara, a papa Klement VIII ujedinio ju je s talijanskom trećoredskom kongregacijom 1602. i s njome otada zajedno bira zajedničkoga generala.

* Završna proslava 800. obljetnice utemeljenja franjevačkog Reda održat će se u Zagrebu od 17. do 19. rujna 2009.

4_Bozje_polje

Cisternu, nekadašnji izvor života u samostanskom dvorištu, tijekom stoljeća polako su kao korov ugušili grobovi.

5_Bozje_polje

Zvonik crkve je na preslicu (s tri zvona), a tijekom obnove i pregradnje crkve u XV st. uzidani su na pročelju kameni reljefi.

6_Bozje_polje

Iznad ulaza u crkvu je kod obnove u 1441. godini ugrađena pronađena "Atilina glava" (glava psoglavca iz V-VI stoljeća). Još kad bi znali komu ili zašto je isplazio jezik…

7_Bozje_polje

Reljefi iznad rozete

Od motiva na reljefima osobito je zanimljiv zadnji u nizu. Je li to račvasti (razbojnički) križ ili gotsko/anglo-saksonska runa za jelena, odnosno kalež ("gral"), kojom se prizivaju više sile?

8_Bozje_polje

Škropionica na stupu; 1597.

9_Bozje_polje

Južni zid svetišta

U tijeku je restauracija crkve i zidnih slika koje su nakon općeg crkvenog sabora u Tridentu (Tridentski koncil 1545.-1563.) bile prepravljane ili pokrivene slojem žbuke.

11_Bozje_polje

Sjeverni zid svetišta

Na sjevernom zidu svetišta vidimo doslovni preslik nekih scena iz Biblije siromašnih.

10_Bozje_polje

Većina fresaka iz XV stoljeća naslikana je na svodu iznad poligonalnog svetišta. Treba reći da su dva puta dorađivane i prepravljane, 1720. i 1864. godine.

12_Bozje_polje

U poljima mrežastog gotičkog svoda prikazani su evanđelisti u svojim zoomorfnim simbolima i likovi 12 apostola. U središtu cijele kompozicije je prikaz Krista. Simboli bratovština naslikani su na zaglavnim kamenima svoda.

13_Bozje_polje

14_Bozje_polje

Sv. Ivan Krstitelj i zmija u kaležu

15_Bozje_polje

Freske su rad školovanog, ali do danas nepoznatoga domaćeg majstora. Njegovi anđeli u živim bojama gotovo su identični anđelima slavnoga renesansnog slikara Luke Signorellija (+1523.). I ovdje su anđeli svirači svojevrsna foto-galerija glazbenih instrumenata iz minulog doba.

16_Bozje_polje

Neobična "gitara na kurblu"

17_Bozje_polje

18_Bozje_polje

Prostor bivšeg samostana franjevaca trećoredaca privremeno je spremište crkvene opreme.

19_Bozje_polje

Obelisk na novom dijelu groblja

Pitali smo ali nitko nam nije znao(?) odgovoriti kada i kojim povodom je podignut obelisk. Možemo tek predmijevati da mu je namijenjena uloga središnjeg Križa oko kojeg se na grobljima pale svijeće za sve umrle.

20_Bozje_polje

Komu je netko položio vijenac?

Pukim slučajem zatekli smo se u popodnevnim satima lipanjskog Dana državnosti ispred obeliska u Božjem polju (onaj pravi svibanjski Dan državnosti, kada smo 30. svibnja slavili smrt komunističke države, zabranili su nam Račan, Mesić i koalicija 2000-te godine). Pozornost nam je privukao tog dana položen vijenac od svježeg cvijeća i traka hrvatske trobojnice – ali bez uobičajenog natpisa.

Kraj putopisa iz Istre završit ćemo s Izjavom o masoneriji, objavljenoj u Glasu Koncila, broj 7 (1756), 17. veljače 2008.:

U »Izjavi o masoneriji« koju su potpisali tadašnji pročelnik kardinal Joseph Ratzinger (danas papa Benedikt XVI) i tajnik nadbiskup Jerome Hamer 26. studenoga 1983. odgovara se na pitanje je li se promijenio stav i vrednovanje Crkve u odnosu na masoneriju, zbog činjenice da se masone (slobodne zidare) i njihov pokret »u novome Zakoniku kanonskoga prava ne spominje izričito kao što je to bilo u prethodnom Zakoniku« (onome iz 1917. godine).

Izjava odgovara da je stav Katoličke Crkve, bez obzira što se to udruženje i njemu slična ne spominje izričito zbog »redakcijskog kriterija« primijenjenog u novome zakoniku, ostao nepromijenjen, te doslovno piše: »I dalje nepromijenjen ostaje negativan sud Crkve glede masonskih udruženja, jer su se njihova načela uvijek smatrala nespojivima s naukom Crkve i stoga je upisivanje u njih i dalje zabranjeno. Vjernici koji pripadaju masonskim udruženjima nalaze se u stanju teškoga grijeha i ne mogu pristupiti svetoj pričesti.« U toj se izjavi ističe da mjesne crkvene vlasti nisu mjerodavne davati izjave o naravi masonskih udruženja kojima bi se eventualno derogiralo - to jest djelomično ukinulo - ono što je svojim izrijekom utvrdio Zbor za nauk vjere, i to nadovezujući se na svoju izjavu od 17. veljače 1981. Tu je izjavu odobrio papa Ivan Pavao II. primajući u audijenciju kardinala Ratzingera, te je naložio da se ona i objavi.

Nakon godine dana, Zbor za nauk vjere objavio je dokument »Razmišljanja nakon godine dana od Izjave Zbora za nauk vjere o nespojivosti između kršćanske vjere i masonerije«. U tim se »Razmišljanjima« najprije podsjeća na razlog objave »Razmišljanja«, tj. da nakon godine dana od izjave o masoneriji »može biti korisno kratko objasniti značenje toga dokumenta«.

»Otkako je Crkva započela davati izjave glede masonerije, njezin negativni sud nadahnjivao se različitim razlozima, praktičnima i doktrinalnima. Ona nije prosuđivala masoneriju koja je odgovorna samo za subverzivno djelovanje prema njoj, već je od prvih papinskih dokumenata o tom pitanju, a osobito u enciklici 'Humanum genus' Lava XIII (20. travnja 1884), crkveno učiteljstvo u masoneriji prokazivalo filozofske ideje i moralna shvaćanja suprotna katoličkom nauku.« Papa Lav XIII. u spomenutoj enciklici napisao je da su te ideje bile prvotno sažete u »racionalističkom naturalizmu« koji je nadahnjivao masonske planove i djelovanje protiv Crkve.

»Podsjetimo se da su kršćanstvo i masonerija u svojoj biti nespojivi, tako da upisati se u jedno znači odvojiti se od drugoga«, napisao je papa Lav XII. u pismu talijanskom narodu »Čuvari« (Custodi) 8. prosinca 1892. Zbor za nauk vjere masonerijom se s doktrinarnog stajališta bavio i od 1970. do 1980, kada su neke biskupske konferencije postavile pitanja vezana uz povezivanje nekih katolika s predstavnicima nekih loža koji su za sebe izjavljivali da nisu protivni, dapače, da su čak skloni Crkvi. No, nakon dužega proučavanja, Zbor za nauk vjere ustvrdio je da može dati odgovor i potvrditi svoje uvjerenje o temeljnoj nespojivosti između načela masonerije i načela katoličke vjere te njezinih moralnih zahtjeva. Iz crkvene je tradicije i naučavanja, nastavlja Zbor za nauk vjere, jasno da moraju postojati i »nužne praktične posljedice koje vrijede za sve vjernike koji bi bili eventualno upisani u masoneriju«.

Neki masoni su tvrdili da ne nameću nikakva »načela« u smislu filozofskoga ili vjerskoga stajališta koje bi obvezivalo sve pripadnike, već da bez obzira na različite religije i svjetonazore okupljaju sve ljude dobre volje »na temelju humanističkih vrijednosti što ih svi mogu shvatiti i prihvatiti«. Prema tom tumačenju, s kojim se Crkva ne slaže, masonerija bi predstavljala »kohezijski element« za sve one koji vjeruju »u Arhitekta univerzuma« i koji osjećaju da ih vežu »one temeljne smjernice koje su definirane naprimjer u Deset Božjih zapovijedi«. Stoga masonerija nikoga ne bi udaljavala od njegove vjere, već naprotiv - predstavljala bi poticaj da joj bude još odaniji. Ovdje nije moguće razglabati o svim povijesnim i filozofskim problemima koji se skrivaju iza takvih tvrdnja, no zasigurno nije potrebno isticati da Katolička Crkva radi upravo na tome: na suradnji svih ljudi dobre volje. No, pridružiti se masoneriji i učlaniti se u to društvo, upozorava Zbor za nauk vjere, znači ići daleko izvan te legitimne suradnje.

Nadasve treba podsjetiti da se društvo »slobodnih zidara« i njihove moralne obveze predstavljaju kao progresivan sustav simbola koji zahtijeva krajnji napor. Rigidna disciplina koja vlada još pojačava težinu međudjelovanja između znakova i ideja. Ozračje tajnovitosti, osim toga, za članove predstavlja rizik da postanu oruđa nekih strategija s kojima nisu upoznati, piše u »Razmišljanju«.

Za katoličkoga kršćanina nije moguće biti član i masona i Katoličke Crkve, jer ne može živjeti svoj odnos s Bogom »na dva načina«. Stoga katolik ne smije biti mason, jer mu to zabranjuje Crkva i istodobno oni vjernici koji se učlanjuju u masonska udruženja upadaju u teški grijeh i ne mogu pristupiti pričesti, unatoč nekima koji su mislili da se nauk i stajalište Crkve prema masonima promijenio.

Ljubomir Škrinjar

{mxc}

 

 

 

 

Uto, 30-11-2021, 10:27:23

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.