Ljubomir ŠkrinjarLjubomir Škrinjar

Hrvatska svjetla i tame

Pregled reportaža

24 Brusane-sv.-Rok-procesija-2012

Reportaža: Brušane - od ispod ekvatora do hrvatske povijesti

Kol 19, 2012
U ličkom mjestu Brušane nalazimo tri geološko-paleontološka spomenika prirode unutar zaštićenog područja parka prirode Velebit, ali i spomenik Velebitskom ustanku, prvom organiziranom ustanku hrvatskog naroda protiv vojno policijskog terora Kraljevine Jugoslavije, tj. velikosrpskoga monarhofašizma i okupacije.…
07-_zg_katedrala.jpg

Đavlova glava u zagrebačkoj katedrali (4/5)

Stu 25, 2008
Zagrebačka je katedrala u jedno doba imala čak šezdesetak oltara, a velik drveni glavni oltar u svetištu, tzv. Ackermanov oltar iz 1632., bio je najveći barokni oltar, kakvog nisu imali ni u Italiji, Austriji i Mađarskoj. U preostala dva nastavka reportaže upoznat ćemo unutarnjost katedrale.(Lj. Škrinjar)
vindija_m

Reportaža: Fosilni vulkan i špilja Vindija u Hrvatskom zagorju

Lip 11, 2008
Ravna gora, najsjevernija planina Hrvatskog zagorja visoka 686 metara, kao posljednji ogranak jugoistočnih Alpi, ima brojne špilje i lokalitete od iznimnog paleontološko-geomorfološkog i arheološkog značaja. Zaštićeni spomenici prirode su špilja Vindija te Mačkova i Šincekova špilja, koje su prije 28 000 godina…
Krapinske toplice

Krapinske Toplice - na čast domovine u korist čovječanstva

Kol 24, 2013
U Krapinskim Toplicama izabran je dr. Ante Starčević u Hrvatski sabor, a danas su najznačajniji lječilišno-zdrastveni (turistički) centar u Hrvatskoj. Zagrebčani tik železničke postaje u selu Zaprešić mogu kola dobiti, za koja gostioničari i trgovci naručbine primaju. Želi li tko, da za vožnju iz Zaprešića do…
Maksimir - snijeg

Maksimir na -8 i plus 25 centimetra snijega

Velj 12, 2012
I dok iz Dalmacije ovih dana dolaze spektakularne slike mora, bure i snijega, veće padaline su uglavnom zaobilazile do sada Zagreb. Ipak, to se ovaj vikend promijenilo i Zagreb polako ali uporno u subotnjim i nedjeljnim satima zatrpavaju snježne pahuljice. Naš majstor reportaža Ljubomir Škrinjar uputio se zato u…
Andrija Hebrang

Ovčara, pa to je mjesto gdje se uzgajaju ovce

Svi 06, 2014
Nema i ne može biti dvojbe da je Josipovićeva prijetnja o Hrvatskoj koja će pocrvenjeti ostvarena, i da je kukuriku "Plan 21" otpočetka bio čista prijevara stare komunističke oligarhije. Izgradnja moderne hrvatske države je zaustavljena jer jugoslavenski nacionalisti svakim danom rastvaraju ono zajedništvo što je…
0-Umag

Reportaža: Gračišće i Božje polje – "Krasna zemljo, Istro mila" (4/5)

Ruj 16, 2009
Duhovni život čovjeka, u svom začetku, očitovao se pojavom simbolike, posmrtnim ritualima, ritualnim ukopima ili pak nekim drukčijim religijskim ili magijskim obredima. O njima danas možemo govoriti jedino na temelju materijalnih (arheoloških) dokaza, naravno, tamo gdje ne postoje pismeni tragovi.
0-Krasno-SvetisteMBK

Krasno – Hotel i Svetište Majke Božje Krasnarske (2/2)

Srp 19, 2010
Nikada nećemo znati prave razloge zbog kojih su Krasnari podigli kapelicu na čast sv. Marije (Majke Božje) tako daleko od svoga sela, u gustoj šumi na neravnoj stijeni. Obzirom da su u Krasnom i okolici pronađeni tragovi naselja Japoda i Rimljana, možemo pretpostaviti da se na toj neravnoj stijeni već od antike…
1-Hrvoje-Sosic-sprovod

Reportaža: Posljednji ispraćaj prof. dr. Hrvoja Šošića

Srp 09, 2012
Prof. dr. sci. Hrvoje Šošić, zastupnik u bivšem Županijskom domu Hrvatskoga državnog sabora pokopan je danas na zagrebačkom groblju Mirogoj. Istaknutog hrvatskog intelektualca i domoljuba, kojeg su zbog njegove cjeloživotne borbe za Hrvatsku komunisti "nagradili" s više od 5 godina robije, na posljednji počinak…
Zvekan

Kako piancu vino zaměriti - zatajene istine o bolnici Rebro (5)

Stu 02, 2015
Uz međunarodni arhitektonsko-urbanistički natječaj za Zakladnu bolnicu i klinike Medicinskog fakulteta na Širokom brijegu (ne u Hercegovini već u Zagrebu), za Zakladni blok stambeno-poslovnih najamnih zgrada (Trg bana Jelačića) i za Židovsku bolnicu (Petrova ulica), raspisana je 1930. godine i međunarodna licitacija…

Reportaže u kronološkom redu

Vodnjan – "Krasna zemljo, Istro mila"

Ne zaboravite da "u vrijeme ljetnih vrućina svaka kuća mora pred vrata staviti posudicu s vodom kako bi žedni psi i mačke lutalice mogli ugasiti žeđ" – propisano je Statutom Vodnjana iz 1492., i koji je bio važeći sve do 1797. godine. No, to nije jedina zanimljiva crtica iz Vodnjana. Pravu zagonetku za znanstvenike predstavlja Corpi Santi - tri najtajanstvenije europske mumije. Fotografiranje mumija nije dozvoljeno, ali Portal HKV donosi nekoliko ekskluzivnih fotografija i zahvaljuje mons. Marijanu Jeleniću koji već 37 godina skrbi o Corpi Santi.

1_sv.blaz-vodnjan.jpg

  Župna crkva Svetog Blaža

Župna crkva Svetog Blaža podignuta je na mjestu bivše bazilike i najveća je u Istri, kao i njen zvonik visok 63 metra. Građena je od 1760. do 1800. godine prema modelu crkve Sv. Petra u Veneciji. Ima 10 oltara i na svakom se nalazi relikvija sveca kojemu je oltar posvećen.

Osim u Vatikanu, nigdje drugdje ne postoji čak 290 ostataka (relikvija) svetaca iz čitavog područja negdašnjeg Rimskog Carstva, čiji su život i djelo utkani u Zapadnu civilizaciju, a koji se stjecajem okolnosti ovdje nalaze od 1818. godine. Naime, bježeći iz Venecije pred ateističkom euforijom francuske revolucije, koja je uništavala sve tragove vjere, slikar i član Carsko kraljevske akademije likovnih umjetnosti Gaetano Grezler pokupio je relikvije iz venecijanskih crkava i samostana te ih sa svojim jedrenjakom prevezao u Istru i poklonio crkvi u Vodnjanu.

Iako nije službeno proglašena hodočasničkom destinacijom, crkvu Sv. Blaža godišnje posjete tisuće vjernika i turista.  

2_sv.blaz-vodnjan.jpg

Unutrašnjost župne crkve Sv. Blaža 

3_sv.blaz-oltar-vodnjan.jpg

Oltar Sv. Blaža iza kojeg su izložena Sveta Tijela (Corpi Santi), foto: M.Jelenić 

4_sv.blaz-mumije.jpg

Iza oltara, u prigušenoj svjetlosti ostakljenih sarkofaga, leže sačuvana tijela (mumije) triju svetaca: Sv. Leona Bemba, Sv. Ivana Olinija, Sv. Nikoloze Burse, i dijelovi tijela rimskog časnika Sv. Sebastijana (+282.), carigradske mučenice Sv. Barbare (+288.), i pokornice sv. Marije Egipatske (+522.). Tijela su posve očuvana, a nisu balzamirana niti hermetički zatvorena te predstavlja pravu zagonetku za znanstvenike.

"Iz neraspadnutih ostataka svetih dolazi blagotvorna energija koju osjetljiviji ljudi osjećaju te ima onih koji plaču, znoje se, tresu, onih koji izjavljuju da su ovdje ozdravili" – objasnio nam je mons. Jelenić. Mumije su ugrožene zbog svjetla i oscilacija u temperaturi, a tijela propadaju i zbog mikroorganizama i insekata koji ih napadaju.  

5_sv.bembo-relikvija.jpg

  Sv. Leon Bembo, nadbiskup (+1188.), foto: M.Jelenić

Leon Bembo rodom je iz Venecije, obnašao je dužnost kapelana na duždevu dvoru, a potom nadbiskupa Modona na Peloponezu u Grčkoj. Pred kraj života nastanjuje se kao pustinjak na otočiću Sv. Servolo. Umro je 1188. godine. U Veneciji mu je podignut jedan od najraskošnijih oltara. Dvadeset dvije godine nakon njegove smrti nad grobom je progledala slijepa djevojka, a ozdravljenja su se i dalje nastavljala pa je tijelo ekshumirano.

6_sv.olini-relikvija.jpg

  Sv. Ivan Olini, venecijanski svećenik (+ 1300.), foto: M.Jelenić

Ivan Olini, rodom iz Venecije, smatran je svecem još za života. Preživio je kugu i umro u 85. godini, a ekshumiran je 1389., također zbog nekoliko čudesnih ozdravljenja. Otkopano je tijelo posve sačuvano, sa podignutom desnom rukom.

7_sv.barbara-relikvija.jpg

Stopalo carigradske mučenice Sv. Barbare (+288.), foto: M.Jelenić

Sv. Barbara prigrlila je kršćanstvo i zbog toga ju je ubio vlastiti otac godine 288. u Nikomediji. U Vodnjanu se nalazi njezino neraspadnuto stopalo.

8_sv.bursa_-relikvija.jpg

Sv. Nikoloza Bursa, opatica (+1512.), foto: M.Jelenić

Nikoloza Bursa je molitvom i znakom križa liječila bolesne. Kao poglavarica benediktinskog samostana Sv. Servola kraj Venecije zatečena je mnogo puta u levitaciji za vrijeme molitve. Unaprijed je vidjela dan svoje smrti, 23. travnja 1512., i to je javno obznanila. Njezino tijelo je, po mišljenju naših mumiologa, najsačuvanije tijelo u Europi. Koža tijela je i danas elastična. Navodno je u njenoj blizini potvrđeno 50 čudotvornih izlječenja. Bioenergetičari (D.Plečko) su utvrdili da iz njezinog tijela zrači bioenergija u promjeru od 32 metra.  

17-sv.blaz-pecat.jpg

Relikvija Sv. Egzuperancija ovjerena pečatom. 

15-sv.blaz-muzej.jpg

Pogled na dio Zbirke sakralne umjetnosti; foto: M.Jelenić

U bivšoj sakristiji i na katu iznad nje smještena je Zbirka sakralne umjetnosti (donacija Gaetana Grezlera) sa 730 izložaka koji datiraju od 400. po.Kr. do XIX stoljeća (kameni reljefi, kamene i drvene skulpture, slike na platnu i drvu, stotinjak relikvijara podrijetlom iz Venecije, crkveno ruho i oprema, brojne knjige i rukopisi).

"Uza sve to što se ovdje radi o jedinstvenom inventaru, nažalost niti je to znanstveno katalogizirano, niti proučeno, niti primjereno izloženo. Župni Ured ima nemjerljive zasluge što je to kroz 190 godina do danas očuvao, ali nije uspio prikupiti sredstva za zaštitu i adekvatno izlaganje. Nažalost, ni Crkva u Hrvatskoj, ni znanstveni krugovi, kao ni turistički sektor, nisu ovo do danas prepoznali kao jedinstvenu mogućnost za svjetsku promociju Hrvatske. Ako može Sv. Anti u Padovi godišnje hodočastiti sedam milijuna ljudi, može i ovdje s obzirom na brojnije relikvije. Ja sam ovdje na službi od 1972. godine i sve donedavno sam kao Don Kihot koji se bori s vjetrenjačama" rekao je župnik Jelenić.

18-sv.blaz-rukopis.jpg

Rukopis iz 1498. koji govori o nadbiskupu carigradskom čije se tijelo ovdje nalazi; foto: M.Jelenić 

9_sv.blaz-mikro.jpg

Dr. Matteo Borrini iz Firenze i dr. Anja Petetros iz Rijeke uzimaju uzorke mikroorganizama sa Svetih Tijela; foto: M.Jelenić

Po mišljenju vrhunskih svjetskih stručnjaka za relikvije, mjesto na kojem se nalaze vodnjanske mumije jest potpuno nepodobno. Dr. Nazzareno Gabrielli, direktor kemijskih laboratorija Vatikanskih muzeja, još je prije desetak godina napravio elaborat o tome što je potrebno poduzeti da bi se zaštitilo vodnjanske mumije.  

10_sv.blaz-nacrt.jpg

Arhitekt Slaven Cetina napravio je idejni projekt kripte na tlocrtu Župne crkve; foto: M.Jelenić

U sklopu idejnog projekta pod nazivom "Vodnjan, hodočasnička destinacija sjevernog Jadrana" predviđena je gradnju kripte ispod crkve gdje bi se čuvale mumije u novom prikladnom ambijentu. Kripta bi bilo trajno rješenje, jer prema tradiciji relikvije ostaju u osi crkve. Kompletni bi projekt koštao oko 8 milijuna eura, a to je za Župu neostvariv san. Koliki su nam stranci rekli kako bi to u inozemstvu bio svjetski fenomen. Lijepo reče riječki nadbiskup i metropolita dr. Ivan Devčić u Vodnjanu (3. veljače 2009.) na proslavi 190-godišnjice nazočnosti relikvija u Vodnjanu: "Najveća je pogrješka .... što Ivan Pavao II. za boravka u Hrvatskoj nije doveden u Vodnjan.“  

11_sv.blaz-simpozij.jpg

Okrugli stol o relikvijama održan 17. siječnja 2009. foto: M.Jelenić

Na ovogodišnjem Okruglom stolu u Vodnjanu, koji je potaknuo vodnjanski župnik Marijan Jelenić, je zaključeno da je hitno potrebno načiniti plan sanacije i prezentacije relikvija. Po riječima Jelenića, potrebno je pokrenuti sve da se očuva to bogatstvo "koje je, zbog nepoznatih razloga, do dana današnjega bez zaštite ostalo očuvano". Gradonačelnik Vitasović istaknuo je kako je Vodnjan spreman pomoći oko ostvarivanja projekta zaštite relikvija, kada se on utvrdi. "Bitno je riješiti dilemu o tome je li riječ o duhovnom ili komercijalnom blagu ili ga pak predstaviti kao oboje" napomenuo je. Osnovano je i Povjerenstvo za zaštitu i prezentaciju relikvija, a projekt je povjeren Restauratorskom Zavodu Hrvatske iz Zagreba.

16-sv.blaz-povjerenstvo.jpg

Povjerenstvo za zaštitu i prezentaciju relikvija; foto: M.Jelenić

Povjerenstvo za zaštitu i prezentaciju relikvija: tajnik mons. Marijan Jelenić, arh. Slaven Cetina, Lucija Debeljuh, prof. Mario Sošić, mr. Kristina Džin, predsjednik Povjerenstva biskup mons. Ivan Milovan, mr. Ilija Jakovljević, nedostaje gradonačelnik Vodnjana Claudio Vitasović. Prema dosada prikupljenim troškovnicima zaštita Svetih Tijela, njihovih odora, restauracija sarkofaga, izrada staklenih urni i desinsekcija crvotočnog inventara crkve iziskuje oko 900.000 kuna. Svi koji želje idejno ili financijski pomoći ovaj jedinstveni kulturni projekt Hrvatske mogu se javiti župniku Marijanu Jeleniću telefaksom 052-511-420 ili e-mailom na adresu: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.. Kunski račun je Zagrebačka banka – Marijan Jelenić "relikvije“ 2360000 – 3211897855, devizni ZABAH2K IBAN HR7123600003230383011. Svi donatori se unose u knjigu "Povijest Tijela svetih u Vodnjanu“.  

12_grcki-biskupi-vodnjan.jpg

Hodočasnici iz Grčke predvođeni biskupom o. Atanazijem; foto: M.Jelenić

"Knjige dojmova svjedoče o začuđujućim dojmovima posjetitelja, a Vodnjan se profilira kao hodočasničko odredište i novi turistički proizvod Hrvatske i šire“, kaže župnik Marijan Jelenić.  

13_sv.karmela-vodnjan.jpg

  Crkva Gospe Karmelske

Crkva Gospe Karmelske iz 1630. godine izgrađena je u obliku latinskog križa, na mjestu gdje se prije nalazila crkva Svetog Sebastijana. Oltari crkve iz razdoblja su njezine izgradnje, a biskup Tomasini (+1681.) spominje je kao najljepšu u cijelom Vodnjanu.

14_vodnjan.jpg

Venecijanska gotika

Najstariji sakralni objekt u Vodnjanu je crkvica Sv. Katarine (XII st.), dok je prva župna crkva bila crkvica Sv. Jakova (XIII st. ili možda IX st.) i u njoj je pisan Statut Vodnjana iz 1492. godine. Freske iz XIII i XIV st. nalaze se u crkvi Sv. Antuna Opata, a crkva Sv. Roka izgrađena je u vrijeme epidemije kuge (1580.). Sv. Antun Padovanski je između 1230. i 1277. osnovao franjevački samostan u crkvi Sv. Bogorodice od Traversa, izgrađene na temeljima crkve iz VIII st. Crkvica Sv. Martina (XIV st.) bila je sjedište Inkvizicije za Istru, a crkvica Sveti Križ (1468.) sjedište bratovštine bičevalaca (flagelanti). Uz sve to u Vodnjanu nalazimo još dvije crkvice: Sv. Luciju podignutu na mjestu bazilike iz VI st., i Sv. Domenika. Nažalost, ove crkvice nisu označene i bez pomoći prolaznika ili stručnog vodiča ih je teško pronaći.

Ljubomir Škrinjar  

  {mxc}

Uto, 30-11-2021, 11:00:10

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.