Ljubomir ŠkrinjarLjubomir Škrinjar

Hrvatska svjetla i tame

Pregled reportaža

Novigrad na Dobri

Reportaža: Stari grad Novigrad na Dobri

Ruj 24, 2010
Iznad rijeke i mosta preko Dobre, na povišenom položaju da bi sve nadzirao, ali i bio viđen sa svih strana, stoji Novigrad, povijesna utvrda podignuta u XIV st. zapadno od Karlovca. Svakome tko bi ju ugledao morala je ulijevati strahopoštovanje. Doista, zidine i kule morale su izgledati nepobjedive, a svakako su to i…
thompson_-m

Reportaža: Thompsonov koncert povodom Dana branitelja Grada Zagreba

Svi 31, 2008
Povodom obilježavanja Dana branitelja Grada Zagreba sinoć je Marko Perković Thompson održao koncert na Trgu bana Josipa Jelačića. Prema podacima MUP-a okupilo se 120.000 ljudi – rekao je Thompson s pozornice, i pozvao prisutne da se prisjete i odaju počast svim poginulim hrvatskim braniteljima, časnicima i generalima…
Kamena-vrata

Od Kamen(it)ih vrata do Palainovke i Jurjevskog groblja

Ruj 29, 2011
Sjećate li se kad ste zadnji put prošetali Gornjim gradom u Zagrebu? Jeste li ikada zapalili svijeću na Kameni(ti)m vratima, tom simbolu slobodnog i kraljevskog grada Zagreba, kroz koja se ulazilo i izlazilo iz Gradeca od 1266. godine? Jeste li znali da je "cijeli Zagreb" dva puta prešao preko Kipnog trga na Gornjem…
0_cavoglave

Čavoglave / Thompson - Dan pobjede

Kol 08, 2008
Marko Perković Thompson, u svojim rodnim Čavoglavama na obroncima Svilaje, besplatnim koncertom obilježio je Dan pobjede i domovinske zahvalnosti. Prema pisanju nesklonih mu medija koncertu je nazočilo blizu sto tisuća ljudi iz cijele Hrvatske – od Vukovara i Osijeka do Pule i Dubrovnika. Uz niz popratnih kulturnih i…
0-Kumrovec-HCSP

Šaka jada u Kumrovcu

Svi 24, 2010
Titoisti su pod visokim pokroviteljstvom Stjepana Mesića logistički vješto i uspješno proslavili „Dan mladosti za Zdenac radosti" ispred „rodne" kuće i spomenika Josipa Broza Tita u Kumrovcu. Istovremeno su, prvi puta, i „zli momci" u organizaciji Zdruga udruga i HČSP-a organizirali u Kumrovcu hvale vrijedan…

Predstavljena šesta knjiga “Vjera u sjeni politike” Damira Borovčaka

Sij 18, 2015
Novinar Glasa Koncila Tomislav Vuković je rekao da su Borovčakovi tekstovi svojevrsna kronologija svih važnih zbivanja u Hrvatskoj. No, nije riječ tek o pukoj bilješci, nego mu doista treba čestitati na zahtjevnom metodološkom pristupu „Vjera u sjeni politike", jer bi zasigurno jednostavnije i lakše bilo da je…

Kovačević: Hercegbosanski Hrvati žele samo jednakopravnost

Tra 25, 2014
Knjiga Mate Kovačevića „Sudbina hercegbosanskih Hrvata – Suverenost u okviru EU federalizma" predstavljena je u prostorijama Hrvatskog slova, a njezin urednik i profesor Mate Ljubičić rekao je da „knjiga pokazuje kako su unatoč organiziranoj i masovnoj šutnji u javnosti najprije slabašno, a onda sve znatnije prodirali…
CHM-udbina

Tu smo, bit ćemo, za vijeke vjekova - crkva Hrvatskih mučenika na Udbini

Ruj 09, 2010
Od špilje do interneta povijest ipak ne pišu pobjednici nego činjenice. Svi normalni ljudi koji pamte znaju (a neznanje nikoga ne opravdava), pričala im je baka uz vatru ognjišta ili župnik iz prastare crkve, da su mnoge laži bile službene verzije događaja i da je istini bilo najstrože zabranjeno da bude istina, pod…
Mimohod branitelja Zagreb - Kralj Tomislav

Hrvatski branitelji u Zagrebu obilježili 25. obljetnicu Dana hrvatske državnosti

Svi 30, 2015
U Zagrebu je mimohodom "Hrvatski branitelji zajedno za Hrvatsku", polaganjem vijenaca na Oltaru domovine i svetom misom za Domovinu u zagrebačkoj prvostolnici Uznesenja Blažene Djevice Marije i svetih Stjepana i Ladislava obilježen Dan hrvatske državnosti (30. svibnja 1990.- 30. svibnja 2015.) (Lj.Škrinjar)
Zvekan

Kako piancu vino zaměriti - zatajene istine o bolnici Rebro (5)

Stu 02, 2015
Uz međunarodni arhitektonsko-urbanistički natječaj za Zakladnu bolnicu i klinike Medicinskog fakulteta na Širokom brijegu (ne u Hercegovini već u Zagrebu), za Zakladni blok stambeno-poslovnih najamnih zgrada (Trg bana Jelačića) i za Židovsku bolnicu (Petrova ulica), raspisana je 1930. godine i međunarodna licitacija…
Ivo lolo

Ivo Lolo Fischer

Ožu 23, 2019
Meštar Bandić i njegov očenaš za povratak biste Ive Lole Ribara, koju su, nota bene, pobunjeni Srbi u okupiranom selu Vukmaniću 1991. bacili u zdenac, krivac je za ovu reportažu. Na prvi pogled, u zemlji koja slabo čita, zanimljiva kuća u Demetrovoj ulici i Lolo izgledaju jako nepovezano. (Lj. Škrinjar)

Reportaže u kronološkom redu

Pićan – "Krasna zemljo, Istra milo“

 

1_pican.jpg

Pogled na Pićan

Pićan je, kao i većina gradića u srednjoj Istri, smješten na prethistorijskoj gradini. U pisanim dokumentima spominje se 50. godine po Kristu kao rimska utvrda Peten. Krajem XII stoljeća Pićan zajedno s Pazinom i okolicom postaje djelom Grafschaft Ysterreich koja 1374. pod imenom Pazinska grofovija postaje vlasništvo obitelji Habsburg.

3_pican.jpg

Crkvica Svetog Mihovila

Izvan zidina starog Pićna nalazimo jednobrodnu romaničku crkvicu Svetog Mihovila iz XIII stoljeća, a od 1999. društvo joj pravi Obitelj, skulptura talijanskog kipara Zavagnea.

4_pican.jpg

Freske i glagoljaške grafite iz crkvice Sv.Mihovila nismo uspjeli vidjeti. U Pićnu se nalazio posljednji samostan u Europi u kome su pisali glagoljicom. 

2_pican.jpg
Crkvica Sv. Roka Crkvica Sv. Roka, zaštitnika od kuge, podignuta u jeku epidemije kuge 1631. godine.
 
5_pican.jpg 

Gradska vrata, ulaz u stari Pićan

Gradska vrata iz XIV stoljeća su dio srednjovjekovnih zidina starog biskupskog grada Pićna.

6_pican.jpg
Istra je bogata ne samo s glagoljaškim grafitima već i s grafitima kao što je ovaj kojeg vidimo lijevo od ulaznih gradskih vrata, ili starog grafita u glavnoj vodnjanskoj ulici – W STALIN (Živio Staljin).
 
9_pican.jpg
Starogradska jezgra Pićna, nekoć biskupskog grada i administrativnog središta središnjeg dijela Istre u doba vladavine Bizanta. Danas ovdje živi svega nekoliko obitelji.
 
10_pican.jpg
11_pican.jpg

Sve je kao nekad, a ljudi nema.

12_pican.jpg 

U ovom uspavanom gradu ni dva čovjekova najbolja prijatelja nisu smrtni neprijatelji.  

13_pican.jpg
 
8_pican.jpg 

  Kuća u kojoj je rođen Matko Brajša-Rašan

Odvjetnici Matko Brajša-Rašan (Pićan, 11. XII 1859. – Zagreb, 5. IX 1934.) i Dr. Ivan Cukon (Medulin, 23. X 1868. – Zagreb, 7. X 1928.), istaknuti hrvatski domoljubi, Istrani, autori su najpoznatije istarske pjesme „Krasna zemljo, Istro mila“, himne namijenjenoj Školskoj družbi Sv. Ćirila i Metoda za Istru. Cukon je autor stihova, a uglazbio ih je Brajša 1912. godine.

Cukon je tijekom talijanske okupacije Istre uhićen, interniran u ožujku 1919. i zadržan u Italiji do rujna. Kad je zaključenjem Rapalskog ugovora 12. studenog 1920. talijansku okupaciju Istre zamijenila talijanska aneksija Istre i počeo progon svih istaknutijih Hrvata koji su rodoljubno djelovali i izgarali za samostalnost i neovisnost cjelokupnoga hrvatskoga naroda, Cukon i Brajša spasili su glave bijegom u Zagreb. U Istri danas mnogi ne žele znati da se sve to događalo Hrvatima i prije dolaska Musolinija na vlast.

Dr. Ivan Cukon je po dolasku u Zagreb postavljen za župana Zagrebačke županije, a onda i Zagrebačke oblasti.


KRASNA ZEMLJO

Krasna zemljo, Istro mila
dome roda hrvatskog
Kud se ori pjesan vila,
s Učke tja do mora tvog.

Glas se čuje oko Raše,
čuje Mirna, Draga, Lim
Sve se diže što je naše
za rod gori srcem svim.

Slava tebi Pazin - grade
koj' nam čuvaš rodni kraj
Divne li ste, oj Livade
nek' vas mine tuđi sjaj!  

Sva se Istra širom budi
Pula, Buzet, Lošinj, Cres
Svud pomažu dobri ljudi
nauk žari kano krijes.  

Skupština Istarske županije je ovu lijepu hrvatsku pjesmu, za koju se nekad znalo reći da je to istarska himna, proglasila (23. rujna 2002.) himnom Istarske županije (naziv Istarske županije ispisuje se dvojezično i glasi: Istarska županija - Regione Istriana), a protiv nje su talijanska Unija, neke zajednice Talijana u Istri kao i Županijski odjel za prava talijanske etničke zajednice.

U Istarskoj županiji hrvatski i talijanski jezik su u ravnopravnoj službenoj uporabi u radu županijskih tijela u samoupravnom djelokrugu, nazivi gradova i mjesta ispisuju se dvojezično, a struktura stanovništva u Istri izgleda ovako: Hrvati 148.328 (71,9 %), Talijani 14.284 (6,9 %) i ostali.

Neki bi krugovi u Istri željeli svečanu županijsku pjesmu "Krasna zemljo“ izjednačiti s hrvatskom državnom himnom "Lijepa naša domovino“, a oni koji "zose rece da je najprvo Istrijon, a pena pokle Hrvot" govore da bi Istra trebala biti samostalna država, a Istrijani priznati kao nacija. Stara priča.

»Zašto na nedavnom Sajmu turizma u Münchenu na prostoru Istarske turističke zajednice (koja je uz to i fizički bila odvojena od prostora Hrvatske turističke zajednice!?) nije bilo hrvatskih nacionalnih simbola?« (Vjesnik, 15. ožujka 1999.)  

7_pican.jpg 

Zvonik župne crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije, visok 48 metara, izgrađen 1872., udaljen je dvadesetak metara od same crkve.  

14_pican.jpg
 
Nekada katedrala, danas župna crkva.

Prva katedrala posvećena Blaženoj Djevici Mariji na današnjem teritoriju Republike Hrvatske bila je u Pićnu, Pićanskoj biskupiji koju je utemeljio Sv. Nicefor, davne 524. godine. Bila je to peta biskupija u kršćanskom svijetu uopće. Titulu današnjega naslovnog biskupa Pićanske biskupije nosi pomoćni zagrebački biskup mons. dr. Valentin Pozaić.

Od 1606. do 1771. godine gradili su na mjestu stare katedrale današnju župnu crkvu Navještenja Blažene Djevice Marije, posvećene Sv. Niceforu (ranokršćanski mučenik), zaštitniku Pićna i Pićanske biskupije - koju je ukinuo habsburški vladar car Josip II 1788. godine.

14a_pican.jpg

Neobičnost su pročelja dva kipa različitih svetaca, ali istog imena!

U desnoj niši je kip prvog pićanskog biskupa Nicefora (njegovo se tijelo danas nalazi u Umagu, a relikvija njegove ruke čuva se u ovoj crkvi), dok je u lijevoj kip ranokršćanskog mučenika Sv. Nicefora koji u rukama drži maketu Pićna. On je, prema legendi, 324. godine ovdje sagradio prvu kršćansku crkvu. Kip Bogorodice nalazi se u sredini pročelja.

U doba uprave mletačke obitelji Flangini izbila je najveće buna kmetova u Istri. Oko 3000 žitelja iz čitave pokrajine, pod vodstvom Mate Bolka, 6. srpnja 1653. sukobilo se sa surovim ubiračima poreza. Razvalili su gradska vrata, opustošili katedralu i biskupski dvor te ubili predstavnika pokrajinske uprave Hanibala Bottonia i njegovog kancelara.

15_pican.jpg

Unutrašnjost crkve je barokizirana za vrijeme posljednjeg pićanskog biskupa Piccardia (1766 – 1784.).

16_pican.jpg

Grobnice pićanskih biskupa i viđenijih laika ugrađene su u pod crkve i u plato ispred crkve, a nadgrobne ploče su ukrašene reljefima i grbovima. Brigu oko održavanja sakralnih objekata vodi župno vijeće.

17_pican.jpg

Kip Sv. Ivana Nepomuka, češkog sveca, zaštitnika kraljica, mostova, ispovjednih tajni i zaštitnika protiv poplava, podignut 1714. u parku pred ulazom u Pićan. 

18_pican.jpg

Pogled na Učku s jednog od dva vidikovca u Pićnu.

Izuzmemo li pogled s vrha Učke onda bi Pićan i Oprtalj bili mjesta s najljepšim pogledom na brdovit krajolik središnje Istre. A iz Pićna možemo baciti pogled i na Rockwool u Čepičkom polju, tvornicu koju su ovdje dozvolili izgradit oni koji prisežu da neizmjerno vole Istru.

Ljubomir Škrinjar

{mxc}

Uto, 30-11-2021, 09:22:25

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.