„Nemojte dopustiti Zmiji da u vaše udruge donosi podjele“

Prošle nedjelje 7. lipnja, povodom obilježavanja 81. obljetnice maceljskih žrtava poslijeratnih partizanskih zločina počinjenih nad svećenicima, zarobljenicima i civilima, koji su se u lipnju 1945. zatekli na ovim prostorima u kolonama Križnoga puta, svetu misu u crkvi Muke Isusove na Macelju predvodio je vlč. Luka Slijepčević, župnik župe Veliko Trgovišće i Velika Erpenja u suslavlju s domaćim župnikom vlč. Alenom Vrbekom i desetak svećenika iz zagorskog i zagrebačkog dekanata.

Svetoj misi nazočio je i fra Miljenko Stojić, vicepostulator postupka za proglašenje mučenicima hercegovačkih franjevaca ubijenih tijekom i nakon Drugoga svjetskog rata, došavši iz Širokog Brijega na Macelj, u pratnji bogoslova iz Hercegovačke franjevačke provincije u Zagrebu.

Prethodno, prije svete mise, molila se po prilaznim postajama, molitva Križnog puta fra Bonaventure Duda, namijenjena maceljskim žrtvama i mučenicima. 

Ova sveta misa tradicionalna je već preko dvadesetak godina, s većim i manjim oscilacijama u dolasku hodočasnika zbog okolnosti na koje Udruga Macelj 1945. u prošlom vremenu nije mogla utjecati. Misa se održava u dane spomena na pobijene svećenike i bogoslove, njih 21 koji su pobijeni u noći 4. na 5. lipnja 1945. Ove godine odazvao se veći broj hodočasnika, nego prethodnih godina, koji su stigli osobnim prijevozom, ali i autobusima u organizaciji svojih župa i Udruge Macelj 1945. Time se pokazalo da se hodočasnici odazivaju kad postoji suglasje u smislenom pozivanju.

Predvoditelj svete mise vlč. Luka Slijepčević u svojoj posebno nadahnutoj propovijedi o krvnicima i žrtvama, slikovito je obrazložio na primjeru zmije koja ujeda i naših reakcija. Istaknuo je kako osjećamo teret povijesne nepravde dok napokon, nakon 80 godina, istina polako dolazi na svjetlo dana. „Često osjećamo silnu nepravdu baveći se ovim temama jer netko ima status žrtve, a drugi na samo da nema status žrtve, nego su se čak i njihova groblja preorala, da ne ostane nikakvog spomena o njima.“

Lijevo - gradonačelnik Novog Marofa Siniša Jenkač

Josip Stjepandić i Franz Jordan

Ivan Jaklin i Alfred Obranić sa suprugom

Uključio je pritom i vlastita iskustva kao župnika koji je tražio istinu o umirovljenom dubrovačkom biskupu Josipu Mariji Careviću, koji je pastoralno djelovao na teritoriju njegove župe od Božića 1943. do svibnja 1945. Tada je nestao pod nerazjašnjenim okolnostima, a u mjestu je ostala priča o okrutnom mučenju i ubojstvu biskupa. Za grob mu se i danas ne zna. U tom svom iskustvu naveo je niz primjera, što je u tom vremenu istraživanja on osobno naučio.

Propovjednik vlč. Luka Slijepčević  

župnik, vlč. Alen Vrbek

Predsjednik Udruge Macelj 1945. Vjekoslav Jaklin

Naposljetku vlč. Slijepčević znakovito  jeporučio: „Na samom kraju vama želim reći jednu misao. Nemojte dopustiti Zmiji da u vaše udruge donosi podjele. Zmija ima glavni zadatak da među nas ubacuje sumnju i podjele“, te nastavio: „Osjećam potrebu zahvaliti svim udrugama i pojedincima koji čuvaju uspomenu na žrtve! Hvala svim članovima udruga i pojedincima koji ponizno i samozatajno traže istinu! Hvala župniku Alenu i njegovim župljanima koji su odlučili nastaviti ovo molitveno okupljanje nakon stanke! Neka ova misa bude trenutak zajedništva, trenutak snage koji će nam pomoći da ne posustanemo i da ne odustanemo kada nađemo zapreka tamo gdje smo se najmanje nadali. I da čuvamo jedinstvo, jer žrtve to zaslužuju!“ Propovijed ćemo u cijelosti dodatno objaviti.

Anka i Mirko Ivanjek

Na svetoj misi uz organizatore župljane župe svetog Jurja Đurmanec i Udruge Macelj 1945. sudjelovale su i Udruga hrvatskih branitelja sv. Juraj iz Đurmanca, hrvatski branitelji Krapinsko-zagorske županije s predsjednikom koordinacije Mladenom Ptičarom, Udruga hrvatski domobran iz Zaprešića, Udruga hrvatskih branitelja iz Duge Rese, Udruga veterana 145. brigade Dubrava iz Zagreba, predstavnici Počasnog bleiburškog voda, Hrvatskog žrtvoslovnog društva, HOZ-a Jazovka i niz istaknutih pojedinaca.

Zapažen je g. Siniša Jenkač, gradonačelnik grada Novog Marofa, gdje su nedavno otkrivena stratišta iz vremena Drugog svjetskog rata i započete ekshumacije žrtava. Također, kao poseban gost Udruge Macelj 1945. iz mjesta Gallizien u oblasti Kärnten u Austriji nedaleko Bleiburga, stigao je g. Franz Jordan, dopredsjednik i izaslanik Koruške domovinske službe, koja među svojim aktivnostima brine i o grobovima hrvatskih žrtava na području oko Bleiburga. Inače, lokalno stanovništvo mjesta Gallizien u svibnju 1945. zbrinjavalo je oko 30 tisuća hrvatskih izbjeglica. Gospodin Jordan je bio u društvu prof. dr.sc. Josipa Stjepandića, predsjednika Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u domovini i dijaspori – HAZUDD, koji je za ovu prigodu stigao iz Njemačke. Zapažen je i g. Mirko Ivanjek, sa suprugom, književnik i autor knjige Veliki petak 1945., romansirane biografije biskupa Josipa Maria Carevića.

Poslije mise uslijedilo je paljenje svijeća na grobnici u kojoj se nalaze ostatci ukupno 1.247 ekshumiranih žrtava iz do sada pronađenih jama te komemoracija predstavnika spomenutih udruga i pojedinaca.

Hodočasnici su se nakon priređene okrijepe koju su priredili marne župljanke i župljani župe sv. Juraj iz Đurmanca, uputili do stratišta Lepa Bukva, gdje su se okupili na mjestu na kojem je zagrebački nadbiskup kardinal Franjo Kuharić 9. lipnja 1991. održao prvu svetu misu za maceljske žrtve. To se, znakovito, dogodilo godinu dana prije nego što su započele ekshumacije žrtava i pronađeni ostatci 21 svećenika i bogoslova. Iako se iz zapisa u franjevačkoj kronici iz krapinskoga samostana znalo da su 21 svećenik i bogoslov skončali svoj život negdje u maceljskoj šumi, nije se znala točna lokacija. Povjerovavši riječima Frana Živičnjaka, kardinal Kuharić služio je prvu svetu misu 1991. svega tridesetak metara od mjesta gdje su tek godinu dana poslije na mjestu šumske vododerine, iz blatnjave jame, izvađeni ostatci svećenika.

Upravo kod križa iznad te jame, upalili smo svijeće na sjećanje na te nesretne dane kad je Zmija ugrizla nevine žrtve, što je opisao propovjednik na svetoj misi. Svijeću su tom prigodom također upalili i g. Franz Jordan u ime Koruške domovinske službe i g. Josip Stjepandić, predsjednik HAZUDD.

Hodočasnicima su se na tom mjestu stratišta obratio Damir Borovčak, koji je izdvojio okolnosti svjedoka Frana Živičnjaka čijim su zalaganjem jame i otkrivene. Istaknuo je potrebu posebno urednog održavanja i skrbi za lokalitet Lepa Bukva, koja bi u budućnosti trebala postati mjesto kontemplacije nad monstruoznim zločinom, mjesto duhovnih promišljanja i molitve na utvrđenom mjestu zločina, kao potrebu memorijalnoga mjesta stalnoga sjećanja, sve u duhu razmišljanja da se takvi zločini više nikada i nigdje ne bi ponovili.

Tekst i fotografije: Damir Borovčak