Detalji

Objavljeno: 22. prosinca 2009.

Detalji

Objavljeno: 16. prosinca 2009.

Detalji

Objavljeno: 14. prosinca 2009.

Dana 10. prosinca 2009. godine, o prigodi Međunarodnog dana ljudskih prava, građanska inicijativa „More je kopno“ izvela je performance na Narodnom trgu u Splitu, te održala konferenciju za novinare. Aktivisti „More je kopno“ nosili su flastere preko usta, u znak toga da je Hrvatska utopljena u šutnju i prešućivanje. Tijekom nastupa istaknut je i transparent s natpisom: „Izdaja! Ne damo more!“ s kojim je, U Splitu, dana 31.10.2009. i pokrenuta akcija protivljenja štetnom ugovoru sa Slovenijom, te iz čega se kasnije i rodila akcija za referendum, poznatija pod imenom „More je kopno“.(D.Borovčak)

Detalji

Objavljeno: 11. prosinca 2009.

U prepunoj dvorani Novinarskog doma u Zagrebu 8. prosinca 2009. predstavljena je knjiga autora Damira Borovčaka Hrvatski osvrti. To je knjiga osvrta o knjigama drugih autora, više ili manje poznatih hrvatskoj javnosti. Po vrlo lošem kišovitom vremenu predstavljanje je ipak privuklo punu dvoranu zainteresiranih za djela 19 hrvatskih i svjetskih autora. Od pozvanih 19 autora na predstavljanje se na temu slobode mišljenja, savjesti, vjere i mogućnosti informiranja u Hrvatskoj odazvalo i govorilo deset autora i to: Tomislav Nürnberger, publicist iz Zagreba, Don Anto Baković, nakladnik lista Narod i voditelj HPP, Marija Slišković, urednica niza Snagom ljubavi, Dr. Radoslav Marić, lobist iz New Yorka, Mladen Lojkić, publicist iz Sirača, Predrag Matić Fred, vukovarski branitelj, Izudin Bečirčić, dragovoljac i diverzant 4. gardijske brigade, franjevac Zvjezdan Linić te isusovac psiholog dr. Mijo Nikić, uz predvoditelja tribine i autora knjige Damira Borovčaka.

Detalji

Objavljeno: 10. prosinca 2009.

Danas, 10. prosinca, je u Zagrebu na Trgu maršala Tita održan 4. po redu prosvjed u organizaciji Kruga za Trg protiv trenutnog imena jednog od najljepših trgova u glavnom gradu Republike Hrvatske po komunističkom diktatoru, odgovornom za mnoge zločine i represije. U ovom prilogu donosimo slike Ljubomira Škrinjara sa prosvjeda uz tekst dipl. ing. Damira Tučkara usko vezan uz ovu problematiku. Naime, Tučkar se osvrće na priopćenje za novinare od 8. prosinca 2009. kojim stranka s najviše zastupnika u Europskom parlamentu osuđuje praksu promicanja komunističkih simbola u nekim zemljama članicama. Izrijekom se spominje Slovenija radi dva povoda: imenovanja jedne ulice u Ljubljani po Josipu Broz Titu, te dodjele odlikovanja Tomažu Ertlau, bivšemg šefu UDBE, tajne službe pod izravnom odgovornosti komunističke partije bivše države.

Detalji

Objavljeno: 02. prosinca 2009.

Pedeseta putopisna reportaža vodi nas daleko od Zagreba, na brdo iznad nekropole Radimlje kod Stoca gdje se nalazi najveći antički spomenik Hercegovine - ostaci ilirske gradine s megalitskim zidinama, grad Daorson. Prostor unutar grada bio je naseljen već u rano brončano doba, a na zaravni ispred grada nalaze se i grobovi poginulih pripadnika HVO-a koji su u vojnoj akciji Lipanjske zore izvojevali prvu pobjedu nad velikosrpskim agresorom u ratu u Bosni i Hercegovini 1992. godine. Na žalost, položaj i opstanak hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini danas je upitan zahvaljujući beskrupuloznim ljudima u BiH, Hrvatskoj i EU. (Lj. Škrinjar)

Detalji

Objavljeno: 25. studenoga 2009.

Zasavske gore se protežu sjeverno od rijeke Save u kvadratu od Zagorja, Trbovlja, Hrastnika, Laškog pa sve do celjske padine. U Zborniku „Tudi smo umrli za domovina“, koji je preveden iz slovenskog na talijanski jezik pod nazivom „Anche noi siano mort per la Patreia“, izdana 2000. godine gdje su opisana grobišta nastala poslije drugog rata za to područje. Popisano je 29 grobišta.(F.Perme)

Detalji

Objavljeno: 11. studenoga 2009.

Jučer je u Zagrebu održana još jedna medijski potpuno neatraktivna tribina medijski jednako tako neatraktivne udruge, koja s druge strane okuplja vjerojatno za udruge najveći broj intelektualaca u Hrvatskoj. Na njoj su nastupali medijski neatraktivni gosti, bivša potpredsjednica Vlade RH i osoba čije je ubojstvo kćeri jedna od trenutno najvećih afera u Hrvatskoj, zatim akademik i stručnjak za pravo mora čiji su istupi ovih dana u svezi razgraničenja na moru sa Slovenijom dobro protresli hrvatsku političku scenu, osoba u najužem krugu organizaciju triju političkih prosvjeda protiv imena Trga Maršala Tita (kao rijetkih koji su ovih godina skupili više tisuća građana), i napokon, bivši urednik jednih dnevnih novina koji je smijenjen u trenutku kada su ove novine bilježile rekordnu čitanost.(mm)

Detalji

Objavljeno: 07. studenoga 2009.

(Zagreb, 7. 11. 2009.) Danas je u Zagrebu u dvorani Vatroslava Lisinskog održan predizborni skup prof. dr. Miroslava Tuđmana. I pored dosadašnje medijske blokade ovog predsjedničkog kandidata koji ne pripada trenutno vladajućim strukturama, skup u Lisinskom pokazao je da se ipak radi o kampanji s velikim potencijalom. Međutim, već u uvodu ovog izvještaja treba naglasiti da, ako u vremenskom razdoblju službene kampanje mediji nastave sabotirati one kandidate koji centrima moći nisu po volji, u pitanje dolazi legimitet cijele kampanje. Jer, ako od Tuđmanovog predizbornog skupa, koji je okupio mnoge poznate osobe iz javnog, kulturnog i znanstvenog života i napunio dvoranu Vatroslav Lisinski, jednaku ili veću težinu u medijima ima činjenica da je Nadan Vidošević obišao svoj izborni štand u Križevcima na 12. regionalnom obrtničkom i gospodarskom sajmu ili to što Damir Kajin iz Splita kreće "na predsjedničke izbore onako kako se '41. išlo u partizane", kako se onda može uopće govoriti o izbornoj utrci? Prije se radi o medijski upravljanoj izbornoj namještaljki.(mm)

Detalji

Objavljeno: 03. studenoga 2009.

U utorak 3. studenoga s početkom u 11 sati u hotelu Dubrovnik u Zagrebu održana je konferencija za medije predsjedničkog kandidata prof. dr. Miroslava Tuđmana u svezi arbitražnog sporazuma sa Slovenijom. Prof. dr. Miroslav Tuđman, ujedno i predsjednički kandidat, aktualnu je inačicu sporazuma okarakterizirao kao neprihvatljivu, rekavši između ostalog:  "Uvjeren sam da se Hrvatska nalazi u povijesnom trenutku i pred odlukom, za koju se mora pitati, i u kojoj mora sudjelovati hrvatski narod. Zato tražim da Vlada raspiše referendum sa sljedećim pitanjem: Jeste li zato da se pitanje granica sa Slovenijom (umjesto političkog odlučivanja arbitražom) rješava samo i isključivo na Međunarodnom sudu pravde?"(mm)

Detalji

Objavljeno: 01. studenoga 2009.

Teška sudbina zadesila je Ramu u Drugom svjetskom ratu, posebno 8. i 9. listopada 1942. kada su četnici ubili preko 1000 ljudi. U podnožju Ramskoga križa postavljene su 2001. godine ploče s popisom imena ubijenih i poginulih iz zadnjih dvaju ratova (Drugi svjetski rat 1366 ubijenih; rat 1991.-1995. godine 163 ubijena). Ploče su djelo Mile Blaževića. One ne bodu oči, one su kao tanki razvučeni svitak prirasle uz kameni zid ispod križa, uz kamenu stijenku šetnice gdje se može zapaliti svijeća i položiti cvijet.(A.Beljo)

Detalji

Objavljeno: 31. listopada 2009.

Dan Svih svetih je dan kada se prisjećamo najbližih koji su nas napustili, ali i dan kada se sjetimo hrvatskih žrtvava. Povodom ovog dana već smo danas donijeli reportažu o Ramskom žrtvoslovu, spomeniku poginulima u 2. svjetskom ratu i u zadnjem, Domovinskom ratu. I dok ovaj ramski spomenik služi hrvatskom narodu za ponos, mi se ne možemo ne sjetiti spomenika u glavnom gradu Republike Hrvatske, nasuprot prekrasnih Mirogojskih arkada. Radi se o - na razbijenom i u temelje pokopanom izvornom Zidu boli iz Selske ceste - izgrađenoj "kreaciji" Glas hrvatske žrtve - Zid boli. Na njoj su ispisana na krajnje sramotan način imena poginulih i nestalih hrvatskih branitelja. Slike u nastavku neka budu još jednom posjetnik na našu sramotu.(mm)

Detalji

Objavljeno: 25. listopada 2009.

Počelo je s proslavom u lipnju, kada se prvi put hrvatska zastava zavijorila 11. lipnja 1992 god. na Orlovcu, brdu povrh Mostara. Ovi slavni dani, nisu zaboravljeni i slave se svakog lipnja u Ilićima, zapadnom dijelu Mostara, pod nazivom “Lipanjske zore”. Tih lipanjskih dana, uspješno su protjerane okupatorske snage srpsko-četničkih specijalaca i JNA, koji su terorizirali i bombardirali Mostar i njegove građane sa okolnih brda.(b.mostarac)

Detalji

Objavljeno: 22. listopada 2009.

Mitovi i legende prate neobične srednjovjekovne kršćanske nadgrobne spomenike kakvih nema nigdje u svijetu osim na prostoru današnje južne Hrvatske, Bosne i Hercegovine, zapadne Srbije i dijela Crne Gore. Podizani su od početka XIII pa do početka XVI stoljeća, a veličinom ne zaostaju za megalitskim spomenicima iz neolitskog doba. Neki nadgrobni monoliti teški su i do 30 tona. Riječ je o hercegovačkom fenomenu biliga (kamika ili mramora, a ne stećaka kako su ih od sredine XIX st. nazvali hrvatski vukovci; ni jedan od starijih hrvatskih rječnika ne pozna riječ „stećak“). Od evidentiranih 69.356 biliga najviše ih ima u Hercegovini, i to u Mostarskom okrugu – preko 20.000, s najpoznatijim nekropolama u okolici Stoca: Radimlje i Boljun.(Lj.Škrinjar)

Detalji

Objavljeno: 20. listopada 2009.

Danas je u Zagrebu, u hotelu Dubrovnik na Trgu bana Jelačića, održana konferencija za tisak predsjedničkog kandidata prof. dr. Miroslava Tuđmana. Povod konferenciji bilo je predstavljanje "Stožera potpore", liste potpisnika podrške kandidaturi Miroslava Tuđmana. Osim ove liste s 281 potpisa, uključujući desetak akademika, više desetaka sveučilišnih profesora, visoke hrvatske časnike i brojne gospodarstvenike, postoji i proširena lista s još mnoštvom potpisnika. Na konferenciji je najavljen i veliki skup potpore u subotu 7. studenoga u zagrebačkoj koncertnoj dvorani "Vatroslav Lisinski" s početkom u 11 sati.(mm)

Detalji

Objavljeno: 19. listopada 2009.

Ovog 13. listopada na misnom slavlju u Fatimi prigodom 92. obljetnice Gospina ukazanja, na trgu ispred Bazilike Gospe od krunice okupilo se prema procjenama lokalnih novinara oko 140 tisuća hodočasnika iz 25 zemalja svijeta u 113 prijavljenih grupa. Misno slavlje započelo je velikom procesijom i nošenjem Gospinog kipa preko trga Esplanade. Posebnu radost vjernika izazvala je najava apostolskog nuncija Rina Passigatoa da će papa Benedikt XVI. iduće godine u svibnju, u vrijeme prvog Gospinog ukazanja, posjetiti Fatimu. Misu je predvodio lisabonski kardinal José Policarpo uz koncelebraciju apostolskog nuncija u Portugalu Rina Passigatoa i još 11 biskupa te 355 svećenika iz raznih zemalja. Naglasak kardinalove ovogodišnje poruke bio je na fatimskom misteriju Božje ljubavi. Na kraju misnog slavlja pozdravljane su sve hodočasničke skupine iz drugih zemalja na svim jezicima te su tako na hrvatskom jeziku pozdravljeni nazočni hodočasnici iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine.(D.Borovčak)