U susret lokalnim izborima kontaktirali smo relevantne kandidate za zagrebačkog gradonačelnika kako bi nam odgovorili na određena pitanja bitna za glavni grad Republike Hrvatske. Nakon razgovora s Miroslavom Škorom danas objavljujemo razgovor sa Zvonimirom Troskotom. Ostali nam kandidati za sada nisu odgovorili na naša pitanja.

Razgovor sa Zvonimirom Troskotom, kandidatom Mosta za gradonačelnika Zagreba

Zašto ste se odlučili na utrku za zagrebačkog gradonačelnika, što Vas je motiviralo?

Zagrebom se već više od dva desetljeća ne upravlja na adekvatan način te to kao posljedicu ima gomilanje problema koje je politička garnitura na odlasku kontinuirano gurala pod tepih. Kada samo malo zagrebemo ispod površine vidjet ćemo da se ti problemi mogu svesti na nekoliko ključnih segmenata. Loše Zvonimir Troskotupravljanje novcem poreznih obveznika, netransparentnost koja za posljedicu ima korupciju i nepotizam te nedostatak znanja u kvalitetnom vođenju i realizaciji javnih projekata.

Kada smo u Mostu razgovarali o tome tko bi bio sposoban preuzeti grad u takvom stanju, zaključili smo da ja imam najviše iskustva i znanja izvući grad iz financijske i institucionalne krize u kojoj se nalazi. Osim toga jako volim Zagreb. Tu sam se rodio, ponosno nosio Dinamov dres i želim ovom gradu i svojim sugrađanima pomoći da žive ugodniji život dostojan čovjeka.

Što Vas razlikuje od drugih kandidata? Koje su Vaše kvalitete koje drugi kandidati nemaju?

Jedan sam od rijetkih kandidata koji ima veliko iskustvo rada u privatnom sektoru, i to po najvećim firmama poput PwC-a i Sandoza. Surađujem sa stručnjacima poput gospodina Vanđelića i menadžerima takvoga tipa cijeli život. Meni je pod "dobar dan" na takav način naporno raditi na rješenjima. Živio sam i vani pa znam kako tamo izgledaju metropole i gradovi te što bi se sve moglo napraviti u Zagrebu. Znam i prenijeti te ideje i vizije na Zagreb, a opet daostane naš zagrebački štih. Također, bio sam gotovo profesionalni sportaš pa određene radne navike koje sam stekao u sportu i školi mogu primijeniti na Grad Zagreb. Definitivno imam i pobjednički mentalitet - ne postoji ZGprepreka koja se ne može riješiti, a situaciju u Zagrebu ne gledam kao problem, nego kao veliki izazov kojemu se treba odazvati.

Što biste izdvojili kao glavne točke Vašega programa, kakva je Vaša vizija Zagreba?

Mostov program za Zagreb bazira se na obnovi Zagreba u fizičkom i institucionalnom smislu. Također u fokusu su i upravljanje financijama, projekt "Zagrebačke promenade" gdje se zagrebački potoci ističu kao simboli grada, a građani se potiču na rekreaciju. Tu je i nekoliko rješenja za promet koja će riješiti pitanje gužvi te rješenja za javni gradski prijevoz koji bi trebala javni promet učiniti povezanijim i pristupačnijim. Također, važan segment nam je i uspostava četiri razine revizije u Holdingu i Gradskoj upravi, uspostava Ureda za sprječavanje pranja novca, proširenje mjere roditelj odgojitelj s mogućnošću rada na pola radnog vremena, izgradnja novih vrtića i škola povlačenjem novca iz EU fondova i ideja Grada kao prijatelja poduzetnika. Zagreb bi trebao biti lokomotiva razvoja Hrvatske, a to nije moguće ako imamo sporu i nezainteresiranu gradsku upravu. Nameti su preveliki. Uz visoke stope poreza na dohodak, Zagrepčani već desetljećima plaćaju i prirez po najvišoj stopi od 18%. Na ime prireza se u 2021. godini planira prikupiti ukupno više od 833 milijuna kuna.

Od samog početka kampanje jasno sam komunicirao da ću odmah po preuzimanju dužnosti zagrebačkog gradonačelnika smanjiti prirez s 18% na 15%, a do kraja mandata težiti tome da se prirez u potpunosti ukine.

Kada je riječ o tome kako osloboditi prostor za smanjenje nameta, odgovor je vrlo jednostavan. Ukupni rashodi gradskog proračuna iznose preko 12 milijardi i 800 milijuna kuna i potrebno ih je smanjiti samo za 6,5% kako bi se omogućilo potpuno ukidanje prireza. Sadašnja gradska uprava poznata je preplaćivanju projekata, korupcijskim aferama i raznim nelogičnostima u samom funkcioniranju grada. Vjerujem da bi svaka poštena i sposobna gradska uprava mogla puno racionalnije upravljati gradskim proračunom.

Na rashodovnoj strani proračuna postoji i dosta pojedinačnih primjera neučinkovitog upravljanja novcem poreznih (tj. prireznih) obveznika. Grad Zagreb samo za subvenciju ZET-u će u 2021. godini izdvojiti 694 milijuna kuna. Umjesto da se javni gradski prijevoznik restrukturira i smanji gubitke koje ostvaruje, nađeno je rješenje u sve dubljem poniranju u gradsku blagajnu i sve većim izdvajanjem za subvencije.

Kako namjeravate riješiti financijske probleme s kojima se grad susreće? Trebaju li u okviru racionalizacije određeni ljudi dobiti i otkaze ako su zaposleni po stranačkome ključu?

Financijski segment upravljanja Zagrebom, kako ga ja vidim, ne uključuje samo transparentnost, koja je nužan preduvjet, ali sama po sebi nije dovoljna. Budući da sam godinama radio kao revizor, svjestan sam koliko snažni kontrolni mehanizmi kada se uvedu zajedno s transparentnošću mogu osigurati učinkovito trošenje javnog novca. U tom smislu, planiramo uvesti četiri razine revizije - eksternu, internu, državnu i EU internu reviziju, te Ured za Kalkilatorsprječavanje pranja novca iz gradskog proračuna, budući da namjeravamo usmjeriti fokus na povlačenje novca iz fondova Europske Unije, u čemu je do sada Zagreb bio izuzetno loš. Jedini od svih kandidata i stranaka smo najavili i osnivanje Ureda za sprječavanje pranja gradskog novca kojim bi dodatno osigurali snažne kontrolne mehanizme. Plan nam je posebno se usredotočiti na javne nabave i analizu svih dobavljača i njihovih ugovara koji su ranije dobivali natječaje. Namjeravamo provesti dubinsku financijsku i pravnu analizu ugovora i transakcija kojima ćemo obuhvatiti i sve one troškove koji se potencijalno nalaze u ladicama i nikada nisu evidentirani u knjigama.

Isto tako, sa mnom na čelu grada zapošljavanja po stranačkom ključu neće biti. No, nekoliko puta sam već govorio o tome da je vrlo zgodno najavljivati otkaze, ali sprovesti to u djelo nije najjednostavnije niti je to nužno najbolji put. Smjer koji ćemo mi postaviti ići će ka tome da se napravi temeljita analiza, nakon koje vrlo vjerojatno neće biti potrebe za produženjem određenih ugovora na određeno vrijeme kojih je u gradskoj Upravi jako puno. Osim toga, treba vidjeti odnos radnika na terenu i onih po raznim uredima. Prema mojim saznanjima taj je odnos debelo na strani uredskih poslova, što nakon mog mandata neće biti slučaj. Isto tako, prirodnim odljevom, a bez velikih novih Jakusevaczapošljavanja i s jasnim sustavom doškolovanja, vjerujem da gradska Uprava kroz nekoliko godina može postati adekvatno kapacitirana u kontekstu ljudskih potencijala.

Zelene politike čine okosnicu programa praktički svih kandidata. Kakav je Vaš pogled na ekološku problematiku, zbrinjavanje otpada i povezane teme?

Svjedoci smo da je danas u gradu Zagrebu pitanje zbrinjavanje otpada monopolizirano što za posljedicu ima katastrofalno loše stanje kada je riječ o količini recikliranog otpada, kao i pretrpane kante za smeće na svakom uglu. Gradu Zagrebu do sada nije bio interes riješiti to pitanje unatoč penalima koje plaćamo prema EU.

Mi se zalažemo za kružni način gospodarenja otpadom. Vjerujem da bi se uz političku volju kroz maksimalno dvije godine mogli napraviti novi centri za gospodarenje otpadom čime bi se stvorili preduvjeti za zatvaranje, npr. Jakuševca, a s druge strane kroz ponovno iskorištavanje otpada otvorio prostor za smanjenje cijena odvoza smeća.

Treba li graditi novi Dinamov stadion i gdje?

Dinamo je simbol ne samo Zagreba već i cijele Hrvatske i kao takav zaslužuje nogometni stadion na koji bi svi mogli Dinamobiti ponosni. Ali ono što je također činjenica jest da je Dinamo trenutno uzurpiran klub od strane uske interesne mreže. Kao gradonačelnik dat ću dugoročnu koncesiju na 30 godina klubu kako bi klub vlastitim sredstvima izgradio moderan stadion. Ugovorom ću obvezati Dinamo da se novi stadion Dinama na Maksimiru završi za vrijeme prvog gradonačelničkog mandata. Navijači bi sukladno ugovoru o koncesiji morali imati svoje prostorije i muzej. Ali ono što je isto tako važno za naglasiti je činjenica da je nužnost demokratizacije Dinama otprilike jednaka potrebi za novim stadionom. Bez približavanja članovima, simpatizerima i svim Zagrepčankama i Zagrepčanima Dinamo je svrha samom sebi i uskom interesnom krugu ljudi, a to ne bi trebalo biti tako jer se nogomet prvenstveno igra zbog navijača.

Zagreb očekuje obnova od potresa. Kasnimo li s obnovom i tko je odgovoran za to kašnjenje?

HDZ i Možemo! zakomplicirali su situaciju sa Zakonom o obnovi koji su izglasali. Neprovediv je zato što nisu napravili domaću zadaću - Fond solidarnosti na koji se pozivaju 2002. godine je donio odluku da će obnoviti određeni objekt do razine koje je bio prije nego što je stradao, primjerice, u potresu, dok Zakon o obnovi zahtijeva cjelokupnu obnovu, odnosno mijenjanje konstrukcije i statike objekta. To znači da takva obnova ne bi bila financirana EU novcima.

Mi smo za obnovu Donjeg grada, odnosno povijesne jezgre Zagreba, jedini smo predložili drugačiji model obnove.

Radi se o modelu obnove po uzoru na Beč. Ovakav model donosi dugoročna i ekonomski isplativa rješenja za Zagrebstanare oštećenih zgrada i naglašava nužnost jake konstrukcije zgrada. Takav koncept pokrenuo bi snažan ekonomski potencijal Zagreba, a zaštitio povijesni izgled Donjeg grada. Tradicionalni urbanistički stil bio bi oplemenjen novim katovima i garažama koji bi financirali cijeli projekt ili dobar dio projekta. Na ovaj način obnovljen je jedan hotel na križanju Jurišićeve i Palmotićeve. Novi katovi i garaže financirali bi cijeli projekt ili dobar dio projekta.

Stanovi bi bili izgrađeni po novim standardima, s jačom konstrukcijom i mehaničkom otpornosti te većom otpornosti na požare. S novom konstrukcijom dobili bismo 20 posto veći prostor jer novogradnja uključuje tanje zidove, ali ima jaku konstrukciju od armiranog betona. Za ovaj model potrebni su investitori koji bi se naplatili iz novih stanova i etaža koje bi gradili. U suradnji investitora i suvlasnika došlo bi do obostrane ekonomske koristi.

Za ovakav model potrebna je izmjena GUP-a. Išlo bi se u napuštanje zonske zaštite kakvu sada ima cijeli Donji grad i išli bismo i u individualiziranu valorizaciju objekata. Valorizirane objekte bismo pratili kroz digitalizirane mape/blokove.

Sve bi se radilo u suradnji s konzervatorima i urbanistima.

U slučaju pobjede, kakav će biti Zagreb 2025.?

Viziju razvoja grada Zagreba promatram iz šire perspektive od jednog mandata. Mandat koji je pred nama iskoristit ću za obnovu grada, sređivanje financija, uvođenje reda u proces javnih nabava i kompletiranje infrastrukturnih projekata koje smo obećali u pretkampanji i kampanji. I tu kad govorimo o obnovi, ne mislimo samo o obnovi potresom oštećenih zgrada, već govorimo i o obnovi institucija koje su zapuštene lošim modelom upravljanja zadnjih 20 godina. Zagreb će nakon mog prvog mandata biti grad otvoreniji poduzetnicima, obrtnicima i studentima. Također modernizirat ćemo vrtiće i škole, ali i promijeniti način na koji se biraju upravljačka vijeća u vrtićima i školama kako bi strategiju tih institucija vodili stručnjaci, a ne stranački podobnici.

Razgovarao: Davor Dijanović

 

HKV.hr - tri slova koja čine razlikuAgencija za elektroničke medijePrilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

 

Čet, 23-09-2021, 16:55:25

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.