Razgovor s geopolitičkim analitičarom Vedranom Obućinom

Nakon inauguracije Joe Bidena za američkog predsjednik mnogo se vremena troši na analize Obućinamogućih pravaca njegove politike prema Kini i Europskoj uniji, no postavlja se i pitanje daljnje uloge Donalda Trumpa i snage trumpizma u SAD-u s obzirom na dobivenih 75 milijuna glasova. Posljednjih tjedana aktualna je i cenzura koju tzv. Big Tech provodi nad Donaldom Trumpom, a sutra moguće i nad političarima druge orijentacije. O svim ovim pitanjima, u kontekstu sve veće neizvjesnosti (post)pandemijskoga svijeta, razgovaramo s geopolitičkim analitičarom Vedranom Obućinom.

Joe Biden prisegnuo je za američkog predsjednika. Kakvu politiku po Vama možemo očekivati od novoga američkog predsjednika? Hoće li doći do obnove multilateralizma i globalizma?

Nakon četiri godine iznimno zanimljivog predsjedničkog mandata Donalda Trumpa, pobjeda Joea Bidena je na neki način povratak u stanje „business as usual“. Već prvog dana je Biden pokazao koliko je važan multilateralan aspekt njegove politike, poništavanjem niza izvršnih odluka svog prethodnika. Joe Biden i Kamala Harris nadahnjuju fantastična očekivanja, od Azije do Europe. Nova uprava uskoro će najaviti promjene, počevši od simboličkih. Sjedinjene Države se vraćaju svijetu, što u prenesenom značenju znači da će Joe Biden nastaviti staru tradiciju BidenDemokratske stranke u nametanju američke paradigme u geopolitičkim odnosima, te koristiti svoj hardware: vojnu tehnologiju i američke vojnike.

Ipak, 70 milijuna birača svoj je glas dalo Donaldu Trumpu, a relevantna istraživanja pokazuju kako se stavovi dva politička spektra u SAD-u sve više udaljuju. Može li doći do relaksacije ili nas očekuje daljnja polarizacija?

Joe Biden obećava da će ujediniti naciju, ali put do toga beskrajno je složen. Ako se politika nove vlade u potpunosti usredotoči na manjinska prava, borbu protiv diskriminacije i sva ostala lijeva pitanja nametnuta trenutnom „politikom liberalnog identiteta“ među američkim liberalima, onda se pitanje ujedinjenja debelo narušene nacije može odmah otpisati. Uključivanje rodno neutralna jezika u dokumentaciju Zastupničkog doma signal je za to. Međutim, istina je da se Demokrati, ako zaista žele postići ujedinjenje, moraju prije svega usredotočiti na ono što je toliko naljutilo pristaše bivšeg predsjednika. Iza površnih iritacija kriju se mnogo dublji problemi – siromaštvo, zajmovi s rušenjem kamata, propast poduzeća. A ti su se problemi gomilali tijekom godina – čak i znatno prije nego što je Trump ušao u politiku.

Političari i inače jašu na valu nezadovoljstva i izjavljuju da će se boriti protiv siromaštva kako bi vratili ponos prosječnom Amerikancu. Radi li to američki predsjednik, koji god on bio, diskutabilno je. No usred retorike svojih protivnika, koji su čini se više zaokupljeni problemom toaleta za sve spolove i svim vrstama diskriminatornih pitanja, Trump i dalje dobiva potporu. I to se vidjelo u glasanju 75 milijuna Amerikanaca, od kojih nisu svi bijeli rasisti ni pristaše ekstremnog nacionalizma. Toliko glasova potpore čovjeku poput Donalda Trumpa govori o ozbiljnim i dubokim problemima koje treba riješiti.

Ima li trumpizam budućnost?

Njegovo otvaranje raznih pitanja ima budućnost. Narod je shvatio svoju moć organiziranja i povratak na stari način Trumpvladanja će iščeznuti. U Sjedinjenim Državama je sada jasno kako ogromna većina naroda nema povjerenje u svoje zakonske predstavnike. I dok se Istočna i Zapadna obala pokušavaju prilagoditi tim novim prilikama, ostatak Amerike se vraća svojim korijenima – simbolično, vraća se povjerenju u svoje ideale slobode, nošenja oružja i zaštite svog doma. Trumpizam ima i vrlo negativnu sliku međusobnog sukoba te dvije Amerike, što je dovelo i do strahovite ideje da se sprema građanski rat. Još će proći nekoliko mjeseci prije nego se Trumpov biljeg odstrani iz predsjedničke rezidencije, napose zbog posljednjih mjesec dana njegove vlasti. Širenje mitova o izbornim prijevarama, napad na Capitol, rast broja buntovnih rasista, krajnjih ljevičara i naoružanih desničara, rezultat su Trumpovih posljednjih mjesec dana. Dio Amerike koji mu je bespogovorno vjerovao nastavit će tkati monumentalnu naraciju o prijevarnim i drugim nepravdama. Ipak, i među njima, malo tko će ga i dalje smatrati legitimnim predsjednikom, kao što se ubrzo pokazalo u izjavama Ponosnih dječaka (Proud Boys) i QAnona. Stoga sumnjam da će Trump osobno biti u mogućnosti vratiti povjerenje Republikanske stranke, ali ako je itko osoba koja može debelo iznenaditi, onda je to upravo Donald Trump.

Kakvu će po Vama politiku Biden voditi prema Kini? Hoće li nastaviti stopama Donalda Trumpa koji ju je označio kao glavnog suparnika?

Da. Vanjskopolitički prioritet Bidena je svakako Kina i borba da Kinezi ne počnu dominirati gospodarski i politički SAD Kinasvijetom. Administracija Bidena suočit će se s mogućnostima i izazovima u vezi s Kinom, Udrugom država jugoistočne Azije (ASEAN) i Južnokineskim morem. Ciljevi Sjedinjenih Država u regiji - hegemonija i održavanje svoje verzije "međunarodnog poretka" - neće se promijeniti. Ali Sjedinjene Države mogu promijeniti svoj pristup. Doista, važan razvoj u ovoj borbi bit će pristup Bidenove administracije najugroženijim zemljama jugoistočne Azije. Većina tih zemalja voli i divi se mnogo američkim političkim, socijalnim i ekonomskim sustavima. Žele biti prijatelji s Washingtonom.

No nedavni stil i zahtjevi učinili su ih vrlo opreznima da ih Sjedinjene Države koriste kao pijune u igri s Kinom. Žele poštovanje svojih interesa. Iako su mnogi možda ideološki usklađeniji s američkim vizijama, oni imaju ekonomske i dugoročne geopolitičke razloge zbog kojih se nerado sukobljavaju s Kinom - čak i uz američku potporu. Umjesto da Geopolitikabiraju između Kine i Sjedinjenih Država, oni žele uravnotežiti i imati koristi od obje sile. Štoviše, oni ne žele izgubiti svoju kolektivnu „središnju ulogu“ u upravljanju regionalnom sigurnošću i plaše se da bi to potkopali i američka verzija „Slobodnog i otvorenog Indo-Pacifika“ i Quad - početno antikineski blok.

U boljem scenariju, pod Bidenom, Sjedinjene Države prestaju s prevarama i prestaje prisiliti ove nacije da biraju između njih i Kine. Američki državni tajnik Anthony Blinken predvidio je da će administracija Bidena "ponovno angažirati Kinu i surađivati s Kinom" s pozicije snage. Ako ove misli budu ključne za politiku, ovaj otvoreni pristup mogao bi stvoriti scenarij koji poboljšava mir i stabilnost. Dvoje protagonista poslušalo je sve veći glas zabrinutosti američkih saveznika i prijatelja. Oni oživljavaju i poboljšavaju svoju vojno-vojnu komunikaciju tako da nijedna strana nije iznenađena ili "ugrožena" do te mjere da se sukob dogodi. Ovi mali, ali značajni koraci s vremenom dovode do veće taktičke pogodbe. Kina se suzdržava od daljnje okupacije, gradnje i "militarizacije" u svojim tvrdnjama. Obvezuje se da neće poduzimati provokativne akcije poput okupacije i gradnje na plićaku Scarborough, uznemiravanja ostalih podnositelja zahtjeva na tom području i proglašenja identifikacijske zone protuzračne obrane nad Spratlysima. Također se slaže s Kodeksom ponašanja za aktivnosti u Južnokineskom moru - iako samo s onima koji nisu toliko čvrsti ili obvezujući kako bi mnogi željeli. Alternativa je da vidimo vojni sukob u tom dijelu svijeta.

Mnogo se govori i o obnovi transatlantizma i budućim odnosima EU-a i SAD-a…

Popravljanje odnosa s europskim saveznicima jedno je od ključnih pitanja, posebno nakon što je EU potpisala niz EU SADugovora s Kinom. Bruxelles je to napravio unatoč vrlo javnoj molbi dolazeće administracije da se strpi. Čini se da su četiri godine ponižavanja Europe od strane Trumpa ojačale europska srca u korist istaknutog pokazivanja strateške autonomije. Iako nitko nije naznačio od koga, autonomija se sigurno odnosi na Sjedinjene Države. Europsko odbijanje da pričeka prijenos moći u Washingtonu pokazatelj je u kojoj se mjeri svijet promijenio otkad je Biden zadnji put bio u vladi kao potpredsjednik. Današnja Europa nije spremna za savjetovanje sa SAD-om prije potpisivanja sporazuma od takve važnosti.

Možemo li očekivati promjenu politike Washingtona prema području tzv. Zapadnog Balkana?

Bidenova vlada sigurno će tražiti i mogućnost bilateralnih dogovora s pojedinim zemljama, među kojima bi mogla biti i Hrvatska. Postkomunističke zemlje općenito su sklonije sporazumima s Amerikancima, dok stare članice EU-a opetovano poručuju tim državama da se sjete gdje se nalaze. Kao poznavatelj ratnih prilika na području bivše Jugoslavije, Biden bi mogao vratiti jaču američku prisutnost na Balkanu, no to će se osjetiti u tragovima.

Kako komentirate cenzuriranje profila Trumpa, a u budućnosti možda i drugih političara od strane tzv. Big Techa?

Twitter i druge velike tehnološke kompanije već su dugo kritizirani zbog toga što premalo čine protiv poticanja nasilja i Big Techgovora mržnje, i to s pravom, zbog čega je sada, imajući na umu slike iz Washingtona, teško tvrditi da su otišli predaleko. Također se čini pretjeranim reći da njihovo blokiranje predstavlja presedan. Trump je jedinstvena figura. I posljednjih nekoliko dana istaknuli su činjenicu da njegova upotreba mrežnih platformi nije samo gruba, već i eksplozivna. Bilo je krajnje vrijeme da se povuče kočnica i da ga se makne. S druge strane, platforme društvenih medija ono su što bi Jürgen Habermas danas definirao kao 'javnu sferu'. Oni su digitalna verzija starogrčke agore, koja se, naravno, često pretvara u rimsku arenu. Kako Facebook i Twitter blokiraju političara koji je upravo dobio 74 milijuna glasova? Ono što se danas dogodilo neizmjerno neuglednom Trumpu, dogodit će se sutra i nekome drugome koji je nepopularan ne među nama građanima, već s vođom koji ima moć. Kao građani, pravo na kontrolu slobode izražavanja ne možemo prepustiti nekontroliranom mehanizmu. I onda se vrtimo u krug.

Hoće li (post)pandemijski svijet dodatno zakomplicirati geopolitičke i sigurnosne okolnosti na globalnoj razini?

Priroda je geopolitike da posložnjava međunarodne političke odnose. Vrlo je vjerojatno da će se razviti jedna snažna multipolarna slika svijeta, s pojedinim blokovima moći (Sjedinjene Države, Rusija, Europska Unija, Kina, ali i druge grupacije). Jedan jasan primjer toga je bila kineska diplomacija maski. Sada se diplomacija maski pretvorila u diplomaciju cjepiva. Kineski diplomati sklopili su ugovore s Malezijom i Filipinima, koji su se i ranije žalili na pekinške ekspanzionističke ambicije u Južnokineskom moru. U kolovozu je premijer Li Keqiang obećao prioritetni pristup cjepivu zemljama uz rijeku Mekong. Kineska diplomacija cjepiva također nije bezuvjetna. Peking može donirati svoja Korinacjepiva za unapređenje svoje regionalne agende, posebno o osjetljivim pitanjima poput svojih zahtjeva u Južnokineskom moru.

Drugim riječima, za razliku od 'dobrotvora' na Zapadu, kojima će države dati silno bogatstvo u zamjenu za cjepivo, ali će ujedno promicati lažnu i licemjernu 'solidarnost', Kinezi će izravno istaknuti da besplatno cjepivo ne dolazi samo s osmjehom na licima. Potez predsjednika Xi Jinpinga da kinesko cjepivo ponudi širom svijeta kao 'javno dobro' također omogućava Pekingu da se smatra vodećim u globalnom zdravstvu. Washington je posebno odsutan iz globalnog saveza od 189 zemalja koji su se obvezali na pravičnu distribuciju cjepiva, iako je Biden najavio povratak Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji. Ali ovaj je program osigurao samo dovoljno doza da pokrije 20 posto stanovništva zemalja s niskim i srednjim dohotkom do kraja 2021. godine - nudeći i komercijalnu priliku.

Kina pojačava proizvodne pogone kako bi ove godine napravila milijardu injekcija cjepiva - i, budući da je epidemiju uvelike pripitomila kod kuće, imat će višak za prodaju. Ako Kina može zauzeti samo 15 posto tržišta u zemljama sa srednjim i niskim prihodima, ostvarila bi oko 2,8 milijardi dolara prodaje, prema procjeni Essence Securitiesa, hongkonške brokerske kuće. Takvi projekti lijepo se spajaju s Xijevim poticajem za Put svile. Div e-trgovine Alibaba već je izgradio skladišta u Etiopiji i Dubaiju koja će služiti kao središta distribucije cjepiva za Afriku i Bliski Istok. To su pokazatelji da će postpanmdemijski svijet imati startne pozicije navezane na pandemijske „uspjehe“ pojedinih država.

Razgovarao: Davor Dijanović

 

HKV.hr - tri slova koja čine razlikuAgencija za elektroničke medijePrilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

 

Sub, 31-07-2021, 15:17:46

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.