Razgovor sa Ružom Tomašić, zastupnicom u Europskom parlamentu

Poštovana gospođo Tomašić, s obzirom na aktualnu korona-krizu i epidemiološke mjere, zanima nas po kojemu modelu trenutno funkcionira Europski parlament, kako se održavaju sjednice i odvija čitav rad?

Mjere su se mijenjale od početka pandemije, ovisno o ozbiljnosti situacije, ali veći dio tog vremena u zgradu Europskog parlamenta odlazili su samo oni koji su se za vrijeme proglašenja mjera našli u Ruza TomasicBruxellesu. Glasovali smo putem interneta i jednako tako sudjelovali na sjednicama. Sve je podređeno COVID-u, tako da je glavnina ostalih tema pala u drugi plan. To je zapravo najgore. Kao da je život na pauzi dok ovo ne prođe, politička je rasprava u najvećoj mjeri zamrla. Tek se sad oko proračuna opet malo zaiskrilo.

Ovih dana aktualan je prijepor Poljske i Mađarske s Bruxellesom. Naime, Varšava i Budimpešta stavile su veto na višegodišnji proračun EU-a (proračun se redovito donosi za idućih sedam godina) i plan oporavka zbog uvjetovanja isplata novca poštivanjem vladavine prava. Što ove države vide sporno u kriteriju poštivanja vladavine prava?

Problematična je interpretacija „vladavine prava“. Taj je pojam jako ideologiziran s namjerom da se sve one koji ne prihvaćaju progresivizam i globalizam dovede u red koristeći EU mehanizme. Radi se o kulturnoj kolonizaciji, a ne očuvanju demokratskih standarda. Čitam naše novine i vidim da se Poljake i Mađare naziva licemjerima zato što, kao, dobivaju puno EU novca, a ne žele se podložiti. Ne mislim da je to licemjerno, nego baš suprotno, rekla bih da je to jako principijelno. Licemjeri su oni koji mašu sloganom „Ujedinjeni u raznolikosti“, a onda zatiru tu raznolikost.

Možemo li reći da se na ovome slučaju lome koplja oko budućnosti EU-a u situaciji i ovako sve izraženijih prijepora euro-federalističke i suverenističke struje?

Naravno, radi se o tome da globalisti žele na sve moguće načine srušiti legalne suverenističke vlade ili im toliko EUotežati poziciju da ništa ne mogu napraviti i da zbog toga izgube izbore. Bruxelles se petlja gdje mu nije mjesto, a EU aparat služi kao poluga za promoviranje i nametanje globalističko-progresivističke ideologije. Kompromis oko proračuna vjerojatno će se dogoditi u nekom trenutku, ali to neće biti kraj ovih polemika i sukoba.

Na neki način, potporu Poljskoj i Mađarskoj dao je slovenski predsjednik vlade Janez Janša koji se založio za kompromis. Kako bi se po Vama Hrvatska trebala postaviti u ovome slučaju?

Hrvatska mora znati da, želi li sačuvati svoj nacionalni i kršćanski identitet, nema previše izbora osim podržati Poljake i Mađare. Ne trebamo mi nikome podilaziti niti se šlepati, već samo podržati ono što je i u našem interesu. Prema dosadašnjim rezultatima, vidimo da njemački model EU-a nije u našem interesu. Gubimo radnike, gubimo mlade, teško se oporavljamo od krize, a sad nas još navrat-nanos uvode i u eurozonu. Naš interes nije biti nekakav park prirode na rubu Unije, nego punopravna članica koja misli na svoju budućnost i drži ju u vlastitim rukama.

Nedavno je Europska komisija predstavila strategiju EU-a za „ravnopravnost lezbijki, homoseksualaca, biseksualnih, transrodnih, nebinarnih, interseksualnih i queer osoba (LGBTIQ)“, u kojoj se zahtjeva, među ostalim, i to da homofobni govor postane zločin iz mržnje. Radi li se ovdje o propisivanju verbalnog delikta i što nam to govori o stanju slobode govora u Uniji?

Kao što sam već rekla, radi se o kulturnoj kolonizaciji kojoj se odlučno treba oduprijeti. Protiv sam nasilja i želim da LGTBsvatko u Hrvatskoj može živjeti mirnim i ispunjenim životom, ali isto tako želim da naša domovina bude slobodna država u kojoj je svatko slobodan misliti i govoriti što god želi dok time ne nanosi štetu drugima. A ako nanosi štetu, za to postoji sud, i Europska komisija nema se što time baviti.

Korona-kriza, posebno na svojim početcima, razgolitila je brojne slabosti EU-a. Kako komentirate ovo mišljenje mnogih analitičara?

Uvijek je to tako, u krizi svatko gleda sebe. Zajednička svijest, taj europski identitet u koji se kunu federalisti, jednostavno ne postoji. Kad su vremena dobra, suradnja je bolja i na neke se stvari manje gleda, a kad zagusti, svatko svoje interese stavlja u prvi plan i nastoji zaštititi svoje građane, pa možda i na štetu građana drugih članica. EU nije država, nego zajednica država s različitim identitetima, i što prije to svi prihvate, lakše ćemo se prilagođavati teškim scenarijima.

I na hrvatskoj političkoj sceni živo je posljednjih dana, posebno u Hrvatskome saboru. Kako gledate na aktualni društveno-politički trenutak u Republici Hrvatskoj?

Meni se čini baš suprotno, da je sve zamrlo i da se cijela politička rasprava svela na COVID, Stožer, maske, Sabcijepljenje itd. Gledam u Saboru ta prepucavanja na osobnoj razini i na trenutke mi muka dođe. Drago mi je da se moji Suverenisti drže po strani u tim prepucavanjima i nastoje biti konstruktivni u svojim prijedlozima. To je put prema naprijed. Proći će pandemija i birači će tražiti konkretna rješenja za cijeli niz problema koji će isplivati na površinu. Tu će se trebati iskazati.

Iz HDZ-a dolaze određene najave da bi već do kraja godine Hrvatska mogla proglasiti isključivi gospodarski pojas na Jadranskom moru. Kako Vi na to gledate, budući da se odavno zalažete za proglašenje IGP-a i u Europskom ste parlamentu radili na tom pitanju?

Čini mi se da naša vlada, kao i prethodne, da se razumijemo, funkcionira po principu: ako ne može baš nikako drugačije, onda može i nacionalni interes. Proglašenje isključivog gospodarskog pojasa na Jadranu važno je i s ekonomske strane i kao mehanizam nadzora velikog komada Jadrana u kojemu je sad doslovno Divlji zapad. Nažalost, hrvatska je vlada pristala raditi u nacionalnom interesu tek kao odgovor na talijansku inicijativu, zato što oni sad u svome parlamentu odlučuju o proglašenju talijanskog pojasa. Bolje ikad nego nikad, ali tužno je da čekamo tuđu dozvolu da bismo zaštitili ono što je naše.

Razgovarao: Davor Dijanović

 

HKV.hr - tri slova koja čine razlikuAgencija za elektroničke medijePrilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

 

Pon, 18-10-2021, 16:35:30

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.